Zagreb se nalazi u kontinentalnoj sredi?njoj Hrvatskoj, na ju?nim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save . Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara ( Zrinjevac ). Povoljan zemljopisni smje?taj na jugozapadnom kutu Panonske nizine , između alpske , dinarske , jadranske i panonske regije, uzrok je ?injenici da se Zagreb nalazi na prometno ?vori?tu puteva između srednje i jugoisto?ne Europe te Jadranskog mora .

Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna . Ljeta su vru?a i suha s prosje?nim temperaturama od 20?°C, dok su zime hladne s prosje?nim temperaturama od 1?°C. ^[2]

O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i ?edan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban re?e: "Mando, du?o, zagrabi "?!

Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094 . godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija , ?to govori u prilog ?injenici da je i ranije postojalo naselja.

• 1242. Zagreb (tada Gradec ) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
• 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
• 1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagreba?kog sveu?ili?ta .
• 1776. iz Vara?dina je u Zagreb preseljeno sjedi?te Hrvatskog kraljevskog vije?a (Vlade).
• 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vla?ka Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
• 25. i 26.10. 1964. odigrava se vjerojatno najve?a Poplava u Zagrebu
• 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske progla?ava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske ?ime Zagreb postaje glavni grad.

Prema popisu stanovni?tva iz 2011 . godine Grad Zagreb ima 790.017 stanovnika, i to 420.678 ?ena i 369.339 mu?karca ^[3] . ?ire gradsko podru?je okuplja vi?e od milijun stanovnika. Prosje?na starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti ve?inu stanovnika ?ine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najzna?ajnije skupine su: Srbi , Slovenci , Bo?njaci (bosanski muslimani) i Albanci . Prema vjeri ve?ina Zagrep?ana izja?njava se katolicima (87%), a ostale najzna?ajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangeli?ka crkva i Reformirana kr??anska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventisti?ka crkva, Baptisti?ka crkva te ?idovska zajednica. Oko 4% izja?njava se agnosticima, a 3,5% ateistima. Najve?e gradske ?etvrti su: Sesvete (70.009 stanovnika), Tre?njevka - jug (66.674 stanovnika) i Gornja Dubrava (61.841 stanovnika). ^[4] Po popisu stanovni?tva iz 1991 . godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika.

Pove?avanje broja stanovnika 1857.-2021. ^[5]

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave ( grad ) koja ujedno ima i polo?aj jedinice podru?ne (regionalne) samouprave, odnosno ?upanije . Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).

Tijela Grada Zagreba jesu:

• Gradska skup?tina,
• Gradona?elnik

Gradska skup?tina je predstavni?ko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skup?tina ima 42 zastupnika, a njen aktualni saziv izabran je na op?im lokalnim izborima 2017. godine.

Glavni ?lanak: Zagreba?ke gradske ?etvrti

Na podru?ju Grada Zagreba 1999 . osnovane su gradske ?etvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih ?etvrti: ^[6]

?etvrti se neformalno dijele na ≪kvartove≫, odnosno manje ?etvrti određene specifi?nom izgradnjom, urbanizmom i stanovni?tvom koje ih naseljava. Dobrim za ?ivot op?enito se smatra nekoliko ?etvrti. Prva je centar grada ( Donji grad i Medve??ak ) zbog raznolikosti sadr?aja i dobre urbane opremljenosti. Druga je podsljemenska zona , koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (biv?i tzv. ljetnikova?ki predjeli), u koje spadaju: ?alata , Tu?kanac , Pantov?ak , Horvatovac i dr. Na tre?em su mjestu novija stambena naselja u ?etvrti Jarun , privla?na zbog blizine rekreacijskog podru?ja, te druga naselja s prete?ito novogradnjom (primjerice ?pansko ) , Gajevo , Gajnice , Gredice , Blato , Botinec , Bukovac , Cerje , Cvjetno naselje , ?u?erje , Dedi?i , Dubec , Dugave , Podsused , Kozari Bok , Lani?te , Male?nica , Markovo Polje , Marku?evec , Miro?evac , Miro?evec , Sutinska Vrela , Trnsko , Kajzerica , Gra?ani , Ivanja Reka , Zrinjevac , Jaku?evec (Jaku?evac) , Jankomir , Kupine?ki Kraljevec , Ljubljanica , Odranski Obre? , Podbre?je , Pre?ko , Pupinovo naselje , Rebro , Resnik , Retkovec , Rude? , Sesvetski Kraljevec , Slobo?tina , Stenjevec , Travno , Utrina , Volov?ica , Voltino , Vrbani , Vukomerec , Siget , Svetice i Sesvete .

