Mark Zuckerberg
Mark Elliot Zuckerberg
(tumbu
(
1984-05-14
)
14 Mei 1984) no samosa niha bisnis
[1]
moroi ba
Amerika
, sanura program
komputer
, samokai boro wogalenia/wangaluinia ba
internet
, ba somasi-masi mame'e tolo-tolo (li Indonesia
filantropis
[2]
). Fao ia ba wamasindro mbolo gu'o
Facebook
awo perusahaan ya?ania sotoi Meta Platforms (mefona Facebook, Inc.), heza tobali ia
executive chairman
,
[3]
chief executive officer
,
[4]
ba
controlling shareholder
.
[5]
[6]
[7]
Moi sekola Zuckerberg ba
Harvard University
, heza iborotaigo
Facebook
me Februari 2004 faoma awonia ba nomo kos Eduardo Saverin, Andrew McCollum, Dustin Moskovitz, ba Chris Hughes. Ba mborota ha te'oguna'o
Facebook
ba mato ha'uga
kampus
, bahiza i'anema'o muzawili ia tenga ha sa'ae bakha ba
kampus
irege me 2012 so sara triliun zangoguna'o ya'ia. Ibali'o
publik
[8]
perusahaan andre Zuckerberg me Mei 2012 ba i'okhogo zabolo oya
share
.
[9]
Me 2007, me 23 fakhe ia, tobali ia niha fondrege awuyu si so okhota triliun moroi ba wangaluinia samosa. No i'oniago osa gokhotania ba wame'e tolo-tolo ba ngawalo halo?o nifotoi filantropis,
[2]
fao ba da'o lembaga nifasindronia awo ndrongania ya'ia Chan Zuckerberg Initiative.
No irai ifa'oli Zuckerberg majalah
Time
tobali samosa ba gotalua 100 niha fondrege mofa'abolo ba gulidano ofa kali ba 2008, 2011, 2016 ba 2019 ba finalis (eluahania so doinia ba gotalua ya'ira nifili) ba 2009, 2012, 2014, 2015, 2017, 2018, 2020, 2021 ba 2022. Ituyu ia majalah
Time
tobali
Person of the Year
me 2010, ndrofi me irugi so tora matonga triliun zangoguna
Facebook
.
[10]
[11]
[12]
Ba Desember 2016, so Zuckerberg ba mbosi si dafulu niha fondrege mofa'abolo ba gulidano nifa'ano majalah
Forbes
.
[13]
Ba gangolita 400 niha fondrege oya gokhota ba
Amerika
ba 2022, so Zuckerberg ba mbosi nomoro 11 faoma okhota $57,7 triliun ba harato sindruhu khonia (li Inggris
net worth
) $134,5 triliun. Molo'o sambua wangerai harato sindruhu khonia me September 2023 $111 triliun (molo'o
Forbes
), ba boro da'o tobali ia niha fondrege oya gokhota nomoro 9 ba gulidano.
[14]
So sambua filem sanutuno mborota karir
[15]
Zuckerberg, fa'afokho nitoronia si fakhai ba huku ba fa'amowua halo?o (li Indonesia
sukses
) si fofona sibai khonia. Toi filem andro
The Social Network
, te'oroma'o ba zato me 2010 ba no isondra filem andre mato ha'uga mbuala nifotoi
Academy Awards
.
Fa'atohare ba fa'alio Zuckerberg manoi miya?a ba
industri teknologi
no tobali boro wamareso moroi ba
politik
ba
huku
. No oya latoro wolohi ba huku ira
Facebook
ba samasindro ya'ia sanandrosa ba haniha zangokhogo mbolo gu'o
Facebook
awo
isu
[16]
sifakhai ba
privasi
[17]
zangoguna. Me 2013, fao ia ba wamasindro FWD.us, sambua angowuloa same'e ena'o aolo dodo niha ba niha moroi ba negara bo'o somasi moi mohalo?o ba
Amerika Serikat
(li
Indonesia
pro-imigrasi
).
Me 10 ba 11 April 2018, tekaoni Zuckerberg fona sambua komite parlemen
Amerika Serikat
ba wanemali sanandrosa ba skandal
[18]
Cambridge Analytica, ya'ia me te'oguna'o
data
zangoguna
Facebook
ba wame'e ena'o lua-lua
pemilu
(
pemilihan umum
) ba zi sambua negara faudu ba zomasi niha sangandro kho Cambridge Analytica mamalua ya'ia.
[19]
- ↑
Lafotoi
bisnis
fefu zi fakhai ba wamawa gofu hadia ia tobali lala ba wanondra hare. Fehede bisnis tehalo moroi ba li Inggris. Ba li Indonesia tola lafo'eluaha ia
usaha, perusahaan, urusan
, ma zui
tugas
. Eluahania fao ba da'o fefu zi fakhai ba wamawa gofu hadia ia awo halo?o zi samo-samosa niha.
- ↑
2,0
2,1
Lafotoi
filantropis
ngawalo halo?o ohito dodonia ba wanolo niha. Halo?o simane andre asese lafalua ba Indonesia ira nifotoi NGO (
non-governmental organisation
) ba ya'ira nifotoi
lembaga bantuan sosial
(li Inggris
charity
)
- ↑
Lafotoi
chair
sambua gangowuloa si dadao ba wamatuno hewisa wamatoro sambua perusahaan. La'oguna'o wehede
chair
, eluahania kurusi, me ya'ira andre
sidadao ba gurusi
mano ba tenga
sohalo?o
. Noro dodora ha rafe ba wamatuno heza edona te'ohe perusahaan, ba wangetu'o hania zi tobali
chief eksekutif
(CEO), si tobali dania same'e ena'o alua fefu zi no la'etu'o ira anggota
chair
. Lo fao ira andre bakha ba halo?o perusahaan. Solau da'o ya'ia CEO nituyu ndra anggota
chair
. Sondronia'o ndra anggota
chair
lafotoi
chairman
(na iramatua) ma
chairwoman
(na ira'alawe).
