Vojnomedicinska akademija
(VMA) u
Beogradu
je zdravstvena ustanova i centar za postdiplomsko ?kolovanje medicinskog kadra u
Srbiji
.
[1]
Kompleks akademije se prostire na povr?ini od 21 hektara, a zgrada ustanove je podeljena na 60 tehni?ko-tehnolo?kih celina. U svom sastavu ima 27 klinika i 17 instituta, dijagnosti?ko-poliklini?ki centar, centar za kontrolu trovanja, trauma centar, centar hitne pomo?i, centar za transplantaciju organa i kostne sr?i itd. Godi?nje se na njoj zbrine oko 30.000 pacijenata (vojnih i civilnih osiguranika), obavi isto toliko hirur?kih intervencija i vi?e od 500.000 specijalisti?kih pregleda.
[2]
VMA ima oko 2.500 zaposlenih, od ?ega preko 500 lekara i 160 profesora i drugog nastavnog osoblja. U njoj se ?koluje oko 400 lekara (na specijalisti?kim studijama iz oblasti
medicine
,
stomatologije
,
farmacije
,
biohemije
,
molekularne biologije
,
veterine
,
fizi?ke hemije
),
[3]
doma?i i strani studenti, a obavlja se i prakti?na nastava srednjih i vi?ih medicinskih ?kola.
Vojnomedicinska akademija je osnovana ukazom
kneza Aleksandra Karađorđevi?a
2. marta
1844
. godine, kao prva centralna vojna bolnica. Jedan od njenih lekara je bio i dr
Vladan đorđevi?
, osniva? srpske hirurgije. Godine
1909
. ustanova je preseljena u novu zgradu sa 400 bolesni?kih postelja, laboratorijom, kabinetom za rentgen, stomatolo?kim odeljenjem i sl. Ve? u to vreme je va?ila za najmoderniju zdravstvenu ustanovu na
Balkanu
. Nakon zavr?etka
I svetskog rata
, lekari ove bolnice su u?estvovali u osnivanju
Medicinskog fakulteta u Beogradu
.
[2]
Poliklinika VMA je po?ela sa radom
1. aprila
1930
. godine, a njen prvi upravnik je bio sanitetski general dr Sava Popovi?. Imala je i prijemno odeljenje na ?ijem ?elu je bio sanitetski potpukovnik Aleksandar Milanovi?. U to vreme je
Stalna bolnica Prve armije
preimenovana u
Glavnu vojnu bolnicu Kraljevine Jugoslavije
. Godine
1948
. osnovana je Specijalisti?ka poliklinika ?iji je na?elnik bio general-major Andrija Dejak, a godinu dana kasnije i prijemno odeljenje koje je spojeno sa poliklini?kom slu?bom u jedinstvenu celinu. Godine
1950
. ustanova je ponovo preimenovana i dobila je naziv
Vojnomedicinska akademija
.
U periodu od
1949
. do
1976
. godine osoblje bolnice su ?inili medicinski tehni?ari, dok su lekari imali stalna postavljenja na mati?nim klinikama i odeljenjima. Vremenom se menjala organizaciona struktura ustanove i otvoren je veliki broj novih kabineta, posebno posle
1976
. godine kada je znatno uve?an broj vojnih osiguranika. Od
1945
. do
1962
. godine na VMA su le?eni i civili, a zatim je otvorena posebna Specijalisti?ka poliklinika za građanska lica. Nova zgrada bolnice je izgrađena
1980
. godine i nalazi se na
Banjici
.
Odlukom
Vlade Srbije
od
1. januara
2008
. godine izvr?ena je funkcionalna integracija VMA u sistem javnog zdravstva
Srbije
. Time su stvoreni uslovi za besplatno medicinsko zbrinjavanje civilnih osiguranika, pod istim uslovima kao u Klini?kom centru Srbije.
[4]
Najzna?ajnije aktivnosti VMA su
dijagnostika
i
le?enje
pacijenata. Na njoj se sprovodi oko 5.000 razli?itih dijagnosti?kih i terapijskih procedura, od najjednostavnijih do veoma slo?enih poput transplantacije
tkiva
i
organa
. Svakodnevno se obavi oko 70-90 slo?enih hirur?kih intervencija, a ustanova ima i mobilnu ekipu za hitne medicinske intervencije i vanredne situacije (masovna trovanja, akcidentna zra?enja, upotreba biolo?kih agenasa i sl).
Zna?ajan aspekt rada VMA predstavlja
prevencija
razli?itih
oboljenja
. U sektoru preventivne medicine su zaposleni stru?njaci sa Instituta za higijenu, epidemiologiju, medicinu rada, vazduhoplovnu medicinu, odeljenja za mentalno zdravlje i vojnu psihologiju i odeljenja za medicinsku statistiku.
Pod pokroviteljstvom ustanove rade i Institut za medicinska istra?ivanja, genetiku i Institut za farmaciju, koga ?ine odeljenja za kontrolu, ispitivanje i proizvodnju
lekova
, kao i klini?ka i poliklini?ka apoteka.
[2]
Godine
1990
. na VMA je u dijagnosti?ke svrhe prvi put primenjen
geneti?ki in?enjering
, a tokom
2005
. izvr?ena je prva transplantacija
jetre
sa ?ivog davaoca.