?etvrti kao ?to su Tre?njevka , Trnje , ?rnomerec , Pe??enica - ?itnjak su ve?inom nekvalitetno izgrađene biv?e radni?ke ?etvrti, koje pro?ivljavaju sna?nu urbanizaciju i jo? uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost. Isti je slu?aj s velikim naseljenim podru?jem na isto?nom rubu grada, Dubravom , koja je zbog stanovni?tva s prete?no niskim imovinskim standardom, ilegalne trgovine i kriminala, na glasu kao najlo?ija gradska ?etvrt.

Novi Zagreb građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stolje?a kao velika skupina stambenih naselja na ju?noj obali Save . Karakteriziraju ga ?iroke avenije, zelene povr?ine te neatraktivne zgrade građene u duhu socijalisti?kog funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija Zagreba?kog velesajma , uređenje parka Bundek , otvaranje novog trgova?kog centra ( Avenue Mall ) koji je postao sredi?tem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, zna?i postupno pobolj?anje urbanog ?ivota u ovom velikom gradskom podru?ju.

Najva?nije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja elektri?nih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno sredi?te, te prometno raskri?je između Srednje i Isto?ne Europe. ^[7] Prora?un grada Zagreba za 2008 . godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna. ^[8]

Grad Zagreb ima najve?i nominalni bruto doma?i proizvod po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $). ^[9] Godine 2004. bruto doma?i proizvod u paritetu kupovne mo?i iznosio je 28 261 $ (19 067 €). ^[10]

Od srpnja 2008. prosje?na mjese?na neto pla?a u Zagrebu je najvi?a u Hrvatskoj i iznosi 6228 kn, ?to je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $). ^[11] U prva tri mjeseca 2009 . godine prosje?na stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8%, ?to zna?i da je bez posla bilo 28 000 Zagrep?ana. ^[12]

Zagrebu je sjedi?te 34% tvrtki u Hrvatskoj, i zapo?ljava 38,4% hrvatske radne snage, uklju?uju?i gotovo sve banke, uslu?ne tvrtke i javni prijevoz. U Zagrebu su sjedi?ta najva?nijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Među njima se isti?u su Franck , Kra? , Croatia Airlines , Croatia osiguranje d.d. , Croatia Records , Badel 1862 , Cedevita , HT , INA , Konzum , Ledo , Pliva , RIZ , Tisak , Vipnet , Lesnina , Tepih Centar , itd. Tvrtke u Zagrebu ?inile su 52% ukupnog prometa i 60% ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35% hrvatskog izvoza i 57% hrvatskog uvoza. ^{[10] [13]}

U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turisti?kog smje?taja je raznolika. Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih preno?i?ta u privatnom smje?taju. U Zagrebu postoje tri hotela sa pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 sa ?etiri zvjezdice.

Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima Hrvatske . Mo?da najva?nija od njih je autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik , koja je u potpunosti zavr?ena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Plo?a sa zavr?etkom do 2009. godine.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mre?a, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Gr?ke. Zadnji dio te dionice od ?upanje do grani?nog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovr?en je na ljeto 2006.

Tre?a glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka , koja spaja glavni grad s najbli?om velikom lukom na Jadranu. Uz te tri glavne grane tu su jo? i autoceste A4 Zagreb - Gori?an koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpe?ti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nurnberga u Njema?koj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Zapo?eti su i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak , dovr?etak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine.

Zagreb je također veliko ?eljezni?ko ?vori?te. Dvije od tri najva?nija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski ?eljezni?ki koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i Paneuropski ?eljezni?ki Koridor X koja je najva?niji ?eljezni?ki pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putni?ki promet Zagreba. Teretni promet se vr?i obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.

Zra?na luka Zagreb jedna je od najprometnijih u zemlji. Nalazi se u naselju Pleso pored Velike Gorice . Dana?nja putni?ka zgrada i platforma dovr?ene su 1959 ., a u jesen iste godine je zra?na luka otvorena za civilni zra?ni promet . Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natje?aj za novi terminal Zra?ne luke Zagreb. ^[14]

Pored međunarodne zra?ne luke, u Lu?kom postoji i manji sportski aerodrom, Zra?no pristani?te Lu?ko .

Javni gradski prijevoz u Zagrebu ?ini mre?a tramvajskih i autobusnih linija, gradsko-prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavlja Zagreba?ki elektri?ni tramvaj (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinja?i i ?i?ari , koja je trenutno izvan funkcije (o?ekuje se izgradnja nove). ZET je podru?nica gradskog trgova?kog dru?tva Zagreba?ki holding d.o.o.

Prvi elektri?ni tramvaj pu?ten je u promet 18. kolovoza 1910 . godine. Dana?nja tramvajska mre?a ima ukupnu du?inu od 116?km (?irina tramvajskog kolosjeka je 1000?mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 no?ne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.

Uspinja?a ZET-a spaja zagreba?ki Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkra?a ?i?ana ?eljeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Slu?beno je pu?tena u pogon 8. listopada 1890 . godine. Danas je za?ti?ena kao spomenik kulture, a također je jedna od turisti?kih atrakcija u Zagrebu.