- ↑
Lafotoi
chief eksekutif officer
(CEO) niha nituyu ndra anggota
chair
tobali satua fondrege ya?a perusahaan, same'e ena'o alua fefu zi no la'etu'o ira anggota
chair
. CEO zamalua halo?o perusahaan andro wa lakaoni ia
eksekutif
, eluahania samalua.
- ↑
Lafotoi
controlling shareholder
niha soya mangokhogo
share
bakha ba perusahaan, ba boro da'o mofa'abolo ia irege tola ibatogo na so bagotalua ndra sokho
share
tano bo'o somasi mamalua famulo'o sebua ba mboli
share
. Sangokhogo
share
no niha sanano kefenia ba perusahaan. Ero rofi na la'erai hare perusahaan, la'oniago hare andre osa tobali nifotoi
dividen
nibagi-bagi kho ndra sokho
share
molo'o wa'ebua
share
khora. Itugu ebua
share
itugu ebua gefe nisondra moroi ba
dividen
.
- ↑
Napach, Bernice (July 26, 2013).
"Facebook Surges and Mark Zuckerberg Pockets $3.8 Billion"
.
Yahoo! Finance
. Arsip moroi
versi asli
irugi January 18, 2017
. Mufaigi me
January 17,
2017
.
- ↑
Hiltzik, Michael (May 20, 2012).
"Facebook shareholders are wedded to the whims of Mark Zuckerberg"
.
Los Angeles Times
. Arsip moroi
versi asli
irugi December 2, 2017.
- ↑
Lafotoi
publik
sambua perusahaan na sangokhogo ya'ia tenga ha samosa niha ma sambua omo, bahiza mato ha'uga ma na'i ato niha. Boro da'o angetula nihalo bakha ba perusahaan andro tenga sa'ae ha dali samosa niha bahiza dali gangetula fefu ira si fao ba perusahaan andro. Sito'olonia lala ena'o tola fao niha ba zi sambua perusahaan
publik
ya'ia da'o na latano gefera (li Indonesia
menanam modal
) ba perusahaan andro. Itugu ebua latano gefe, itugu ebua goi lira ba rafe zangokhogo perusahaan.
- ↑
Lafotoi
share
sambua garate si tola la'oli niha sato tobali lala ba wanano kefera ba sambua perusahaan. Ero perusahaan so khonia mato ha'uga garate
share
si no muhonogoi. La'oli niha ha'uga mano
share
somasi ira la'oli tobali
investasi
, eluahania kefe nitano ba wanondra hare ba luo furi. Ero rofi na la'erai hare perusahaan, la'oniago osa moroi ba hare andre tobali nifotoi
dividen
nibagi-bagi kho ndra sokho
share
molo'o wa'ebua
share
khora. Itugu ebua
share
itugu ebua gefe nisondra moroi ba
dividen
.
- ↑
"Mark Zuckerberg"
.
Forbes
. Arsip moroi
versi asli
irugi September 28, 2011
. Mufaigi me
March 20,
2017
.
- ↑
Grossman, Lev
(December 15, 2010).
"Person of the Year 2010: Mark Zuckerberg"
.
Time
. Arsip moroi
versi asli
irugi August 17, 2013.
- ↑
"The All-Time TIME 100 of All Time"
.
Time
. April 18, 2012. Arsip moroi
versi asli
irugi April 19, 2012
. Mufaigi me
April 20,
2012
.
- ↑
"The World's Most Powerful People"
.
Forbes
. December 2016. Arsip moroi
versi asli
irugi January 5, 2018
. Mufaigi me
December 14,
2016
.
- ↑
"Mark Zuckerberg"
.
Forbes
. Arsip moroi
versi asli
irugi December 22, 2022
. Mufaigi me
February 10,
2023
.
- ↑
Lafotoi
karir
nora wamanoi mbosi niha ba halo?ora, duma-dumania laborogo faoma tobali samozi bato. Aefa da'o monono mbosira tobali sanolo wanura-nura kho kafalo (li Indonesia
sekretaris
). Ba monono zui irege tobali ira kafalo sambua fofo halo?o ba godo. Aefa da'o tobali ira kafalo ba
perusahaan
, btn. Itugu ara itugu ala?a mbosira ba wohalo?ora.
- ↑
Lafotoi
isu
sambua mbalo huhuo ma zui sambua
masalah
si tobali tuho wamatunosi ma fabu'asa li niha. Tobali sambua
masalah
hadia ia na lo mofano (simane mesin), lo mangele ma lo mowoi (simane
listrik
ma idan`o moroi ba PAM), ma lo auri (simane radio ma TV), btn. eluahania lo alua ia simane nitotona niha.
- ↑
Lafotoi
privasi
fefu hadia ia si fakhai ba wa'auri samosa niha sinangea lo la'ila niha bo'o ma sinangea lo fao niha bo'o wamatuno ma wangohalo?ogoigo ya'ia.
- ↑
Lafotoi
skandal
sambua zalua sitobali boro wawu'asa li ba fabagosa li ba gotalua niha sato. Tola mofonu niha sato andre boro me salua andro no sambua amuata same'e aila niha, ma zui samarou amuata si lo sokhi ma lo faudu, irege mofonu ba abu-dodo ato niha.
- ↑
"Facebook, Social Media Privacy, and the Use and Abuse of Data | United States Senate Committee on the Judiciary"
.
www.judiciary.senate.gov
. April 10, 2018. Arsip moroi
versi asli
irugi September 8, 2019
. Mufaigi me
April 10,
2018
.