Tigrowy ?rawc
?rawcy
(
ła?onsce
Selachii
) su
ryby
z rjadownje
chrymstatych rybow
. Hi?o p?ed 500 milionow l?tami b?chu ?rawcy w sw?towych morjach ?iwe. Lud?o maja p?ed nimi strach, dokel? wjele z nich honja wulke tamne zw?rjata a te? bjez dal?eho ?łowjeka nadpadnu. P?i tym njeje ko?dy ?rawc stra?ny. Wot 450 znatych dru?inow je połojca we hłubokim morju pod 300 metrami ?iwa a njep?i?d?e ?enje do bliskos?e ?łowjeka. K tomu p?i?d?e hi??e, zo so n?kotre dru?iny ?rawca jeno? wot
algow
a
planktona
ze?iwja, a druhe su zaso p?emałe, zo bychu za ?łowjeka stra?ne byli.
Sw?todaloko w m?rnych regionach, ale te? w subtropiskich a tropiskich morjach (jeno? w zymje) k namakanju.
Zapadny
Atlantik
: wot Nowofundlandskeje do
Florida
,
Bahamow
,
Kuba
a sewjerny d??l
Mexiskeho golfa
,
Brazilska
a
Argentinska
.
Wuchodny Atlantik: ju?na
Jend?elska
,
Francoska
,
Senegal
,
Ghana
,
Kongo
,
srjed?ne morjo
,
Ju?na Afrika
.
Indiski ocean
:
Seychelle
,
?erwjene morjo
.
Zapadny
Pacifik
:
Sibirska
,
Japanska
,
Koreja
,
China
,
Filipiny
,
Awstralska
(bjez sewjernych regionow), Tasmaniska,
Nowoseelandska
, Nowokaledoniska.
Centralny Pacifik:
Marshallowe kupy
,
Hawaii
.
Wuchodny Pacifik: wot Kaliforniskeho golfa ha? do
Chilskeje
.
Wulkos? je wot dru?iny k dru?iny hina?a. Tak docp?je najmje??i w??ch ?rawcow (ko?i ?rawc) dołhos? 90 cm, najwjet?i (wjelowy ?rawc) pak dołhos? 14 m.
Skelet ?rawca wobsteji z chrymsta. Z tym mo?e so won sp??nje hiba? a wotstorkowa?. Jeho ko?a ma moli?ke zubiki. Jeli by p?e?iwo smu?ce hacał by to było ka? p?skowa papjera. Ko?a je jara kruta a robustna.
?rawc ma tak mjenowane "rewolwerowe kusadło" ?to? r?ka, zo po ko?dym wotd??łanym zubnym rynkom hnydom wjacore druhe narostu. Zwjet?a je tuta dozady klapnjena a p?i ?elesnju p?ile?i. Dawa pak te? ?rawcow, pola kotrych? su hnydom wjacore zubne rynki zasad?ene. Wupadnje jedyn zub, klapnje hnydom za tym le?acy horje a zawr?je d??ru.
W morju wu?ini dalokos? wida maksimalnje 50 metrow. Wo?i njetrjebaja jara jasne by?, dokel? wu?iwa je ?rawc jeno? za spozna?e swohich woporow. Za to je wu?o jara dobre. Wone je ? tak prajene ? powabkowy p?ijimowar. Won mo?e zwukowe ?ołmy ka? tak mjenowany Infra-zwuk z 650 m dalokos?e sły?e?. Nos je najskerje najwa?ni?i organ ?rawca. ?rawc mo?e z nim zranjene zw?rjata z 450m zdalenos?e ?u?.
Ryby
dychaja tak, zo p?ez ?abra wod?e ?iwjenjowa?ny
kislik
wzaja a jon do kreje wjedu. Najwjace rybow mo?e aktiwnje wodu p?ez ?abra klumpa?. ?rawcy pak dyrbja p?eco płuwa?, zo by woda p?ez jich ert b??e? mohła.
Pola n?kotrych dru?inow wotpu??i ?onka z urinom rozhorjensku a sl?dnu wo?. Mu?ik, kotry? na tuton wo? trjechi, jej z wulkej sp??nos?u sl?duje, doni? won partnerku namakał njeje. Druha metoda je, zo so w porowanskim po?asu porowanske zhromadnos?e stworja.
Muski ?rawc wobsed?i kopulaciski organ. Nut?kowny d??l brju?neje pjericy d??li so do dweju
penisow
, kotra? so ?klasper“ mjenujetaj. P?eco jedyn mo?e so za nut?kowne wopłod?enje wu?iwa?.
?rawcowy fetus w jejku
?rawcy porod?a swoje d???i na troje wa?nje:
- w jeju:
To je mjez druhim pola bykoweho a pola ko?eho ?rawca pad. ?orne, kwadratiske a 4 do 6 cm dołhe jejowe toboły 90 cm wulkich ko?ich ?rawcow, kotre? so z jednej wle?wu na ko?dej tych ?tyrjoch ro?kow na wodowych rostlinach d?er?a, namakamy husto p?i sewjernym morju.
- ?iwe:
Tu p?en?ni so jejkowod do rod?e?cy. W jeje jednotliwej komorce so embryja p?ez ?abra samsne ?iwjene.
- woboje:
Młode so z jeja ?iwe porod?i. Tu pak je ?as no?nos?e dl??i. Zmysł le?i we tym, zo je d???o wjet?e, sylni?e a mo?e so l?pje stara?. Tute maja te? wjet?u ?ansu, dl?je w morjach p?e?iwi?.
Wot
Druheje sw?toweje wojny
buchu p?er?znje na l?to n?kak 100 lud?i wot ?rawcow nadpadnjeni: jako kupacy, sportowscy nurjacy, z ?ołma padnjeni, p?e?iwjacy wopory ?ołmowych a l?tadłowych njezbo?ow. N?kak 75 ? byrnje? ?e?ko zranjeni ? p?e?iwi.
Na tamnym boku steji ?łowjek. Won je ?rawcowy najwjet?i wohro?owar. Na l?to mori so p?er?znje 4,5 milionow ?rawcow, z iracionalneje hidy, z ?wjesela“ na tutym spor?e, za ?kit p?ibrjohow, najwjace pak k j?d?i. Najmjenje lud?i pak w?, zo ?rawca j?, dokel? p?i?d?e won z tarnowanskim mjenom do wobchodow.