?i?ara "Sljeme" pu?tena je u promet 27. srpnja 1963 . godine, a za promet je zatvorena sredinom 2007 . godine (slu?beno je zatvorena 1. srpnja ), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske ?i?are. ?i?ara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.

U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vo?nja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Ovla?teni koncesionar je Radio taksi Zagreb - udru?enje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba . Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jela?i?a 11. lipnja 1901 . godine.

Gradsko-prigradskim ?eljezni?kim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna ?eljezni?ka linija prometuje na relaciji Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo . Hrvatske ?eljeznice uvele su ovu liniju 1992 . godine. Uz ovu liniju, drugi va?ni prigradski smjerovi su prema Velikoj Gorici te Jastrebarskom , a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera Zaboka , Novske , Karlovca i Koprivnice .

S obzirom na svoju povijest i zna?aj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Sredi?tem Zagreba smatraju se povijesne ?etvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do dana?njih dana. Centar je okru?en sa sjeverne strane rezidencijalnim ?etvrtima s vi?om razinom stanovanja, a s juga biv?im radni?kim ?etvrtima koje pro?ivljavaju sna?nu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipi?an srednjoeuropski grad.

Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stolje?a ?inila je, zajedno s Kaptolom, sredi?nje urbanizirano podru?je grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin dana?nji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg sv. Marka , nekad mjesto trgovanja, a danas politi?ko sjedi?te Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora , Vlade i Gradske skup?tine. Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.

Trgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka , izvorno goti?ka građevina iz 14. stolje?a, kasnije preoblikovana u neogoti?kom stilu. Iz srednjega vijeka sa?uvan je monumentalni ju?ni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najzna?ajnije ostvarenje goti?kog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. ^[15] Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potje?e iz 19. stolje?a, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata Hermanna Bollea i Friedricha von Schmidta . Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. na njemu ozna?ava jednu od ve?ih obnova. ^[16]

Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna crkva sv. Katarine (1620.-32.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bo?nim kapelama, u unutra?njosti je bogato ukra?ena ?tukaturama Antonija Quadrija (1732.), a sveti?te je oslikano iluzionisti?kom arhitekturom oltara sa scenom ?Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“. Ovo zna?ajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Kri?tof Andrej Jelov?ek. Crni oltari potje?u ve?inom iz 17. stolje?a, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitog kipara Francesca Robbe . ^[17]

Uz crkvu sv. Katarine pru?a se kompleks biv?eg isusova?kog samostana, sagrađenog u 17. stolje?u te nadograđenog 1980-ih. Danas je ova građevina sjedi?te galerijske ustanove Klovi?evi dvori , gdje se odr?avaju vrhunske umjetni?ke izlo?be. Od nekada?njih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opati?koj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pro?eljima. Naslikani, odnosno "la?ni" prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ?enskog samostana. U samostanu je danas smje?ten Muzej grada Zagreba , jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.

Na Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih ku?a i pala?a. Najzna?ajnija među njima je pala?a Vojkovi? u Mato?evoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pro?eljem s motivima ?koljki. Danas je u njoj smje?ten Hrvatski povijesni muzej . ^[18] Od drugih pala?a isti?u se Banski dvori te uz nju pala?a Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedi?ta Vlade Republike Hrvatske . U ?irilometodskoj ulici 3 nalazi se pala?a Raffay , danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti , a u blizini i ku?a znamenite hrvatske plemi?ke obitelji Zrinski (Markovi?ev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne pala?e smje?tene su u Opati?koj ulici: pala?a Jur?i? (Opati?ka 2), pala?a Rauch-Sermage (Opati?ka 6), te pala?a Bu?an (Opati?ka 8) iz 1754., djelo najpoznatijeg zagreba?koga baroknog graditelja Matije Leonharta . ^[17]

U Opati?koj 10 nalazi se zgrada biv?eg Vladinog Odjela za bogo?tovlje i nastavu, tj. nekada?njeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata Zlatna dvorana ), a ispred je rasko?na neobarokna kovana ?eljezna ograda (1894.), rad arhitekta Hermanna Bollea i Obrtne ?kole u Zagrebu. ^[19] Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekada?nje renesansne ku?e s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesni?ke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pro?elje je radio zagreba?ki graditelj Bartol Felbinger ). U toj je ku?i ?ivio unuk slavnog talijanskog pjesnika Dantea .

Gornji je grad nekad bio okru?en zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su o?uvana jedino isto?na, tzv. Kamenita vrata . Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula Popov toranj , u kojoj je smje?tena zvjezdarnica. U zgradi u podno?ju kule je legendardna zagreba?ka gostionica Palajnovka . Spomenimo ovdje i poznatu gostionicu Pod starim krovovima (Basari?ekova 9), koja radi ve? desetlje?ima, a bila je inspiracija za gostionicu K ?nidar?i?u u slavnom filmu Tko pjeva zlo ne misli , a koji je dijelom sniman u susjednoj ku?i.

