- 10. 1.
- Holanđani predali
Cape Town
Britancima, potpisan je ugovor kojim Britanci dobijaju Koloniju Rta (potvrđeno 1814, deo
Ju?noafri?ke Unije
od 1910).
- 19. 1.
- Britanski korpus napustio Napulj i otplovio u Messinu na Siciliji, gde ih kralj
Ferdinand
prima tek 13. februara.
- 23. 1.
- Umro britanski premijer
William Pitt Mlađi
, nasleđuje ga rođak
William Grenville
(do 1807) na ?elu "Vlade svih talenata".
- 24. 1. - Ustani?ka skup?tina u Ostru?nici. Deputacija na ?elu sa Protom Matijom je poslata u Be? - odbijena je vojna pomo?, pristaju da posreduju. Istovremeno, Srbi mole sultana da ih ne napada.
[2]
[3]
- U?estali su turski napadi u Ma?vi.
- O?ekuju?i turske napade, Srbi prvih meseci ove godine zauzimaju
Pore?
i
Negotin
na istoku, kao i
Para?in
,
Ra?anj
,
Aleksinac
,
Kru?evac
, a njihove ?ete prodrle su do Studenice na jednoj i u Toplicu na drugoj strani. Gradi se
Deligrad
između Ra?nja i Aleksinca.
- zima - Pobuna u sremskom selu
Maradik
zbog obaveza te?kog rada u ?umama na se?i drva za spahiluk.
- 20. 2.
- Prvi francuski dalmatinski pohod: general
Gabriel Molitor
sti?e u Zadar. Prema
Po?unskom miru
, Austrija je predala neke teritorije Francuzima, odn. Kraljevini Italiji, uklju?uju?i Dalmaciju (rok primopredaje je 30. 1. - 28. 2.). Za guvernera (providura) postavljen je
Vincenzo Dandolo
.
- 20. 2.
(8. 2. po j.k.) -
Rusko-persijski rat
: ruski komandant
Pavel Cicijanov
ubijen kada je trebao primiti klju?eve
Bakua
. Rusi tokom godine zauzimaju Baku, kao i
Derbent
i
Qubu
.
- 26. 2.
- Po?inje
Opsada Gaete
, tvrđavskog napuljskog grada.
- 28. 2.
(16. 2. po j.k.) -
Druga arhipela?ka ekspedicija
: deo ruske,
Senjavinove
, flote, na ?elu sa kapetanom
Grigorijem Belim
(Григорий Г. Белли), stigla u Boku kotorsku, koju su Austrijanci trebali predati Francuzima
[4]
.
- 9. 3.
-
Bitka kod Campo Tenese
: Francuzi potukli napuljsku vojsku. Franko-italijanski vojnici su ipak lo?e opremljeni i hranjeni, tako da plja?kaju i zlostavljaju stanovni?tvo.
- 12. 3.
- Austrijski car nudi u pismu sultanu posredni?tvo u srpskom pitanju - odbijeno
[2]
.
- 15. 3.
- Francuski mar?al i Napoleonov zet
Joachim Murat
postavljen za velikog vojvodu
Berga
i Clevesa u Nema?koj (do 1808, zatim kralj Napulja do 1815).
- mart - Velika masa do?ekuje mitropolita Petra i ruskog kapetana Belija u manastiru Savina, zaklinju se na vernost ruskom caru.
[5]
- mart -
Sulejman-pa?a Skopljak
porazio
Radi?a Petrovi?a
kod
Studenice
, manastir je stradao (Srbi nisu imali uspeha jedino na ovom pravcu).
- mart ili maj? - Boj na Sala?u: Stojan ?upi? odbio Mehmeda Vidaji?a u Ma?vi.
- 20. 3.
- Francuzi su stigli u
Reggio Calabria
na Messinskom moreuzu. U ruralnim delovima Kalabrije ubrzo dolazi do otpora.
- 23. 3.
-
Ekspedicija Lewisa i Clarka
: nakon ?to su prezimili na Pacifiku, polaze na povratno putovanje, u septembru sti?u u
Saint Louis
.
- 27. 3.
- Napoleonovim dekretom su obnovljeni odnosi sa
Andorom
, prekinuti 1793 (francuski ?ef dr?ave je suvladar kne?evine).
- 30. 3.
