Prvi naseljenici na podru?ju Kiela su bili
Normani
. Nakon njih se naseljavaju
Germani
. Grad Kiel je
1233.
godine osnovao grof
Adolf IV.
U gradu se od po?etka razvija pomorska trgovina, te je
1284.
postao ?lan
Hanze
(udru?enja trgova?kih gradova Sjevernog i Balti?kog mora). Od
1431.
se odr?ava trgova?ki sajam Kieler Umschlag. Nakon toga je postao najva?niji trgova?ki centar Schleswig-Holsteina.
1518.
su ga poharali pirati.
1665.
je Christian Albert, vojvoda od Holstein-Gottorpa, osnovao Sveu?ili?te u Kielu. Na njemu su studirali brojni poznati znanstvenici (
Theodor Mommsen
i
Max Planck
).
1773.
Holstein je pripao
Danskoj
, ali je ostao u personalnoj uniji sa
Svetim Rimskim Carstvom
, te je imao poseban samoupravni status. Nakon ukidanja Svetog Rimskog Carstva
1806.
godine Kiel je postao punopravni dio Danske i danski kralj Kristijan VII. je uzeo titulu vojvode Holsteina. Nakon
Drugog rata za Schleswig
1864.
između Danske i
Pruske
koja je tada vodila rat za ujedinjenje Njema?ke, Pruska je u savezu s
Austro-Ugarskom
zauzela Kiel koji je stavljen pod dvojnu upravu Pruske i Austro-Ugarske. Ona je potrajala do
Austrijsko-pruskog rata
1866.
nakon kojeg je ostao dio Pruske. U Kielu je 1850. konstruisana prva nema?ka podmornica
Brandtaucher
. U godinama 1865?1867. Kil postaje glavna baza nema?ke mornarice i zna?ajno brodogradili?te, a 1895. terminal na Kilskom kanalu. Od
1871.
Kiel je dio ujedinjene Njema?ke. Car
Wilhelm I.
je
1871.
Kiel proglasio carskom ratnom lukom.
Kiel je postao jedna od najva?nijih njema?kih vojnih pomorskih baza, te je u sljede?im godinama brzo rastao broj stanovnika (od 18 000
1864.
do 200 000
1910.
).
1895.
je prokopan
Kielski kanal
. Na kraju
I. svj. rata
1918.
njema?ka flota koja je bila stacionirana u gradu odbila je i?i u borbu protiv engleske flote jer nije vidjela izglede za pobjedu. Nakon toga je po?ela revolucija u kojoj je svrgnut njema?ki car i uspostavljena
Weimarska Republika
. Tijekom
II. svj. rata
Kiel je bio zna?ajna njema?ka vojna baza, te je pre?ivio te?ko bombardiranje od strane
Saveznika
. Ve?im dijelom (oko 80%) grad je uni?ten bombardovanjem u Drugom svjetskom ratu. Poslije rata je ponovo izgrađen, a ovdje su se doselile mnoge njema?ke izbjeglice sa istoka. Nakon rata je grad obnovljen i postao je glavni grad savezne pokrajine
Schleswig-Holstein
. Danas je brodogradnja ponovo najva?nija industrija u gradu.
Izvorno ime grada bilo je ?
Holstenstadt tom Kyle
” ?to otprilike va?i za ?
Holstajnski
grad
na
fjordu
”. Godine
1232.
mjesto je nazvano ?to dem Kyle”, gdje se u starom nazivu slovo Y tuma?i kao dugo /i/. U uobi?ajenoj upotrebi ime je skra?eno u ?tom Kyle” i kona?no u ?Kiel”. Rije? ?Kiel”, donjonjema?ki za ?
klin
”, vjerojatno se odnosi na fjord, zaljev koji se duboko usjekao u zemlju. Nordijsko podrijetlo je također zamislivo, ?to se?e do staronordijskog ?kill” sa zna?enjem ?uzak zaljev”. Historijski gledano, Kiel se također nazivao svojim srednjolatinskim imenom ?Chilonium”.
Geografski i demografski podaci
uredi
Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 5 metara. NJegova povr?ina iznosi 118,6?km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, ?ivjelo 237.579 stanovnika. Prosje?na gustina stanovni?tva iznosi 2.002 stanovnika/km².
Slede?e op?tine grani?e sa Kilom:
- Plon
:
Monkeberg
,
Schonkirchen
,
Schwentinental
,
Pohnsdorf
,
Honigsee
,
Boksee
;
- Rendsburg-Eckernforde
:
Flintbek
,
Molfsee
,
Mielkendorf
,
Melsdorf
,
Ottendorf
,
Kronshagen
,
Neuwittenbek
,
Felm
,
Altenholz
,
Danischenhagen
,
Strande
.