Kula Lotr??ak poznati je vidikovac s kojeg se pru?a prekrasan pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se Strossmayerovo ?etali?te te uspinja?a koja povezuje Gornji i Donji grad.

Kaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko Zagreba?ke katedrale . Danas je sredi?te crkvenih institucija ( Zagreba?ka nadbiskupija , Kaptol zagreba?ki , Nadbiskupsko bogoslovno sjemeni?te).

Katedrala dominira svojim polo?ajem u vizuri ne samo Kaptola ve? ?itavog grada. Smatra se najvi?om građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjevjekovna katedrala dobila je svoj neogoti?ki izgled nakon potresa , u velikoj obnovi (1880.-1902.) pod vodstvom arhitekata Hermanna Bollea i Friedricha von Schmidta . Iz srednjevjekovnih vremena sa?uvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s goti?kim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika Golgota , djelo slavnog slikara Albrechta Durera . ^[20] Zagreba?ka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se ?uva pla?t kralja Ladislava iz 11. stolje?a (!). Oko katedrale su renesansne zidine s kru?nim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupa Jurja Branjuga , podignut biskupski dvor.

Du? trga i ulice Kaptol nalazi se niz baroknih kanoni?kih kurija te franjeva?ki samostan s crkvom . Osim crkve, u samostanu je zanimljiva kapela sv. Franje (dovr?ena 1683.), bogato ure?ena baroknim ?tukaturama i zidnim slikama s prikazima iz ?ivota sv. Franje . ^[21] U ulici Nova ves je barokna crkva sv. Ivana Krstitelja , također sa zidnim slikama.

Između Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvan Dolac , gdje je Tr?nica Dolac, najpoznatija zagreba?ka tr?nica na otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna crkva sv. Marije . Zapadno od crkve prolazi Tkal?i?eva ulica , nastala na mjestu nekada?njeg potoka Medve??ak koji je razdvajao povijesna naselja Gradec i Kaptol . ^[22] Potok je u prvoj polovici 20. stolje?a natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom o?uvala duh starih vremena. Niz kafi?a, restorana i du?ana, ?ini danas Tkal?i?evu ulicu sredi?tem no?nog ?ivota Zagreba.

Donji grad je urbano sredi?te suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stolje?a, od kada potje?e i najve?i dio njegove arhitekture. Glavni i najve?i trg Zagreba je Trg bana Jela?i?a . Nekad tr?nica, a danas mjesto susreta, stjeci?te turista i građana te glavni dio pje?a?ke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banu Josipu Jela?i?u (1866.), rad autrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna . Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simboli?ki ma?em pokazivao prema Mađarima, budu?i da se ban Jela?i? u svoje doba sna?no odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na isto?noj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana Mandu?evac , uz koju je vezana poznata pri?a o nastanku Zagreba. Od zna?ajnijih zgrada na trgu treba spomenuti pala?u Kolmar (danas Dru?tvo hrvatskih knji?evnika ) s dva tornji?a, ku?u Rado (1904.-05., arhitekt Vjekoslav Bastl ) ? remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te ku?u Popovi? (1906.-07., arhitekt Aladar Baranyai ), na kojoj su reljefi umjetnika Ivana Me?trovi?a .

Sa zapadne strane trga dolazi se u Ilicu , najpoznatiju zagreba?ku shopping ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pje?a?ku zonu koja, osim Trga bana Jela?i?a i dio Ilice, obuhva?a i brojne okolne ulice nanizane du?anima i trgovinama. Neke od ulica, poput Bogovi?eve, poznate su po terasama kafi?a. U Bogovi?evoj se ulici nalazi poznata skulptura Prizemljeno sunce kipara Ivana Ko?ari?a , koja je poslu?ila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom Zagreba?ki Sun?ev sustav . Ju?no od Ilice je Cvjetni trg , ^[23] intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po ?tandovima cvje?ara. Na trgu se nalazi kip pjesnika Petra Preradovi?a te poznata zgrada Oktogon , tj. Prva hrvatska ?tedionica. Ova zgrada (1898.-1900., arhitekt Josip Vanca? ), ima trgova?ki prolaz karakteristi?an za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po sredi?njoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od vitraja .

Donji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i na?elno sijecanje ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova . Zasnovan prema zamislima urbanista Milana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stolje?a, predstavlja najve?e i najzna?anije urbanisti?ko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji. ^[24] Perivoji su ve?inom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih ?umovitih parkova, a okru?uju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova je Zrinjevac , sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se isti?e zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u stilu neorenesanse (1884., arhitekt Friedrich von Schmidt ), u kojoj je Strossmayerova galerija starih majstora . Na isto?noj strani trga su zgrada Ministarstva vanjskih poslova te ?upanijski sud u Zagrebu , a na sjevernoj Vrhovni sud Republike Hrvatske . Sa zapadne strane su reprezentativne historicisti?ke zgrade: pala?a Vranyczany u kojoj je Arheolo?ki muzej u Zagrebu , te pala?a Medakovi? s poznatom kavanom Lenuci i stropovima na katu koji su oslikani arabeskama .

