?istka
predstavlja opse?no i sistematsko uklanjanje
kadrova
iz mjesta u
vojsci
,
policiji
,
pravosuđu
, drugim tijelima
dr?avne uprave
, dr?avnim poduze?ima, kulturnim i drugim javnim institucijama te (naj?e??e vladaju?oj)
politi?koj stranci
?iji je glavni motiv politi?ke prirode. ?istku provodi
vlast
, a njen glavni motiv jest nastojanje da se dr?avna uprava, odnosno
dru?tvo
u cjelini, ?to je mogu?e vi?e uskladi s njenim interesima i/ili
ideologijom
, odnosno uklone tj. "o?iste" svi kadrovi koji bi tome iz raznih razloga predstavljali smetnju ili potencijalnu prijetnju po opstanak
re?ima
.
Rije? "?istka" dolazi iz
ruskog jezika
(
чистка
) te se naj?e??e povezuje s praksom koju je provodio
bolj?evi?ki
, odnosno
staljinisti?ki
re?im u
Rusiji
i
Sovjetskom Savezu
u prvih nekoliko decenija nakon
oktobarske revolucije
(vidi
Velika ?istka
). Zbog svega toga je izraz "?istka" stekao izuzetno pe?orativno zna?enje, te se za njega u kasnijim periodima ?esto koriste razni eufemisti?ki izrazi. Najpoznatiji primjer je
lustracija
u
post-komunisti?kim
dr?avama, odnosno "diferencijacija" provedena nad protivnicima
Slobodana Milo?evi?a
u
SR Srbiji
nakon
Osme sjednice CK SK Srbije
1987. godine.
?istke po svom opsegu i metodama, ovisno o politi?kom sistemu i ideologiji, mogu imati razli?ite oblike. Najbla?i se svode na jednostavno premje?tanje "o?i??enih" pojedinaca s va?nijih na manje va?ne polo?aje, ?to se, uz imenovanje na "zvu?ne" titule, mo?e okarakterizirati i kao tzv. smjenjivanje unaprijeđivanjem. Ne?to o?trije metode predstavljaju prisilna umirovljenja, a jo? o?trije su degradiranja i otpu?tanja iz dr?avne slu?be, odnosno izbacivanja iz stranke.
Najekstremniji oblici ?istke su oni kojima se "o?i??eni" kadrovi nastoje eliminirati ne samo iz vladaju?e strukture, nego i iz dru?tva uop?e, kako vi?e nikada ne bi bili u prilici da, makar posredno, "?tetno" uti?u na novu vlast. To podrazumijeva hap?enja, progonstvo,
montirane sudske procese
nakon kojih slijede dugotrajne zatvorske kazne ili
egzekucije
, odnosno
damnatio memoriae
nakon kojih takve osobe postaju
ne-osobe
.
?istke se, ovisno o okolnostima, provode kroz formalne odluke upravnih, strana?kih i drugih tijela, odnosno na temelju za to posebno izglasanih
zakona
te, u pojedina?nim slu?ajevima,
sudskih
presuda. U
starom Rimu
se pak kao pravni osnov za ?istke koristio institut
proskripcija
kojima bi se mete ?istki progla?avale
neprijateljima dr?ave
te tako davala ovlast za njihove fizi?ke likvidacije. Pojedini re?imi, pak, ?istkama ne daju ?ak ni elementarnu pravnu utemeljenost, a za ?to je primjer
Hitlerova
likvidacija vodstva
SA
u
No?i dugih no?eva
1934. godine.
Posljedice ?istki na neko dru?tvo ili dr?avu variraju ovisno o njihovom opsegu, metodama ili op?im dru?tveno-ekonomskim i drugim okolnostima u kojima se provode.
Neki teoreti?ari, pogotovo oni koji pripadaju
ljevici
, smatraju da ?istke same po sebi nisu negativna pojava, odnosno da u pojedinim slu?ajevima mogu biti korisne, odnosno poslu?iti za poticanje efikasnosti dr?avne uprave, odnosno uklanjanje
korupcije
i
nepotizma
. Kao primjer se navodi post-
revolucionarna
eliminacija
aristokratskih
oficira
ancien regimea
iz
francuske
vojske, koja je omogu?ila da na njihova mjesta dođu daleko sposobniji oficiri porijeklom iz
ni?e klase
zaslu?ni za budu?e uspjehe u
napoleonskim ratovima
.
Mnogo je uvrije?enije mi?ljenje prema kome ?istke imaju prete?no negativne posljedice, bilo da je rije? o oblicima karakteristi?nim za
totalitarne
re?ime, ili za rane faze suvremenih
demokracija
, kao ?to je tzv. "sistem plijena" (
spoils system
), odnosno potpuna smjena svih upravnih kadrova nakon svake
izborne
smjene vlasti u
SAD
19. vijeka. Tako u?estale ?istke, odnosno prijetnja iznenadnog prekida karijere na osnovu nekada te?ko doku?ivih politi?kih kriterija, kod mnogih njenih potencijalnih ?rtava stvara poticaj da svoju budu?u egzistenciju poku?aju koliko-toliko osigurati kroz korupciju, ali i da opasnost od sebe otklone nastojanjem da na sebe ne skre?u pretjeranu pa?nju (tzv. "netalasanje"), ?to u cijelom dru?tvu poti?e
konformizam
, neprijateljstvo prema "novim" i "opasnim" idejama i na kraju dovode do
stagnacije
.
?istke također, ukoliko se po?nu primjenjivati neograni?eno i dobiju stihijski karakter, mogu posredno ugroziti i sam re?im odnosno dr?avu koja ih je pokrenula. Tu se kao najbolji primjer navodi
Velika ?istka
u SSSR, koja je posebno te?ko pogodila
Crvenu armiju
te - zbog naglog gubitka najsposobnijih kadrova - u
drugom svjetskom ratu
umalo dovela do poraza od
nacisti?ke Njema?ke
.
Kao jedno od sredstava za djelomi?no uklanjanje ?tetnih posljedica ?istki u pojedinim dr?avama se razvio institut tzv.
politi?ke rehabilitacije
.
Najpoznatije ?istke na prostoru biv?e Jugoslavije
[
uredi
|
uredi kod
]