?e?ki jezik
(
?e?tina
ili
?esky jazyk
) je slu?beni
jezik
10,5 milijuna stanovnika
?e?ke
. Najve?a je ?e?ka dijaspora u
Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama
, a procjenjuje se da ih ondje ima oko 0,5 milijuna. U ostalim dijelovima Amerike i u pojedinim europskim zemljana broj im ne prelazi nekoliko desetaka tisu?a. Oko 30.000 ?eha ?ivi u
Hrvatskoj
, najvi?e oko
Daruvara
[1]
.
Specifi?nost je dana?njega ?e?kog jezika postojanje jasne oprjeke između pisanoga (
spisovny jazyk
) i govornog jezika (
obecna ?e?tina
) koji se koristi u neslu?benoj i poluslu?benoj usmenoj komunikaciji. Ipak, neki noviji gramati?ki priru?nici ?e?kog jezika nastoje obuhvatiti i pisani i govoreni jezik.
[2]
Kao jedan od najstarijih europskih knji?evnih jezika, ?e?ki je jo? od srednjeg vijeka predmet brojnih opisa, po?ev?i od
Jana Husa
, preko
J. A. Comeniusa
,
J. Dobrovskoga
pa do Pra?koga lingvisti?kog kruga u
20. stolje?u
. Povijest se ?e?kog jezika dijeli na ?etiri razdoblja:
pra?e?ki
(od kraja
10.
do sredine
12. stolje?a
),
staro?e?ki
(od sredine 12. do
15. stolje?a
),
srednjo?e?ki
(od
16.
do
18. stolje?a
) i
novo?e?ki
(
19.
i
20. stolje?e
).
Iz staro?e?kog su razdoblja posvjedo?ena samo imena i glose u latinskim tekstovima te ?ehizmi u staroslavenskim tekstovima. Od druge polovice 13. stolje?a zapo?inje procvat ?e?ke knji?evnosti. U vrijeme Jana Husa jezik je demokratiziran brojnim pu?kim izrazima, a u doba
humanizma
i
renesanse
oboga?en i brojnim tuđicama i posuđenicama, na ?to je reagirao puristi?ki pokret u vrijeme
baroka
. Tek je u vrijeme nacionalnoga preporoda u 19. stolje?e (obrozeni) ponovno uspostavljena ravnote?a.
?e?ko je pismo
latinica
koja je od Husova vremena pro?irena dijakriti?kim znakovima:
"ha?ek"
-kva?ica, koji ozna?ava meko?u (palatalnost) suglasnika i
"?arka"
-crtica koja ozna?uje duljinu samoglasnika. Osim kva?ice i crtice, postoje i tre?i znak, apostrof koji se pi?e direktno uz malo slovo d ili t:
d'
odnosno
t'
, a ?ita se
đ
odnosno
?
. Velika takva slova pi?u se s kva?icom. Od Jana Husa u ?e?kom je preostao samo jedno slovo sastavljeno od vi?e znakova a to je
ch
, ?to se ?ita
h
.
?e?ka je grafija bitno utjecala na
Gajevu
reformu
hrvatske
latinice.
| A a
|
A a
|
B b
|
C c
|
? ?
|
D d
|
? ?
|
E e
|
E e
|
? ?
|
F f
|
| a
|
dlouhe a
|
be
|
ce
|
?e
|
de
|
?e
|
e
|
dlouhe e
|
ije,
e s ha?kem
|
ef
|
| /
a
/
|
/
aː
/
|
/
b
/
|
/
?
/
|
/
?
/
|
/
d
/
|
/
?
/
|
/
?
/
|
/
?ː
/
|
/
?
,
j?
/
|
/
f
/
|
| G g
|
H h
|
Ch ch
|
I i
|
I i
|
J j
|
K k
|
L l
|
M m
|
N n
|
? ?
|
| ge
|
ha
|
cha
|
i,
m?kke i
|
dlouhe i
|
je
|
ka
|
el
|
em
|
en
|
e?
|
| /
g
/
|
/
?
/
|
/
x
/
|
/
?
/
|
/
i:
/
|
/
j
/
|
/
k
/
|
/
l
/
|
/
m
/
|
/
n
/
|
/
?
/
|
| O o
|
O o
|
P p
|
Q q
|
R r
|
? ?
|
S s
|
? ?
|
T t
|
? ?
|
|
| o
|
dlouhe o
|
pe
|
kve
|
er
|
e?
|
es
|
e?
|
te
|
?e
|
|
| /
o
/
|
/
oː
/
|
/
p
/
|
/
kv
/
|
/
r
/
|
/
?, r?
/
|
/
s
/
|
/
?
/
|
/
t
/
|
/
c
/
|
|
| U u
|
U u
|
? ?
|
V v
|
W w
|
X x
|
Y y
|
Y y
|
Z z
|
? ?
|
|
| u
|
dlouhe u
|
? s krou?kem
|
ve
|
dvojite ve
|
iks
|
ypsilon,
tvrde y
|
dlouhe ypsilon
|
zet
|
?et
|
|
| /
u
/
|
/
uː
/
|
/
uː
/
|
/
v
/
|
/
v
/
|
/
ks, gz
/
|
/
?
/
|
/
iː
/
|
/
z
/
|
/
?
/
|
|
Wikipedia