Na obli?njem Strossmayerovu trgu su iznimno rasko?ne zgrade s bogatim pro?eljima, poput neorenesansne pala?e Vranyczany (1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je Moderna galerija . Tu su i pala?a Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stolje?a te djela zagreba?kih arhitekata Lea Honigsberga i Julija Deutscha , poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i ku?u Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove. ^[24]

Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom kralja Tomislava . Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetni?kog paviljona (1897.-98.), a s ju?ne se nalazi Glavni kolodvor . Od zgrada se također isti?u ku?a slikara Vlahe Bukovca (1895.-96.), te ku?a Feller (1903.), djelo arhitekta Vjekoslava Bastla u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku ku?u Kallina (1903.-04.), na uglu Gunduli?eve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima ?i?mi?a i kerami?kim plo?icama koje su nastale u tvornici vlasnika ku?e Josipa Kalline. ^[25]

Ju?ni dio Zelene potkove obuhva?a Star?evi?ev trg sa zgradom Star?evi?eva doma (1894.-95) (danas Gradska knji?nica), izgrađenog za politi?ara Antu Star?evi?a , koji nikad nije u njoj ?ivio. Slavni Hotel Esplanade (1922.-24.) smje?ten je odmah uz Glavni kolodvor , jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog vlaka Orient Express . Prema zapadu se pru?a i zagreba?ki botani?ki vrt .

Zapadni dio Zelene potkove ?ine Maruli?ev, Ma?urani?ev i Trg mar?ala Tita. Na Maruli?evu trgu se nalazi secesijska zgrada Hrvatskog dr?avnog arhiva (1910.-13., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za Nacionalnu i sveu?ili?nu biblioteku. I dok je unutra?njost bogato ukra?ena po na?elu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.

Zapadni krak Zelene potkove zavr?ava na Trgu mar?ala Tita , koji se smatra jednim od najljep?ih u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazali?ta (1894.-95.), sjedi?te najve?e kazali?ne ustanove u Hrvatskoj. ^[26] Zgradu ju otvorio car Franjo Josip I. , a projektirali su je Fellner i Helmer , poznati graditelji srednjoeuropskih kazali?ta. Ispred zgrade nalazi se Me?trovi?eva skulptura Zdenac ?ivota (1905.). Na istom se trgu nalazi jo? i Muzej za umjetnost i obrt , Hrvatski ?kolski muzej te Rekorat Sveu?ili?ta u Zagrebu. S ju?ne strane su lijepa secesijska zgrada biv?e Trgova?ko-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola, danas Akademija dramske umjetnosti . ^[24]

Isto?ni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, ve?inom je izgrađen u prvoj polovici 20. stolje?a i karakteristi?an je po modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Pala?a burze (1923.-27., danas Hrvatska narodna banka ), djelo modernog arhitekta Viktora Kova?i?a . U blizini je i Trg ?rtava fa?izma s kru?nom zgradom Hrvatskog doma likovnih umjetnika (1938.), nastaloj prema zamisli Ivana Me?trovi?a . U njoj se danas odr?avaju izlo?be suvremene umjetnosti.

Malo izvan Donjega grada, u ?etvrti Trnje , kao znameniti primjer suvremene arhitekture mo?e se izdvojiti i zgrada Nacionalne i sveu?ili?ne knji?nice . Dovr?ena 1995. godine, djelo je skupine zagreba?kih arhitekata pod vodstvom Velimira Neidhardta .

Isto?no od sredi?ta grada, u ?etvrti Maksimir , smjestio se park Maksimir , povijesni perivoj osnovan u 18. stolje?u te oblikovan po uzoru na engleske romanti?arske parkove. ^[27] U njemu se nalazi Zoolo?ki vrt grada Zagreba . U sjevernom dijelu grada je glavno zagreba?ko groblje Mirogoj . Građeno je krajem 19. i po?etkom 20. stolje?a prema projektu arhitekta Hermanna Bollea , a iznimnom se ljepotom odlikuju tamo?nje arkade u kojima su pokopane znamenite li?nosti iz hrvatske povijesti.

U ju?nom dijelu Zagreba je sportsko-rekreacijski centar Jarun , s umjetnim jezerom uređenim za kupanje te vesla?kom stazom. Na nasuprotnoj obali Save , u naselju Lani?te , nalazi se najve?a sportska dvorana u Hrvatskoj - Arena Zagreb . ^[28]

Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade, zagreba?ki neboderi , također su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog grada.

