한국   대만   중국   일본 
Zvjezdani sustav ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Zvjezdani sustav

Izvor: Wikipedija
 
  • Vrh: Algolov sustav s tri zvijezde u infracrvenom spektru .
  • Donje lijevo: Algol B redovito pomra?uje sjajnijeg Algola A svaka 2,87 dana.
  • Dolje desno: Umjetnikov dojam o orbiti HD 188753, trostrukog zvjezdanog sustava.

Zvjezdani sustav je mali broj zvijezda koje se kre?u oko sebe, [1] povezane gravitacijskim privla?enjem . Velika skupina zvijezda vezanih gravitacijom op?enito se naziva zvjezdani skup ili galaksija , iako su, ?ire gledano, oni također zvjezdani sustavi. Zvjezdane sustave ne treba brkati s planetarnim sustavima, koji uklju?uju planete i sli?na tijela (poput kometa).

Zvjezdani sustav dviju zvijezda poznat je kao binarna zvijezda , binarni sustav zvijezda ili fizi?ka dvostruka zvijezda . Ako nema utjecaja plimne sile , poreme?aja od drugih sila i nema prijenosa mase s jedne zvijezde na drugu, takav sustav je stabilan, a obje zvijezde ?e trajati elipti?nu orbitu oko baricentra sustava u nedogled. (Pogledajte Problem dvaju tijela ) . Primjeri binarnih sustava su Sirius , Prokion i Cygnus X-1, od kojih se posljednji vjerojatno sastoji od zvijezde i crne rupe .

Vi?estruki zvjezdani sustav sastoji se od tri ili vi?e zvijezda koje se pojavljuju sa Zemlje da bi bile blizu jedna drugoj na nebu. To mo?e biti posljedica toga da su zvijezde fizi?ki bliske i gravitacijski povezane jedna s drugom; u tom slu?aju to je fizi?ka vi?estruka zvijezda, ili je ta blizina mo?da samo prividna, u kojem slu?aju je to opti?ka vi?estruka zvijezda (?to zna?i da zvijezde su prividno bliske jedna drugoj kada se gledaju sa Zemlje, jer obje izgledaju kao da zauzimaju istu to?ku na nebu, ali u stvarnosti je jedna zvijezda mo?da mnogo udaljenija od Zemlje, nego druga, ?to nije lako vidljivo). [2] [3] [4] [5]

Ve?ina sustava s vi?e zvijezda su trostruke zvijezde . Manje je vjerojatno da ?e se pojaviti sustavi s ?etiri ili vi?e komponenti. [4] Vi?estruki zvjezdani sustavi se zovu trostruki ako sadr?e tri zvijezde; ?etverostruki ili kvartarni ako sadr?e ?etiri zvijezde; peterostruki s pet zvijezda; ?esterostruki sa ?est zvijezda; sedmerostruki sa sedam zvijezda. Ovi su sustavi manji od otvorenih skupova , koji imaju slo?eniju dinamiku i obi?no imaju od 100 do 1.000 zvijezda. [6] Ve?ina poznatih zvjezdanih sustava su trostruka; za ve?e mno?ine broj poznatih sustava s zadanom mno?tvom eksponencijalno opada s mno?tvom. [7] Na primjer, u reviziji 1999. godine Tokovininovog kataloga fizi?kih vi?estrukih zvijezda, 551 od 728 opisanih sustava trostruko je. Međutim, zbog efekata odabira, znanje ove statistike vrlo je nepotpuno. [8]

Sustavi s vi?e zvijezda mogu se podijeliti u dvije glavne dinami?ke klase: hijerarhijski sustavi koji su stabilni i sastoje se od ugnije?đenih orbita koje ne djeluju mnogo i tako se svaka razina hijerarhije mo?e tretirati kao problem s dva tijela ili kao trapezija koja imaju nestabilne orbite koje sna?no djeluju i modeliraju se kao problem n-tijela , iskazuju?i kaoti?no pona?anje. [9] Mogu imati 2, 3 ili 4 zvijezde.

Primjeri [ uredi | uredi kod ]

Binarni [ uredi | uredi kod ]

Sirius A (u sredini), sa svojim pratiteljem Siriusom B.

