---

---

Bok, svima

Svakih par dana javi se neki korisnik i izrazi svoje negodovanje zbog na?ina na koji su opisani neki poznati vođe 20. stolje?a (Tito, Tuđman, Paveli?, Hitler …). Zadnji komentar je ovaj na Razgovor:Josip Broz Tito . Meni se osobno ?ini da su ovakvi ?lanci sramota za sve nas i da nas (pri tome ne mislim samo na wikipedijance!) prikazuju u prili?no lo?em svjetlu. Iako se svi (osima au(k)tora eseja, naravno) bune, nikako da netko nađe vremena da te tekstove dovede u neki normalana oblik, bez suvi?nih komentara, POV-a i opravdavanja jadnih vođa koji su, eto, htjeli sve najbolje, ali su ih krivo razumjeli ili su ih zaj**ali najbli?i suradnici …

Onda, ho?emo li to napokon dovesti u red ili ?emo i dalje trpjeti i ?ekati da se sredi samo od sebe?

Sombrero 09:06, 14. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

?ekat ?emo da se sredi samo od sebe. -- Zmaj 10:07, 16. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ja sam napisao neke komentare ponukan zaista neodr?ivim na?inom na koji se neke povjesne osobe obrađuju. Nije rije? samo o "ocjenama" nego o cjelokupnom prikazu. Jo? bi se i moglo ne?to "progutati" kad bi taj pristup bio ujedna?en, a ne emotivno obojen na temelju ideologije. Usporedite npr. na?in na koji isti autor pi?e o V. I. Lenjinu ("zlo?inac") i A. Hitleru ("veliki vođa"). (Hm, ima li ovdje negdje ?lanak "vođa" pa da malo to raspravimo o kriterijima: kako mo?emo zvati "velikim vođom" nekoga tko je do?ivio potpuni poraz i odveo svoj narod u katastrofu?)(E, nema! A wikipedijina tra?ilica daje 205 ?lanaka u kojima se spominje pojam "vođa"! Na engleskoj wiki je opse?an ?lanak "leadeship", na njema?koj ima i "fuhrer")

Poku?ao sam uklopiti svoje primjedbe u postoje?e tekstove, tako da npr. u zagradi uz ne?to ?to smatram neodr?ivim dodam svoju primjedbu, ali re?eno mi je da to tako ne mo?e, da tekst mora biti kompaktan. Imam pak previ?e savjesti, i premalo volje za naganjanjem, da jednostavno ono neodr?ivo izbri?em i napi?em svoje (i tako zapo?nem "uređiva?ki rat"). A da pi?em cijeli tekst iznova ? pa, nemam za to dovoljno znanja; treba ipak biti povjesni?ar, pa da se valjan tekst napi?e.-- Fausto 14:46, 27. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Trebalo bi za po?etak izbrisati dijelove ili ?itave ?lanke s ocjenama kontroverznih li?nosti ( moji su favoriti "kondotjer" Tito i neshva?eni Hitler ). Bolje da ne pi?e ni?ta, nego gluposti. Cilj svake enciklopedije, pa i ove na internetu, je dati korektnu informaciju na osnovu koje svatko donosi svoju ocjenu, a ne da netko tuma?i svoju istinu u ?lancima. --Max 10:16, 16. velja?e 2006. (CET)

Lijepo je to re?i ovako teoretski, ali kad krene? na posao, vidjet ?e? da nije tako jednostavno. Pau?alno brisanje "gluposti" u pravilu ukloni i neke objektivne podatke, ?to neizbje?no dovodi do ogor?enja drugih uređiva?a i "ratova uređivanja". U na?elu, trebalo bi pa?ljivo analizirati svaku napisanu re?enicu. Dakle, slobodno kreni s uređivanjem, ali dobro pazi, jer bi se moglo dogoditi da napravi? vi?e ?tete nego koristi. -- Zmaj 15:56, 16. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Hvala na upozorenju, ali vi?e ?tete u ?lancima koje sam naveo ne bih uspio napraviti ni da mi je to namjera. Nadam se da si razumio ?to sam htio re?i, jer problem nije u nepotpunosti. -- Max 16:42, 16. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ako se dobro sje?am, princip rada na wikipediji je da svatko radi ono ?to voli. Administratori bri?u vandalizme i gluposti, u skladu sa svojim slobodnim vremenom, a stru?ni ljudi dopunjuju/ispravljaju neistinitosti.