Popularno izleti?te Zagrep?ana je planina Medvednica , poznatija po nazivu svojeg vrha Sljeme , na kojoj se nalazi srednjevjekovna utvrda Medvedgrad .

Sveu?ili?te u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj , osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Europi . Osnovano je 1669 . Do danas je na Sveu?ili?tu u Zagrebu diplomiralo je vi?e od 200.000 studenata, magistriralo vi?e od 18.000 i doktoriralo vi?e od 8.000 predlo?enika.

Na Sveu?ili?tu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetni?ki rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetni?ke akademije, stru?noj - U?iteljskoj akademiji i sveu?ili?nom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveu?ili?tu djeluju 33 visoka u?ili?ta.

U Zagrebu djeluju 22 instituta na podru?jima dru?tvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na podru?ju prirodnih znanosti je Institut Ruđer Bo?kovi? , dru?tvenih znanosti Institut Ivo Pilar , a znanstveni rad u sklopu humanisti?kih znanosti predvode Hrvatski institut za povijest , Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju . Zagreb je također sjedi?te HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je 1866 . osnovao đakova?ki biskup Josip Juraj Strossmayer.

U Zagrebu djeluje 100 srednjih ?kola , od ?ega je 31 gimnazija . ^[29]

Zagreb je najve?e kulturno sredi?te Hrvatske. U gradu se nalazi vi?e ustanova koje tradicionalno imaju velik presti?. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog , u svijetu kazali?ta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazali?te , a među knji?nicama Nacionalna i sveu?ili?na knji?nica . Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izlo?aba mo?da se najvi?e isti?u Klovi?evi dvori .

Zagreba?ki muzeji ?uvaju vi?e od 3,6 milijuna eksponata u vi?e od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija. Vi?e desetaka privatnih manjih i ve?ih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.

Arheolo?ki muzej u Zagrebu (Zrinjevac 19) ?uva gotovo 400,000 artefakata ste?enih iz razli?tih izvora u stoljetnom razdoblju. ^[30] Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. Zagreba?kom mumijom , koja je uvijena u tkaninu s najstarijim etru??anskim natpisom na svijetu ( Liber Linteus Zagrabiensis ).

Od umjetni?kih muzeja najzna?ajniji je Muzej za umjetnost i obrt (Trg mar?ala Tita 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnog poku?stva i obrta, a danas brojem artefakata ?ine najbogatiji muzej u Hrvatskoj. ^[31] Historijsko slikarstvo i skulptura od 14. do 19. stolje?a mo?e se vidjeti u Strossmayerovoj galeriji starih majstora (Zrinjevac 11) u sklopu HAZU ^[32] i Muzeju Mimara , donaciji kolekcionara Ante Topi?a Mimare gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u zgradi nekada?nje gimnazije. ^[33] Potonja sadr?i 3.750 djela iz razli?itih kultura i civilizacija. Moderna galerija (Hebrangova 1) je umjetni?ka zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stolje?a. Od drugih umjetni?kih muzeja, tu je Atelier Ivana Me?trovi?a (Mleta?ka 8) sa skulpturama, crte?ima i litografijama najzna?ajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stolje?a. Potom Hrvatski muzej naivne umjetnosti , kao i Muzej suvremene umjetnosti , ?ije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.

U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. Muzej grada Zagreba (Opati?ka 20), osnovala je Dru?ba Bra?e hrvatskog zmaja, a smje?ten je u obnovljenom kompleksu biv?eg samostana klarisa iz 17. stolje?a. ^[34] Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i politi?ku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je i Hrvatski povijesni muzej u pala?i Vojkovi? (Mato?eva 9).

Od drugih muzeja, zna?ajni su Hrvatski prirodoslovni muzej , Tehni?ki muzej te Etnografski muzej . Vrijedne zbirke ?uvaju i Hrvatski ?kolski muzej , Gliptoteka HAZU i Kabinet grafike HAZU .

Najposje?enije izlo?be svjetskih umjetnika nudi galerija Klovi?evi dvori , a stogodi?nje iskustvo u tom smislu ima Umjetni?ki paviljon .

Prve kazali?ne predstave odr?avale su se u Zagrebu jo? u 18. stolje?u, a prva kazali?na zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazali?ta. Hrvatsko narodno kazali?te , otvoreno 1895. godine, ima najve?i presti? u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji su Gradsko dramsko kazali?te Gavella , Gradsko kazali?te Komedija , Zagreba?ko kazali?te mladih , Teatar Exit i Satiri?ko kazali?te Kerempuh . Postoje specijalizirana kazali?ta za dje?ju publiku, dok ih je nekolicina smje?tena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz ve?ih gradskih ?etvrti (Tre?njevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se kazali?na i koncertna događanja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije je Zagreba?ko histrionsko ljeto na Opatovini .