-
Joseph Bonaparte
je Napoleonovim dekretom postavljen za
kralja Napulja
(do 1808) - popularan je, uvodi reforme.
- 5. 4. (kalendar?) - Rusi zauzimaju
Vis
, zatim poku?avaju
- 8. 4.
- Napoleonova usvojenica
Stephanie de Beauharnais
udata za Karla, naslednika
Badena
.
- april - D?ora Osman sti?e na
Soko-grad
, zatim napada valjevsku nahiju ali je razbijen na ?u?ugama (kao i Had?i-pa?a po?etkom godine i Had?ibeg srebreni?ki u julu)
[6]
. Srbi zauzimaju Jadar i Rađevinu od zvorni?kog pa?e.
- april -
Incident u Jedrenu
: pod vidom slanja vojske protiv Karađorđa, sultan
Selim III
?alje trupe
Nizam-I Cedid
u Trakiju, ali nailazi na jak otpor jani?ara i ajana - konfrontacija traje celog leta.
- april -
Francusko-?vedski rat
: nakon ?to su Pruska i Francuska postigle sporazum, ?veđani se moraju povu?i iz Hanovera.
- 16. 4.
- Napoleon formirao Armiju Dalmacije.
- 18. 4.
-
Non-importation Act
: SAD zabranile uvoz nekih britanskih proizvoda, jer ovi prisilno nova?e ameri?ke mornare i ne po?tuju ameri?ku suverenost i neutralnost (na snazi od novembra ali ubrzo suspendiran).
- 28. 4.
-
Francisco de Miranda
poku?ao da se iskrca kod Ocumare de la Costa u dana?njoj Venecueli, ali ?panci su mu zarobili dva od tri broda.
- maj, po?etkom -
Kulin kapetan
upao u jadarsko selo Dobri?, ubio je 74 mu?karca i odveo 300 roblja, uglavnom ?ena - otkupio ih je
Ivo Kne?evi?
, knez bosanske Semberije
[2]
.
- 16. 5.
- Britanska odluka o blokadi obale od Elbe u Nema?koj do Bresta u Francuskoj.
- 21. 5. (kalendar?) - Rusi oslobodili u Trstu zarobljene bokeljske brodove.
- 24. 5.
- Pariskim ugovorom određeno da se Batavijska republika pretvori u kraljevinu Holandiju.
- 4. 7.
-
Bitka kod Maide
je britanska pobeda na Kalabriji - spre?ena francuska invazija Sicilije.
- 5. 7.
- General Molitor sti?e u pomo? opsadnutom Dubrovniku.
- 6. 7.
(24. 6. po j.k.) - Milenko Stojkovi? odbio tursku vidinsku vojsku kod Pore?a.
- 10. 7.
- Vellorska pobuna: prva ve?a pobuna
sipoja
protiv
Britanske isto?noindijske kompanije
, na jugu Indije.
- 12. 7.
- U Parizu potpisan Ugovor o
Rajnskoj Konfederaciji
, savez 16 nema?kih dr?ava sa Napoleonom kao Protektorom (broj dr?ava 1808. iznosi 36, konfederacija traje do 1813).
- 12. 7. - U Zadru izlazi prvi broj tjednika "
Kraljski Dalmatin
" (
Il Regio Dalmata ? Kraglski Dalmatin
, do 1810) - prve novine na hrvatskom jeziku.
- 13. 7.
- Karađorđe ?alje
Petra I?ka
na pregovore u Carigrad.
- 15. 7.
-
Pikeova ekspedicija
kre?e iz okoline Saint Louisa u istra?ivanje ju?nijeg dela Teritorije Louisiana.
- jul, polovinom - Sultanove trupe Novog poretka zaustavljene u
Havsi
nakon sukoba sa jani?arima - zatim se povla?e u
Corlu
, u koji mogu u?i tek nakon opsade, mada je stigao i sultan.
- 18. 7.
- Napuljska tvrđava
Gaeta
se predala Francuzima.
- 18. 7. - Eksplozija barutane na Malti, stradalo oko 200 ljudi, vojnika i civila.
- 25. 7.
-
Karl Friedrich
, izborni knez Badena i svekar Napoleonove usvojenice Stephanie, postaje veliki vojvoda.
Veliko Vojvodstvo Baden
traje do 1918.
Avgust/August/Kolovoz
uredi
- 2. 9.