Najve?i je problem ?to je na?e dru?tvo prepuno licemjera, koji mrtve mjere po nacionalnosti i strana?koj pripadnosti, kojima nije jasno ?to je govorio Isus Krist.

Jer ako sve mrtve brojimo samo kao ljude, svi gore navedeni su zlo?inci, Tito i Staljin na jedan na?in (protivnici su ubijani u logorima, nisu birali naciju), Paveli? i Hitler na drugi na?in (protivnici su ubijani u logorima, imali su "omiljenu" naciju). Razlikuju se zapravo samo po broju ?rtava, gdje su Hitler i Staljin pobili milijune, a Tito i Paveli? bitno manje. Netko je komentirao "provociranje"... ?ovjek u afektu ?ini sva?ta, ali ubiti preko 1.000 ili 10.000 ljudi nije mogu?e nikako opravdati.

Stoga predla?em: tko zna dovoljno, neka predla?e promjene na stranicama za razgovor odgovaraju?ih ?lanaka, tj. neka rabi uobi?ajenu shemu rada na wikipediji, a licemjeri su slobodni izra?avati svoje frustracije ovdje do mile volje. SpeedyGonsales 17:15, 16. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Dosta toga se mo?e spasiti, jedan dio ne mo?e. Posao treba raditi pa?ljivo, skalpelom, izbjegavati lopate. -- Elephantus ( razgovor ) 20:05, 16. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

U skladu sa stranicom Wikipedija:?to ne spada u Wikipediju , pozivaju se suradnici koji su napisali ocjene koje se gore spominju kao samostalni ?lanci da ih uklope u postoje?e ?lanke. Također, pozivaju se suradnici koji su pisali gore spomenute ?lanke da ocjene u okviru biografija pretvore u sa?etke, jer wikipedija nije mjesto za op?irna tuma?enja. U slijede?ih tjedan dana ?e sva pretjerivanja koja nisu u skladu s wikipedijinim pravilima biti obrisana. SpeedyGonsales 18:46, 19. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Pogledao sam tekst o tom ?to spada u wikipediju, i, priznajem-nije mi najjasnije ?to se podrazumijeva pod to?kom 2 (ili 3., nema veze). Postoji vi?e na?ina da se napi?e enciklopedijski ?lanak, no, razlika je po?esto u stilu. Ve? je bilo govora o tom. Re?eno je da je u nekim enciklopedijama pristup relativno suhoparan i "?treberski", dok je u drugima slobodnijega stila. Prema ovom, ispada da je u wikipediji normativan faktografski (recimo to, administrativni stil). No, moje iskustvo nije takvo. Navest ?u samo nekoliko ?lanaka koje sam ja ostavio na en wiki, te koje nisu pretrpjele zna?ajnih izmjena, a nisu ba? pisane administrativnim stilom. Siguran sam da postoji mno?tvo drugih primjera, no, nisam ih tra?io:

en:Tin Ujevic

en:Tomislav Ladan

en:Soul (koliko se sje?am, napisao sam, inter alia, dijelove "Christian Gnosticism: Valentinus" i "Buddhist beliefs" (dio o Tibetancima)

en:Lataif-e-Sitta (ve?i dio-netko je prebacio tekst sa stranice o sufizmu)

en:Marin Drzic

en:Greater Serbia (između 50 i 70% teksta)

E sad-to nije pisano, uglavnom, lakorazumljivim na?inom. Ne vidim po ?emu je tvrdnja da je takav pristup propisan na wikipediji osnovana?? Mir Harven 20:10, 19. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Naknadno sam se sjetio jo? bolje ilustracije: en:Virginia Woolf (ja sam napisao-po sje?anju-dio "Work"). E, ako to nije "esejitis", ne znam ?to jest. Mir Harven 20:20, 19. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

S druge strane, mo?da ne?to ima u tvrdnji o preferiranju monotonije. Nisam to pro?itao, no, moj je prvotni dio bio bli?i onomu na prija?njoj ina?ici ("Work" na en:Special:PermanentLink/30413124#Work ) Koliko je ovaj "sređeniji" pristup ujedno i razumljiviji, neka prosude oni koji znaju ?itati. Nije va?an ovaj tekst, nego je mo?da dobra ilustracija toga kako preoblika s nakanom pove?anja razumljivosti vodi u slabiju razumljivost teksta. Mir Harven 20:26, 19. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Autor tekstova na http://www.moljac.hr/biografije/ nam je dozvolio kori?tenje njegovih tekstova. Uputa za one koji ?ele pomo?i su na Predlo?ak:Moljac . Molim da ne zapo?injete ni?ta prije ?itanja uputa!