Zagreb je mjesto odr?avanja vi?e festivala sa svjetskim zna?enjem, kao ?to su Animafest , svjetski festival animiranog filma koji se odr?ava svake parne godine, potom Međunarodna smotra folklora , kazali?ni festival Eurokaz , te Festival suvremenog plesa .

Zagreb ima i filmski festival, Zagreb Film Festival , a posebno je zanimljiv ZagrebDox , festival dokumentarnog filma. Tu je i One Take Film Festival, koji prikazuje filmove snimljene u jednom kadru, a koji je osnovao Kino Klub Zagreb . Od glazbenih festivala, tu je Zagrebfest , jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbe Muzi?ki Biennale Zagreb svake neparne godine te Festival Zagreba?ke filharmonije . Od 1996. se na ulicama sredi?ta Zagreba odr?ava Cest is d'Best , međunarodni multimedijalni festival uli?nih zabavlja?a. Ljeti se također odr?avaju koncerti na otvorenom, ve?inom na Gornjem gradu ( Ljeto na Gornjem gradu ).

Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski , sagrađena 1973. i nazvana po znamenitom skladatelju prve hrvatske opere Vatroslavu Lisinskom . Dvorana je bila i mjesto odr?avanja Eurosonga 1990. godine . Ve?i koncerti zabavne glazbe odr?avaju se u Domu sportova , a od nedavno i u veli?anstvenoj Areni Zagreb .

Od drugih događanja poznata je izlo?ba cvije?a Floraart (krajem srpnja i po?etkom lipnja), te Old-timer Rally , koji se odr?avaju jednom godi?nje. Posebno je zanimljiv Markov sajam , tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno odr?avao na Trgu sv. Marka, nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana Jela?i?a. Dani Grada Zagreba odr?avaju se 16. studenog.

Izvorni govor grada Zagreba je bio kajkavsko-ekavski. Međutim, uslijed doseljavanja on je do kraja 20. stolje?a uvelike ?tokaviziran ^[35] i zapravo se sinkronijski ne mo?e smatrati pravim kajkavskim govorom. ^[35] U svakodnevnom govoru se npr. ne razlikuju glasovi ? i ?, d? i đ. ^[35]

Zagreb je jedno od medijskih sredi?ta jugoisto?ne Europe.

U njemu je sjedi?te Hrvatske radiotelevizije . HRT je nastala spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao TV Zagreb 1956. godine. Hrvatska televizija je prema istra?ivanjima najgledanija televizija u jugoisto?noj Europi. HRT centar sa studijima smje?ten je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv Prisavlje se prema tome u medijskom ?argonu upotrebljava i kao sinonim za upravni establishment televizije.

U Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne TV postaje: Nova TV (studiji na Remetine?koj cesti 139), u vlasni?tvu međunarodne kompanije CME, te RTL Televizija (studiji u Krapinskoj 45), u vlasni?tvu RTL grupe . U Zagrebu je također sjedi?te manjih privatnih televizija, OTV i Z1 Televizija i Infopunkt tv koje su sadr?ajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu su i prva poslovna televizija u Hrvatskoj Kapital Network i glazbena televizija Croatian Music Channel , koje je mogu?e pratiti preko kabelske mre?e.

U Zagrebu djeluje i niz radio postaja, od kojih su najslu?anije: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu HRT-a , Radio Sljeme , Radio 101 , Narodni radio , Otvoreni radio , Soundset , Radio Cibona , Antena Zagreb itd. Prve dnevne novine po?ele su izlaziti u Zagrebu jo? 1784. godine ( Agramer deutsche Zeitung ). Danas je Zagreb sjedi?te najve?ih novinskih ku?a u Hrvatskoj. Kapitalom je najsna?nija kompanija Europapress Holding (EPH), sa sjedi?tem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje 5 dnevnih novina i 30 ?asopisa. Najtira?nije dnevne novine su Jutarnji list i Sportske novosti u vlasni?tvu EPH, te Ve?ernji list (osnovan 1959.) , 24sata , u sastavu austrijskog medijskog koncerna Styria Medien AG i Lider press . Zna?ajan je i Vjesnik . Mjese?ni magazini Nacional , Globus , 7Dnevno , Gloria i Story .

U Zagrebu je sjedi?te i najposje?enijih Internet portala u Hrvatskoj: Index.hr, Net.hr, Tportal.hr, Oglasnik.hr, Mediaservis.hr, Metro portal, Pixsell.hr i dr.

U Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski ?portski klubovi iz Zagreba. Od poznatijih profesionalnih klubova valja istaknuti nogometne klubove koji nastupaju u 1.HNL : NK Dinamo , NK Zagreb , NK Lokomotiva Zagreb , NK Croatia Sesvete , ko?arka?ke klubove koji nastupaju u NLB ligi : KK Cibona , KK Zagreb , KK Cedevita , rukometne klubove koji nastupaju u Dukat Premijer ligi RK Zagreb , RK Medve??ak , RK Dubrava . Također se isti?u vaterpolski klubovi Mladost i Medve??ak , hokeja?ka mom?ad Medve??ak koja nastupa u EBEL ligi, te vesla?ke, atletske i mnoge druge klubove.