Trinarni (trostruki) [ uredi | uredi kod ]

  • Alfa Centauri je trostruka zvijezda koju ?ine glavni binarni par ?uta patuljka ( Alfa Centauri A i Alfa Centauri B ) i vanjski crveni patuljak , Proksima Centaura . Zajedno, A i B tvore fizi?ku binarnu zvijezdu , ozna?enu kao Alfa Centauri AB, α Cen AB ili RHD 1 AB, gdje AB ozna?ava da je to binarni sustav . [10] Umjereno ekscentri?na orbita binarnih komponenti mo?e u?initi da komponente budu blizu 11 AU ili ?ak 36 AU. Proksima Centaura, također (iako rjeđe) koja se naziva Alfa Centauri C, mnogo je udaljenija (između 4300 i 13.000 AU) od α Cen AB, a orbitira sredi?njim parom u razdoblju od 547.000 (+ 66.000 / -40.000) godina. [11]
  • Sjevernja?a ili Alpha Ursae Minoris (α UMi), sjeverna zvijezda, trostruki je zvjezdani sustav u kojem je bli?a zvijezda krajnje blizu glavne zvijezde - toliko blizu da je bila poznata samo iz njezinog gravitacijskog teglja?a na Polarisu A (α UMi A) sve dok je 2006. nije slikao svemirski teleskop Hubble .
  • Gliese 667 je trostruki zvjezdani sustav s dvije zvijezde glavne vrste K i crvenim patuljkom . Potencijalno naseljiva "super-Zemlja" Gliese 667 Cc orbitira oko crvenog patuljka.
  • HD 188753 je trostruki zvjezdani sustav koji se nalazi oko 149 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje u zvije?đu Labud . Sustav je sastavljen od HD 188753A, ?utog patuljka ; HD 188753B, naran?asti patuljak ; i HD 188753C, crveni patuljak . B i C se vrte u orbiti svakih 156 dana, a kao grupa vr?e se u orbitu A svakih 25,7 godina. [12]
  • Fomalhaut (α PsA, α Piscis Austrini) trostruki je zvjezdani sustav u zvije?đu Piscis Austrinus . Otkriveno je da je trostruki sustav 2013. godine kada je otkriveno da te tri zvijezde dijele pravilno kretanje kroz svemir .
  • HD 181068 je jedinstveni trostruki sustav, koji se sastoji od crvenog diva i dvije zvijezde glavnog slijeda. Orbite zvijezda usmjerene su na takav na?in da sve tri zvijezde zaklanjaju jedna drugu.

Kvartarni (?etverostruki) [ uredi | uredi kod ]

HD 98800 je ?etverostruki zvjezdani sustav.
  • Kapela , par divovskih zvijezda kojima orbitira crveni patuljak , udaljen oko 42 svjetlosne godine od Sun?evog sustava. Ima apsolutnu magnitudu od oko -0,47, ?to Kapelu ?ini jednom od najsjajnijih zvijezda na no?nom nebu.
  • 4 Centauri
  • Mizar se ?esto ka?e da je bila prva binarna zvijezda otkrivena kada ju je 1650. promatrao Giovanni Battista Riccioli [13] [14] ali to su vjerojatno primijetili i ranije Benedetto Castelli i Galileo . Kasnije, spektroskopija njegovih komponenata Mizar A i B otkrila je da su obje same binarne zvijezde. [15] [16]
  • HD 98800
  • Sustav Kepler-64 ima planet PH1 (otkrio ga je 2012. grupa Planet Hunters, dio Zooniversea ) koji kru?i oko dvije zvijezde, ?to ga ?ini prvim poznatim planetom koji se nalazio u ?etverostrukom zvjezdanom sustavu. [17]
  • KOI-2626 je prvi ?etvorostruki zvjezdani sustav s planetom veli?ine Zemlje. [18]
  • Xi Tauri (Ta Tau, ξ Tauri), smje?ten udaljen oko 222 svjetlosne godine , spektroskopska je ?etverostruka zvijezda koja se sastoji od tri plavo-bijele zvijezde glavnog tipa B, zajedno sa zvijezdom F-tipa . Dvije zvijezde su u bliskoj orbiti i okre?u se jedna oko druge jednom u 7,15 dana. Oni zauzvrat orbitiraju tre?om zvijezdom jednom svakih 145 dana. ?etvrta zvijezda orbitira oko tri druge zvijezde otprilike svakih pedeset godina. [19]

Peterostruki [ uredi | uredi kod ]

?esterostruki [ uredi | uredi kod ]

