Ornamen
ba li nono niha lafotoi ia sua-sua, indro-indro, sora-sora, ma bira-bira molo'o
KBBI
ma
Kamus Besar Bahasa Indonesia
ya'ia da'o ngawalo ni oguna'o zikhala fonono fa'amohadu, fa'abaga-baga, ni'uke, ba domosa, ba nukha simane baru, lembe, u'i, ba he goi ba fakake, ba tano bo'o nia. Ba ndrofi 1992, famareta Kabupaten Nias faoma
seniman
soi dano niha faoma la honogoi tolu ngawalo duho la'a-la'a
warna
ba fobowo'olo nono niha, ya'ia da'o
a'uso
(
Li Indonesia: kuning
),
oyo
(
Li Indonesia: merah), ba
aito
(Li Indonesia: hitam)
[1]
.
Motif ornamen Nias la faosa ia molo'o sikhala nia
[1]
, ya'ia da'o:
- Geometri, no si ehao-hao sihkala khoi nia simane si ofasagi, si tolu sagi, owulo-wulo ba tano bo'o nia.
- Sinambua (Flora), no simane sinambua ma ndroto sinambua khala-khala nia ya'ia da'o ni'ombowogafasi (khala-khala mbowo gafasi), Ni'otalingawoliwoli (khala-khala mbowo afu-afu gatua), ni'owulari (khala-khala bulu sinambua), ba tano bo'o nia.
- Aurifo (Fauna), simane sikhala aurifo ia, ya'ia da'o ni'o'asu, ni'obogi, ni'o'i'a, ba tanobo'o nia.
- Fakake (Benda), sikhala nia no simane fakake ni oguna'o ba wa aurisa nono niha simane no'ohulayo (uwu toho), ni'obaluse, ni'onifatefate, ba tano bo'o nia.
- Boto (Tubuh manusia), no simane sikhala ndroto-ndroto mboto ia ya'ia da'o ni'oboha, ni'oroto, ba tano bo'o nia.
- Khayali (Imajinasi), ornamen da'a sikhala nia moroi ba khayali ma tenga si so ba gulidano ya'ia da'o ni'obawalasara.
- Ni'otalakhoi
- Ni'ohulayo
- Ni'obakola
- Ni'ogama
- Ni'obiku
- Ni'odofi
- Ni'owulari
- Ni'obutelai
- Ni'otalingawoliwoli
- Ni'obowogafasi
- Ni'owulunandrulo
- Ni'owewemagai
- ↑
1,0
1,1
Lembaga Budaya Nias Kota Gunungsitoli. 2022. Ornamen Nias dan Penggunaannya. Gunungsitoli (ID): tanpa penerbit.