U Zagrebu postoje brojni ?portski objekti i ?portsko-rekreacijski centri (?alata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najve?i broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe Univerzijade 1987 . godine. Jedna od najpoznatijih ?portskih dvorana u Zagrebu je Dom sportova , koja sadr?i 6 dvorana, najve?e dvije mogu primiti 4.000 i 12.000 gledatelja. Popularna Cibona , tj. Ko?arka?ki centar Dra?en Petrovi? prima oko 5.400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovr?ena je Arena Zagreb koja mo?e primiti do 16.300 gledatelja te predstavlja najve?i objekt zatvorenog tipa za odr?avanje sportskih manifestacija u Hrvatskoj. Najve?i nogometni stadion u Zagrebu je Stadion Maksimir (37,168 sjede?ih mjesta) na kojem utakmice igra NK Dinamo .

Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljede?im gradovima: ^[36]

• Popis gradona?elnika Zagreba

•  
  Spomenik banu Jela?i?u na istoimenom trgu
•  
  Glazbeni paviljon na Zrinjevcu
•  
  Zdenac Mandu?evac na Trgu bana Jela?i?a
•  
  Spomenik kralju Tomislavu na istoimenom trgu
•  
  Zdenac ?ivota kipara Ivana Me?trovi?a ispred HNK
•  
  Muzej Mimara
•  
  Leksikografski zavod 'Miroslav Krle?a'
•  
  Jela?i?ev trg no?u

• Lelja Dobroni?: Biskupski i kaptolski Zagreb , Zagreb, 1991. ISBN 86-03-00521-4
• Lelja Dobroni?: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova , Zagreb, 1983.
• Lelja Dobroni?: Zagreba?ki Kaptol i Gornji grad nekad i danas , Zagreb, 1988.
• Dragutin Hirc: Stari Zagreb , Zagreb, 2008. ISBN 978-953-150-842-1
• Snje?ka Kne?evi?: Zagreba?ka zelena potkova , Zagreb, 1996. ISBN 953-0-60524-2
• Snje?ka Kne?evi?: Zagrebu u sredi?tu , Zagreb, 2003. ISBN 953-181-049-4
• Gjuro Szabo: Stari Zagreb , Zagreb, 1941.

• Slu?bene stranice grada Zagreba
• Interaktivna karta grada Zagreba
• Turisti?ka zajednica grada Zagreba
• Zagreb Katalog Arhivirano 2006-06-10 na Wayback Machine-u
• Zagreb u?ivo
• Virtualna ?etnja kroz centar Zagreba Arhivirano 2006-08-26 na Wayback Machine-u
• Zagreba?ka naselja: Dubrava | Dugave Arhivirano 2007-02-16 na Wayback Machine-u | Gajnice | Jarun Arhivirano 2007-12-15 na Wayback Machine-u | Kusto?ija | Lani?te Arhivirano 2017-01-05 na Wayback Machine-u | Maksimir Arhivirano 2007-11-28 na Wayback Machine-u | Male?nica Arhivirano 2006-08-07 na Wayback Machine-u | Pre?ko Arhivirano 2006-10-04 na Wayback Machine-u | Slobo?tina Arhivirano 2007-02-21 na Wayback Machine-u | ?pansko Arhivirano 2006-09-01 na Wayback Machine-u | Volov?ica | Vrbani Arhivirano 2006-07-19 na Wayback Machine-u | Zapruđe Arhivirano 2007-03-05 na Wayback Machine-u
• Prvi novinarski portal o Zagrebu
• QTVR panoramske slike Zagreba Arhivirano 2018-10-31 na Wayback Machine-u
• Crtice o Zagrebu Arhivirano 2007-02-23 na Wayback Machine-u
• ?to Zagrebu zna?i Zlatna bula Arhivirano 2007-02-23 na Wayback Machine-u
• Zagreb kao turisti?ka destinacija Arhivirano 2006-08-05 na Wayback Machine-u
• Portal Moj Zagreb
• Zagreb Online
• Zagreb Info Arhivirano 2015-04-08 na Wayback Machine-u
• Zagrebstan Arhivirano 2013-07-18 na Wayback Machine-u
• Vrijeme i vremenska prognoza za Zagreb
• Moj Zagreb Info
• Karta Zagreba Arhivirano 2009-07-01 na Wayback Machine-u
• Karte za Vlak Arhivirano 2013-07-06 na Wayback Machine-u
• Dalje.com Arhivirano 2011-07-02 na Wayback Machine-u
• Totalni FM Radio
• Po?tanske usluge Lider Express d.o.o.