한국   대만   중국   일본 
Michał Wjesela - Wikipedija K wobsahej sko?i?

Michał Wjesela

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije

Michał Wjesela (* 17. septembra 1863 w Kulowje , † 4. meje 1927 w Klo?trje Marijineho doła ) b? serbski katolski duchowny, p?eło?owar a basnik.

?iwjenje [ wobd??ła? | ?orłowy tekst wobd??ła? ]

Michał Wjesela narod?i so jako syn ratarja w Kulowje, p?e?iwi pak swoje d???ace l?ta w Li?ej Horje pola Njeswa?idła , hd?e? b??e jeho nan kubło kupił. Jako chowanc Serbskeho seminara w Praze 1877 do 1887 kubła?e so won na n?mskim Małostronskim gymnaziju a studowa?e wot l?ta 1883 na Praskej uniwersi?e teologiju. Jako ?łon Serbowki b??e Wjesela po Jurju Lib?u 1885 a 1886 jeje star?i a zdobom hłowny star?i serbskeje studowaceje młod?iny. Won bu 1889 na m??nika wuswje?eny a skutkowa?e po tym jako kapłan w Seitendorfje a Wostrowcu . Po tym b??e 1895 do 1896 farski administrator w Radworju , powoła 13. septembra 1896 za fararja do Reichenaua pola ?itawy a skutkowa?e wot 1900 jako farar w Konigshainje pola Wostrowca. W oktobru l?ta 1926 poda so Wjesela chorowatos?e dla na wum?nk do Klo?tra Marijineho Doła, hd?e? 1927 zemr?.

W jeho Praskim ?asu poda Wjesela rjad stawizniskich a nabo?nych nastawkow, pow?dan?kow a basnjow do Kw?tkow , ?asopisa Praskeje Serbowki. Na nal?tnjej Schad?owance 1885 staji won namjet za zało?enje ?asopisa Łu?iski Serb , do kotreho? podawa?e n?kotre swojske basniske pospyty a p?eło?ki pow?dan?kow (??erwjeny dwor“, 1885) a basnjow z ????iny ka? te? base? ?Prostwa“ (1885) francoskeho spisowa?ela Sullya Prudhommea . Po studiju wzda so Wjesela w?eje spisowa?elskeje d??ławos?e.

Wot l?ta 1895 b? Michał Wjesela ?łon Ma?icy Serbskeje .

?orle [ wobd??ła? | ?orłowy tekst wobd??ła? ]

  • Rudolf Jen?: Stawizny serbskeho pismowstwa: 2. d??l Ludowe nakładnistwo Domowina. Budy?in 1960. str. 82?83. (hsb.)
  • Alfons Frencl : Wjesela, Michał. W: Jan ?ołta, P?tr Kunze, Franc ??n (wud.): Nowy biografiski słownik k stawiznam a kulturje Serbow. Ludowe nakładnistwo Domowina, Budy?in 1984, str. 627sl.
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije