Travni?ki Hrvati i dalje ?ekaju novo uređenje grada

Od po?etka je bilo jasno kako se status Travnika mora vezati uz status Mostara budu?i se u oba slu?aja radi o sredi?tima dviju ?upanija koje se ?esto smatraju i kralje?nicom Federacije

To?no godinu dana nakon dono?enja Promemorije travni?kih Hrvata, u kojoj se tra?i druga?iji status ovog grada uz puno po?tivanje ravnopravnosti naroda u njemu, hrvatske politi?ke stranke ne mogu biti zadovoljne zbog izostanka adekvatne reakcije kod bo?nja?kih partnera. Na?i izvori iz hrvatskih stranaka navode kako u proteklih godinu dana na?alost nije bilo pomaka u poku?ajima novog uređenja Travnika, ali i kako ne treba odustati na tra?enju novog pravednijeg rje?enja.

Od po?etka je bilo jasno kako se status Travnika mora vezati uz status Mostara budu?i se u oba slu?aja radi o sredi?tima dviju ?upanija s izmije?anim hrvatsko-bo?nja?kim stanovni?tvom, a koje se ?esto smatraju i kralje?nicom Federacije, no u praksi se pokazalo kako za razliku od Mostara, za Travnik nema politi?ke volje kako u redovima međunarodne zajednice tako i kod bo?nja?kih partnera. U sklopu aktivnosti na promoviranju ideje o preustroju Travnika sino? je u velikoj dvorani op?ine Travnik odr?ana i javna tribina pod nazivom “Godinu dana od Promemorije”.

Minimalna i maksimalna zastupljenost

Promemoriju su potpisali predstavnici HDZ-a BiH, HDZ-a1990, HKDU-a BiH, HSP-a i HSS-a, a ovaj je dokument nastao po?tuju?i opredjeljenja i razmi?ljanja mnogih akademskih radnika i intelektualaca. Prema njemu, Travnik bi se morao ustrojiti

na principima ravnopravne zastupljenosti svih naroda i građana u lokalnoj vlasti te se poziva na nikada provedenu ustavnu obvezu ustroja Travnika po jednakim principima kao i grada Mostara. Promemorija govori o tomu kako Travnik mora biti gradska zajednica uređena po na?elu jedinstvenoga gradskog i upravnog podru?ja u kojoj svi konstitutivni narodi i građani koji ?ive u Travniku imaju pravo birati i biti birani kroz izborna podru?ja u kojim se jam?i, kako minimalna, odnosno maksimalna nacionalna zastupljenost, tako i teritorijalna reprezentativnost, s ?itavog podru?ja grada Travnika. Na ovaj bi se na?in ostvarila jednakopravnosti, pa i kroz uvođenje uvođenje maksimalnih i minimalnih kvota i nacionalne zastupljenosti iz reda konstitutivnih naroda i iz reda ostalih.

Podsje?anje međunarodne zajednice

Ova Promemorija samo je logi?an poku?aj kojom hrvatska strana poku?ava podsjetiti na ?injenicu da je Travnik bio zami?ljen kao grad koji ?e imati jednak ustroj kao i Mostar, a ?to proisti?e iz toga ?to se radi o sredi?tu ?upanije s posebnim re?imom. Promemorija podsje?a kako je Ustav Federacije (Amandman XXV), kao i Ustav SB?-a (Amandman IX), predviđao jednako uređenje Travnika i Mostara, ali to nije u stvarnosti ostvareno zbog, kako su naveli u ovom dokumentu, intervencije visokog predstavnika koji nije postupio jednako i o?ekivano.

Nepravedna rje?enja koja su uslijedila nakon potpisivanja Op?eg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te neprincipijelna i nedosljedna politika predstavnika dijela Međunarodne zajednice prema Hrvatima op?ine Travnik, predstavnike Hrvata u ovom gradu nadahnula je da i kroz Promemoriju poku?aju, kako ka?u, utjecati na moral i savjest kako visokog predstavnika, tako i na OHR u cjelini, kako bi ispravio nepravdu te postupio u skladu s obvezama koje su preuzete, a koje nisu nikada izvr?ene i realizirane, upozorava se u Promemoriji te poziva visokog predstavnika i sve međunarodne autoritete da djeluju arbitrarno, a ne pristrano. U dokumentu se također nagla?ava i kako su pitanja Travnika i Mostara po mnogo ?emu u praksi jednaka te se konstatira rje?avanju ovog problema treba pristupiti uz jednake principe.

Bez isklju?ivosti:? Jedan od elemenata Promemorije je i naglasak na tomu kako je SB? kralje?nica BiH sa svojim ?arolikim nacionalnim i vjerskim sastavom te bogatom kulturno-povijesnom ba?tinom isprepletenom utjecajima razli?itih tradicija, koje ne dopu?taju isklju?ivo pravo ni jednoj etni?koj skupini za prisvajanjem i dominacijom, ve? pravo i obvezu svih etni?kih skupina da zajedni?ki rade.

Pi?e: D. Pu?i?

Dnevni list