Međunarodna saradnja
uredi
- Petar III Romanov
(1728?1762), car Rusije;
- Johannes Nikolaus Tetens
(1736?1807), filozof, statisti?ar i znanstvenik;
- Karl Leonhard Reinhold
(1757?1823), filozof;
- Johan Ludwig Lund
(1777?1867), slikar;
- Otto Jahn
(1813?1869), arheolog, filolog i pisac;
- Henri Lehmann
(1814?1882), slikar i potretist;
- Adolf Michaelis
(1835?1910), akademik i histori?ar umjetnosti;
- August Leskien
(1840?1916), jezikoslovac;
- Detlev von Liliencron
(1844?1909), pjesnik i romanopisac;
- Ferdinand Tonnies
(1855?1936), sociolog i filozof;
- Eduard Schwartz
(1858?1940), filolog;
- Max Planck
(1858?1947), fizi?ar i Nobelovac;
- Johannes Weiss
(1863?1914), teolog;
- Ernst Steinitz
(1871?1928), matemati?ar;
- Hans Anton Aschenborn
(1888?1931), slikar;
- Alfred Brinckmann
(1891?1967), ?ahovski majstor;
- Bruno Diekmann
(1897?1982), politi?ar (SPD);
- Ernst Busch
(1900?1980), pjeva?;
- Rudolf Hell
(1901?2002), izumitelj i in?enjer;
- Kurt Otto Friedrichs
(1901?1982), matemati?ar;
- Ernst von Salomon
(1902?1972), pisac i ?lan desni?arske paravojne jedinice ?
Freikorps
”;
- Eduard Wald
(1905?1978), komunisti?ki politi?ar i borac protiv Nacizma;
- Heinrich Heesch
(1906?1995), matemati?ar;
- Helmut Lemke
(1907?1990), politi?ar (NSDAP, CDU);
- Harro Schulze-Boysen
(1909?1942), zapovjednik
Luftwaffea
, zatim borac protiv Nacizma;
- Herbert Schultze
(1909?1987), zapovjednik njema?ke podmornice tijekom Drugog svjetskog rata;
- Erna Flegel
(1911?2006), medicinska sestra u Hitlerovom bunkeru;
- Karl Hass
(1912?2004), zapovjednik
SS
-ovaca;
- Carl Friedrich von Weizsacker
(1912?2007), fizi?ar i filozof;
- Hermann Michel
(1912?1984?), zapovjednik
SS
-ovaca;
- Joachim Hamann
(1913?1945), zapovjednik
SS
-ovaca;
- Heinrich Wohlk
(1913?1991), optometrist, izumio je plasti?nu kontaktnu le?u;
- Sigrid Hunke
(1913?1999), histori?ar i pisac;
- Eberhard Blum
(1919?2003), direktor njema?ke tajne obavje?tajne slu?be;
- Elyakim Haetzni
(1926?2022), politi?ar;
- Ulric Gustav Neisser
(1928?2012), psiholog;
- Oswalt Kolle
(1928?2010), seksuolog;
- Gerhard Stoltenberg
(1928?2001), politi?ar (CDU);
- Manfred Rulffs
(1935?2007), vesla?;
- Heiko Braak
(r. 1937), znanstvenik i anatomist;
- Marina Lewycka
(r. 1946), spisateljica;
- Egon Muller
(r. 1948), motociklisti?ki speedway voza?;
- Manfred Stahnke
(r. 1951), skladatelj i muzikolog;
- Ewald Schnug
(r. 1954), poljoprivredni znanstvenik;
- Andreas Kopke
(r. 1962), fudbaler;
- Heike Henkel
(r. 1964), skaka?ica u vis;
- Tomma Abts
(r. 1967), umjetnica;
- Cora E.
(r. 1968), hip-hop umjetnica;
- Kim Dotcom
(r. 1974), internetski poduzetnik i politi?ki aktivist;
- Ulrich Schnauss
(r. 1977), elektronski muzi?ar i producent;
- Berger, Dieter (1999).
Geographische Namen in Deutschland
. Bibliographisches Institut.
ISBN
3411062525
.
- Fulbrook, Mary (1991).
A Concise History of Germany
. Cambridge University Press.
ISBN
978-0-521-36836-0
.
- Gareth, Shaw (2011).
Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography)
(Reprint edition izd.). Cambridge University Press.
ISBN
0521189748
.
- Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007).
Germany (Modern World Nations)
(2 ed. izd.). Chelsea House Pub.
ISBN
0791095126
.
- Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353).
Demographic Change in Germany
(8. izd.). New York: Springer-Verlag.
ISBN
2007
.
- Berghahn, V. R. (2004).
Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century
(2. izd.). Cambridge University Press.
ISBN
0521347483
.
- Jahnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991).
Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte
(2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen.
ISBN
3885570963
.
- Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997).
Grosser Atlas zur Weltgeschichte
. Braunschweig: Westermann.
ISBN
3075095206
.