Sombrero 11:43, 14. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Slijede?i uputu kliknuh na link www.moljac.hr ali di je link na biografije????? ili je ovo samo reklama za designs.moljac.hr????

SunStone

Da si slijedio upute, uop?e ne bi kliknuo na link koji nije u uputama nego u predlo?ku ispod uputa?:)

Link je http://www.moljac.hr/biografije/

Sombrero 15:50, 14. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

hmmm, upute … zato si i i?ao naknadno izmjeniti link or what????

SunStone

Izmijenio sam link na koji si o?ito bio kliknuo. Moja je gre?ka ?to se taj link uop?e pojavio. Pod upute sam mislio sve iznad zadnjeg reda (koji predstavlja sam predlo?ak. Sorry zbog nesporazuma?:(.

Sombrero 16:16, 14. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

U hrvatskom jeziku rije? "arhiv" je mu?kog roda i deklinira se: postoji arhiv, nema arhiva, dajem arhivu... pa molim administratore da isprave na glavnoj stranici, kao i na ovoj (i ostalima na kojima se nalazi u pogre?nom pade?u) Hvala.

To?no je. Ili ga nazovite: pismohrana. Kubura 10:03, 16. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Pismohrana je sasvim hrvatski, ali je istovremeno i neadekvatni arhaizam u ovome kontekstu. Jer, pisma u Wikipediji nema niotkuda (da, ima tekstova, ali ima i slika a bit ?e i glazbe i kojekakvih ostalih elektroni?kih sadr?aja koji se samo intelektualnim nasiljem mogu potrpati u pismohranu). -- Stefica 11:47, 16. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

---

Pogledati rje?nik!! Postoje i arhiv i arhiva!! I zna?enja im se poprili?no preklapaju! Arhiv je vi?e izraz za instituciju (npr. dr?avni arhiv), dok se za sadr?aj arhive navodi ono ?to se ?uva u arhivu, arhivska građa, ali mi se ?ini da se arhivom smatra i određen prostor gdje se to ?uva, s razlikom da je to manji prostor od arhiva (kao zgrade posve?ene arhiviranju). Iskreno, ja sam zbr?kanciju shvatila ovako: Arhiv je institucija, posebna zgrada koja arhivira arhivsku građu koja bi se mogla nazvati i arhivom (?.r., prvo zna?enje). Arhiva je, osim same građe, i određen prostor unutar neke institucije, zgrade, koje se ne bavi primarno arhiviranjem, nego je taj njezin dio posve?en za nu?nu pohranu va?nih podataka. Dakle, kako se wikipedija ne bavi primarno arhiviranjem, nije arhiv, nogo mo?e imati arhivu. Dejana 12:53, 20. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

---

Problem kod pismohrane nije ?to wiki nema pisama!! Ni olovka nema olova pa je ipak tako nazivamo! Problem je kod te rije?i da ona pripada pasivnome leksiku, a wikipedija nije pogodna da se u njoj iznosti takav leksik jer ovdje radi previ?e ljudi i do?lo bi do sukoba! Mo?e se koristiti u pojedinim ?lancima, koje pi?u pojedinci. Dejana 12:57, 20. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

?lanak BIBLIOTEKARSTVO je bio vrlo minijaturan i k tome lo?. Zamijenio sam ga ne?im boljim, ?ini mi se (to mi je bio prvi wiki ?lanak). No, nakon toga sam sreo pojmove "naru?eni ?lanak", "?lanak u izradi" i tome sli?no, a ne znam kako dođe do toga da ?lanak bude ozna?en kao "?lanak u izradi". Usput budi re?eno, prijedlog za wiki prevoditelje ? vidio sam spominjati POTKATEGORIJE ? mislim da pravopis kaze da se POD pretvara u POT samo kad glavna rije? po?inje slovom P, kao u potpredsjednik i slicno, a u ostalim slucajevima ne (u srpskom obicaju je drukcije). Gjuro Kladari? 00:35, 17. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

---

A kako bi bilo sa POTNASLOVOM??:-) Damirux 00:43, 17. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