Sedmerostruki [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ "Star system" in Modern Dictionary of Astronomy and Space Technology . A.S. Bhatia, ed. New Delhi: Deep & Deep Publications, 2005. ISBN 81-7629-741-0
  2. ↑ p. 16, Understanding Variable Stars , John R. Percy, Cambridge: Cambridge University Press, 2007, ISBN 0-521-23253-8 .
  3. ↑ Hipparcos: Double and Multiple Stars , web page, accessed 31 October 2007.
  4. ↑ a b MSC ? a catalogue of physical multiple stars , A. A. Tokovinin, Astronomy and Astrophysics Supplement Series 124 (July 1997), pp. 75?84.
  5. ↑ Binary and Multiple Stars , web page, accessed 26 May 2007.
  6. ↑ p. 24, Galactic Dynamics , James Binney and Scott Tremaine, Princeton University Press, 1987, ISBN 0-691-08445-9 .
  7. ↑ Statistics of multiple stars: some clues to formation mechanisms   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. rujna 2007. ( Wayback Machine ), A. Tokovinin, in the proceedings of IAU Symposium 200, The Formation of Binary Stars, Potsdam, Germany, 10?15 April 2000. Bibcode 2001IAUS..200...84T .
  8. ↑ Statistics of multiple stars , A. Tokovinin, in The Environment and Evolution of Double and Multiple Stars, Proceedings of IAU Colloquium 191, held 3?7 February 2002 in Merida, Yucatan, Mexico, edited by Christine Allen and Colin Scarfe, Revista Mexicana de Astronomia y Astrofisica (Serie de Conferencias) 21 (August 2004), pp. 7?14, section 2
  9. ↑ Multiple Stellar Systems: Types and Stability, Peter J. T. Leonard, in Encyclopedia of Astronomy and Astrophysics , P. Murdin, ed., online edition at the Institute of Physics , orig. ed. published by Nature Publishing Group, 2001.
  10. ↑ Mason, Brian D. Prosinac 2001. The 2001 US Naval Observatory Double Star CD-ROM. I. The Washington Double Star Catalog. The Astronomical Journal . 122 (6): 3466?3471
  11. ↑ https://www.aanda.org/articles/aa/pdf/2017/02/aa29930-16.pdf
  12. ↑ Does triple star orbit directly affect orbit time , Jeremy Hien, Jon Shewarts, Astronomical News 132 , No. 6 (November 2011)
  13. ↑ The Binary Stars , R. G. Aitken, New York: Semi-Centennial Publications of the University of California, 1918.
  14. ↑ Vol. 1, part 1, p. 422, Almagestum Novum   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 10. kolovoza 2011. ( Wayback Machine ), Giovanni Battista Riccioli, Bononiae: Ex typographia haeredis Victorij Benatij, 1651.
  15. ↑ A New View of Mizar   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 7. o?ujka 2008. ( Wayback Machine ), Leos Ondra, accessed on line 26 May 2007.
  16. ↑ Mizar | Hrvatska enciklopedija . Pristupljeno 13. sije?nja 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  17. ↑ Planet Hunters
  18. ↑ http://nexsci.caltech.edu/conferences/KeplerII/abstracts_posters/Ciardi.pdf
  19. ↑ Nemravova, J. A. 2013. An Unusual Quadruple System ξ Tauri . Central European Astrophysical Bulletin . 37 (1): 207?216
  20. ↑ Schutz, O.; Meeus, G.; Carmona, A.; Juhasz, A.; Sterzik, M. F. 2011. The young B-star quintuple system HD 155448. Astronomy and Astrophysics . 533 CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
  21. ↑ Gregg, T. A. 2013. A Syzygy of KIC 4150611. American Astronomical Society
  22. ↑ Lohr, M. E. 2015. The doubly eclipsing quintuple low-mass star system 1SWASP J093010.78+533859.5. Astronomy & Astrophysics . 578
  23. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 3. o?ujka 2016 . Pristupljeno 30. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  24. ↑ Castor A and Castor B resolved in a simultaneous Chandra and XMM-Newton observation , B. Stelzer and V. Burwitz, Astronomy and Astrophysics 402 (May 2003), pp. 719?728.
  25. ↑ ADS 9731: A new sextuple system , A. A. Tokovinin, N. I. Shatskii, and A. K. Magnitskii, Astronomy Letters , 24 , No. 6 (November 1998), pp. 795?801.
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zvjezdani_sustav&oldid=6198549 "