- Veliko klizi?te kod Goldaua u kantonu
Schwyz
: u klizanju 40 miliona kub. metara odn. 120 miliona tona materijala uni?teno je nekoliko sela i stradalo 457 ljudi.
- 3. 9.
-
Bitka na Deligradu
, u đuniskom tesnacu između Ra?nja i
Aleksinca
; Karađorđe odbio napad turskih snaga. Istog dana vojvoda
Stanoje Glava?
oslobodio
Prokuplje
.
- 4. 9.
- Po Dandolovu savjetu, Napoleon ukida u Dalmaciji zakon po kome seljaci u Dalmatinskom zagorju nisu bili vlasnici zemlji?ta koje obrađuju
[7]
.
- 8. 9.
(27. 8. po j.k.) - Tre?i uzaludni turski juri? na Deligradu - nude primirje.
- 12. 9. - Pruske trupe ulaze u Saksoniju - pruski kralj se oslanja na Rusiju i Britaniju. Nekoliko dana kasnije po?inju kretnje francuskih trupa u Nema?koj.
- 14. 9.
- Sklopljeno primirje između Srba i Turaka.
- 19. 9.
- Kriza poznata kao
Incident u Jedrenu
se okon?ava
sultanovim
porazom: naređuje da se
Nizam-I Cedidske
trupe povuku iz
Silivrija
(slede?eg maja ?e biti zba?en).
- ca. 22. 9. - Petar I?ko se vratio u Srbiju, Porta je na?elno prihvatila srpske zahteve (→
I?kov mir
.
- 26. 9.
(ili 1. 10.) - Pruski ultimatum Napoleonu, tra?e evakuaciju Nema?ke.
- 30. 9.
- Bitka kod Herceg Novog:
Auguste Marmont
napao rusko-crnogorsko-bokeljske snage kod Herceg Novog.
- 3. 10.
(21. 9. po j.k.) - Francuski neuspeh kod Sutorine, povla?e se na staru dubrova?ku granicu.
- 7. 10.
(25. 9. po j.k.) - U Smederevo stigao muhasil Hasan-aga, sa usmenim predlozima za sporazum, bez carskog fermana - Petar I?ko ?e ponovo biti poslan u Carigrad
[2]
(ali Srbi, nakon ruskog poziva za sadejstvovanje u januaru, nastavljaju rat).
- 9. 10.
-
Rat ?etvrte koalicije
, iniciran pruskim ultimatumom Napoleonu: prvi okr?aj je Bitka kod Schleiza u Thuringiji, gdje Francuzi odnose pobjedu, kao i kod Saalfelda sutradan, gde je poginuo pruski princ Ludwig.
- 14. 10.
-
Bitka kod Jene
i Auerstedta je odlu?uju?a Napoleonova pobeda nad Pruskom, mar?al
Louis-Nicolas Davout
je porazio prusku glavninu kod Auerstedta.
- 16. 10.
- Erfurtska kapitulacija: 12.000 pruskih vojnika sa 65 topova se predaje Francuzima bez borbe.
- 17. 10.
-
Hai?anski
car
Jacques I
je ubijen.
Alexandre Petion
postaje predsednik republike (do 1818), ali
Henri Christophe
na severu progla?ava Dr?avu Haiti (kraljevinu 1811-20).
- 17. 10. - Bitka kod Hallea: Bernadottov uspeh u Saksoniji, Prusi izgubili 5.000 vojnika.
- 25. 10.
- Francuski mar?al Davout ulazi u Berlin, Napoleon sti?e dva dana kasnije.
- 28 - 30. 10. - Bitka kod Prenzlaua i Kapitulacije u Pasewalku i Stettinu: predalo se jo? 19.500 Prusa sa 353 topa.
- 11. 12.
- Poznanjski mir: izborna kne?evina
Saska
se priklju?uje Rajnskoj konfederaciji, ubrzo progla?ena za kraljevinu.
- 12. 12.
(30. 11. po j.k.) -
Opsada Beograda
: ustanici oslobodili beogradsku Varo? a tvrđavu u januaru.
- ca. decembar - U Carigradu se nalazi srpski poslanik Petar I?ko - Porta potvrđuje obe?anja od letos a I?ko obe?ava da ?e Srbi vratiti Beograd, ali ulazak Rusije u rat menja situaciju.