---

Promjena se zove jedna?enje po zvu?nosti, u ovom konkretnom slu?aju je to obezvu?avanje, kad se zvu?ni (d) pretvori u bezvu?ni (t). Imamo i ?lanak o tome . Damirux, sorry ?to te opet ispravljam, ali opet si napisao bedasto?u, jer je glas n sonant i kao takav, iako zvu?an po svojoj prirodi, ne sudjeluje o ovoj glasovnoj promjeni. Dejana 12:45, 20. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

opet si napisao bedasto?u … hmmm... jo? se vuku ferojski repovi?:-) Forgive and forget, people. -- Zmaj 12:57, 20. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ne, samiski...?;-) OPROSTI DAMIRUXE!!?;-) Dobro? Dejana 12:14, 21. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ma mrak. -- Zmaj 09:34, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

I meni je kad sam radio prijevod su?elja "potkategorija" zazvu?ala malo ?udno, ali pogledom u pravopisni rje?nik utvrdio sam da postoji "potkoljenica", "potkralj", "potkupiti" itd. pa onda je vjerujem i "potkategorija". -- Elephantus ( razgovor ) 12:24, 25. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Neki suradnici na engleskoj wiki stalno poku?avaju progurati da je moli?ki hrvatski dijalekt zapravo nekakav "moli?ki slavenski dijalekt". Zadnjih deset dana imali smo "rat premje?tanja stranica", pa kako to nema smisla, organizirao sam slu?beno glasovanje za premje?tanje stranice. Dakle, molim sve ljude dobre volje neka odu ovamo: w:en:Talk:Slavic dialect in Molise#Requested move i glasuju treba li premjestiti stranicu na "Molise Croatian dialect". -- Zmaj 09:04, 17. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Sjajno, Zmaje. Suradnici na wiki, ne zapu?tajte takve stvari. 195.29.161.70 09:47, 17. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

• Pokusavaju i na njemackoj wikipediji probiti Moliseslawisch. Perun 10:49, 20. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Znam, ve? sam imao raspravu sa njima. I ondje ?e trebati dignuti malo pra?inu. Onamo navodni "slavisti" guraju "slawisch" pri?u, tobo?e jer se tako "u njem. literaturi koristi". Kao, nema veze ?to je ta literatura pisana u 19. st. (kada su poj.narodi znanstveno svrstavani u razinu s majmunima!). Trebat ?emo pomo? na?ih slavista i znalaca njema?kog sa hr i dr. wikipedija.. A mo?da ovo potakne na?e slaviste i kroatiste neka pokrenu promjene kod njem. slavista, ako je potrebno. Kubura 11:50, 20. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Glasovanje je zavr?eno s tro?etvrtinskom ve?inom u korist Molise Croatian dialect , pa je engleski administrator preselio ?lanak. Zahvaljujem svima koji su se potrudili glasovati. To ne zna?i da su prestali problemi s tom temom, ali napravljen je va?an korak u dobrom smjeru. -- Zmaj 14:44, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Srda?na zahvala svima na suradnji. Sad bi trebalo pripaziti na de. i it. wikipediju, ondje je vezani ?lanak s istom temom. Navratiti ?u danas za viditi da se gospoda nisu poku?ala malo ra?iriti, kad im to u zbilji nije uspilo. Kubura 14:56, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ma kakvi!!! Onaj Luka OPET za**beva! I sad ja ne mogu vratiti na Molise Croatian dialect zato jer stranica postoji! HELP!

Obavijestio sam administratora. S obzirom da je ve? donesena slu?bena odluka o imenu ?lanka, ovo ?to Luka radi jesu neovla?tene promjene. It's a whole new ballgame. -- Zmaj 16:16, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

OK. Onda reci adminima da se ne ljute na mene zbog one to?ke koju sam slu?ajno stavio na kraj naslova kod premje?tanja?:-/.