[8]
- 18. 12.
- Napoleon stigao u Var?avu, imenuje vladinu komisiju -
Jozef Poniatowski
, odnedavno guverner Var?ave, ministar je rata (→
Var?avsko vojvodstvo
1807-15).
- 22. 12.
- Francuska Velika armija prelazi Vislu.
- 22. 12. - Rusi zauzimaju
Bra?
, nakratko i
Kor?ulu
.
- 25. 12.
(13. 12. po j.k.) - Ruski general
Mihail Miloradovi?
ulazi u Bukure?t.
- 26. 12.
- Bitke kod Pułtuska i Golymina: ruske snage uspe?no izmi?u francuskim.
- 30. 12.
- Osmansko carstvo objavljuje rat Rusiji.
- 13. 1.
-
Jovan Sterija Popovi?
, srpski knji?evnik, profesor, ministar (†
1856
)
- 3. 2.
-
Franjo Kulmer
, hrvatski politi?ar, barun (†
1853
)
- 21. 3.
-
Benito Juarez
, predsednik Meksika (†
1872
)
- 9. 4.
-
Isambard Kingdom Brunel
, in?enjer (†
1859
)
- 20. 5.
-
John Stuart Mill
, filozof utilitarizma i liberalizma (†
1873
)
- 12. 6.
-
John A. Roebling
, graditelj Brooklynskog mosta (†
1869
)
- 27. 6.
-
Augustus De Morgan
, matemati?ar (†
1871
)
- 24. 9.
-
Omer-pa?a Latas
, osmanski mu?ir i pa?a (†
1871
)
- 11. 10.
-
Knez Aleksandar Karađorđevi?
, vladar Srbije (†
1885
)
- 25. 10.
-
Max Stirner
, filozof (†
1856
)
- 3. 11.
-
Ivan Visin
, bokeljski moreplovac koji je oplovio svet (†
1869
)
- 10. 12.
-
Pavao ?toos
, pjesnik, sve?enik i narodni preporoditelj (†
1862
)
- đorđe Markovi? Koder
, pesnik (†
1891
)
- 17. 1.
-
Francesco Soave
, filozof (*
1743
)
- 23. 1.
-
William Pitt Mlađi
, britanski premijer (*
1759
)
- 3. 2.
-
Nicolas Edme Restif de La Bretonne
, knji?evnik (*
1734
)
- 16. 2.
-
Franz von Weyrother
, austrijski general (* 1755)
- 21. 3.
-
Adam Alojzij Bari?evi?
, polihistor, bibliofil (*
1756
)
- 9. 4.
-
Willem V van Oranje-Nassau
, biv?i holandski stadtholder (*
1748
)
- 10. 4.
-
Horatio Gates
, ameri?ki general (*
1727
)
- 22. 4.
-
Pierre-Charles Villeneuve
, francuski admiral (*
1763
)
- 31. 5.
-
Michael von Melas
, austrijski feldmar?al (*
1729
)
- 4. 7.
-
Charles-Henri Sanson
, d?elat (*
1739
)
- avg. -
Janko Kati?
, ustani?ki vojvoda (* )
- 13. 8.
-
Mehmed-beg Kulenovi?
, "Kulin-kapetan" (* ca. 1776)
- 22. 8.
-
Jean-Honore Fragonard
, slikar (*
1732
)
- 23. 8.
-
Charles-Augustin de Coulomb
, fizi?ar (*
1736
)
- 10. 9.
-
Johann Christoph Adelung
, filolog (*
1732
)
- 13. 9.
-
Charles James Fox
, britanski politi?ar (*
1749
)
- 10. 10.
- Louis Ferdinand, pruski princ (*
1772
)
- 17. 10.
-
Jean-Jacques Dessalines
, vladar Haitija (*
1758
)
- 25. 10.
-
Henry Knox
, ameri?ki vojnik i politi?ar (*
1750
)
- 26. 10.
-
John Graves Simcoe
, biv?i guverner Kanade (*
1752
)
- 12. 12.
-
Vasa ?arapi?
, ustani?ki vojvoda (*
1788
)
- Mungo Park
, istra?iva? Afrike (*
1771
)
- Literatura
- Istorija srpskog naroda
, Peta knjiga, prvi tom, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa, SKZ Beograd 1981 (V-1)