Sombrero 16:27, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Zanima me kakva je politika hrvatske wikipedije u vezi preno?enja njenih ?lanaka na ostale wikipedije, u ovom slu?aju srpsku?? Konkretno, na?ao sam na njoj svoj ?lanak o Gradu Visu. To me ne smeta ( valjda ne?to vrijedi kad su ga prenijeli ), ali mi se nije svidjelo ?to su kao autori navedeni neki korisnici srpske wikipedije. Imamo li mi, u biti anonimni korisnici, neki oblik autorskih prava?? -- Max 14:39, 17. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Nemamo. Tekstovi se mogu slobodno prenositi po svim wikipedijama, a ?to oni tamo rade s njima, to nije na?a briga. Dapa?e, preno?enje ?lanaka je vrlo dobra stvar, pa tko ho?e preuzimati sa srpske wiki (npr. ?lanke o kemiji), neka slobodno navali. Na Internetu postoji i pretvara? s ?irilice na latinicu -- Zmaj 16:08, 17. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Kod preno?enja ?lanaka je prema GFDL licenci po kojoj je licenciran cjelokupni tekst Wikipedije (tj. svi doprinosi) obvezno navođenje pet glavnih autora ?lanka ili izvora s kojeg je preuzet tekst. Ljudima obi?no nije previ?e stalo do toga, ali pravo postoji. Dakle, mo?e? se prijaviti na sr-wiki i pitati da naprave mali edit u kojem bi te naveli kao autora ili ne?to sli?no. -- Elephantus ( razgovor ) 17:50, 17. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Hvala na odgovorima. Nije mi osobito stalo da se mene posebno navodi, bio bi ?isto zadovoljan da napi?u "preneseno s hrvatske wikipedije" ili ne?to sli?no.-- Max 21:37, 17. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Istina je da licenca ima odjeljak o pet autora, ali to vrijedi jedino ako su autori potpisani pod izvornim tekstom. Kako je tvoj ?lanak anoniman, normalno je da i u preuzetom obliku bude anoniman. Dakle, nije stvar u tome da ljudima nije stalo do ne?ega, nego je stvar u politici Wikipedije. -- Zmaj 16:59, 18. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ovu sam poruku ostavio suradnici Divni Jak?i?, ali ne odgovara na nju ve? nekoliko dana, pa ju evo prenosim na wiki-kavi?:

"Trebalo bi godine u naslovima ?lanaka o Olimpijskim igrama prepraviti u oblik rednog broja. Engleski, njema?ki... pi?u godine bez to?ke, u hrv. ih pi?emo rednim brojem. Stoga bih premjestio ?lanke i predlo?ke na oblik sa red. brojem.".

A i u samom sadr?aju ?lanaka treba ispravljati godine iz oblika kardinalnog broja u redni broj. Kubura 09:12, 21. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

I kad ?ovjek pomisli da je sve rekao, ?ini se da se treba re?i jo? ne?to. Dilema oko zemljopisa i geografije je zapravo dublja no ?to se na prvi, pa i jo? pokoji, pogled ?ini. Ona pote?e i druge dvostrukosti u znanstvenom nazivlju: ra?unalstvo/informatika, a ju?er se sjetih i knji?ni?arstva/bibliotekarstva, a ima ih zasigurno jo?. Mislim da bi se trebala odrediti određena politika Wikipedije u takvim slu?ajevima: da li ?e se preferirati hrvatski naziv ili prilagođeni internacionalizam. Odluka nije laka, a koliko je ustvari te?ka i dalekose?na, mislim da jo? nije nitko ni svjestan. Uzela sam neke stvari iz svoje zbir?ice knji?ica i vidjela sljede?e: Enciklopedijski rje?nik donosi posebno bibliotekarstvo, posebno knji?ni?arstvo; ona nova enciklopedija (Op?a i hrvatska ili kako se ve? zove) upu?uje s bibliotekarstva na knji?ni?arstvo. Donosim to zato da poka?em da su sadr?aji pojedinih jezi?nih izraza izuzetno fluidni, nisu 100% odredivi, uvijek ostaje ne?to iza, uvijek ostaje dovoljno prostora da se doda novo ili malo druk?ije zna?enje. A problem je i u tome ?to nema neke institucije koja bi bila u potpunosti mjerodavna da to?no određuje granice zna?enja pojedinih rije?i. Dakle, ne znam tko ima pravo (i znanja) re?i ?to je (sve) to?no zemljopis, a ?to geografija. Tome unato?, o?ito je da je komunikacija mogu?a i vjerojatno za takvim ?ime i nema prave potrebe.

Problem naziva geografija/zemljopis (ili zemljopis/geografija) treba sagledati i u op?em i u pojedina?nom kontekstu. Politika wikipedije trebala bi pratiti politiku bilo koje enciklopedije (primjerice izdanja HLZ-a), jer je wikipedija to po svojoj biti. Budu?i da enciklopedija daje sa?et prikaz ljudskog znanja i umije?a, ona bi trebala sadr?avati to?ne, provjerene i objektivne ?injenice. Po mom mi?ljenju trebali bismo slijediti primjere HAZU-a, krovne institucije hrvatske znanosti i umjetnosti. Hrvatska znanost koristi rije? geografija za naziv znanosti, pa iako postoji sinonim zemljopis, u znanstvenim krugovima je prihva?en termin geografija (i time je problem zavr?en). Ti isti znanstveni krugovi zaslu?ni su za izdavanje primjeraka hrvatskih enciklopedija i znanstvene literature. Postavlja se pitanje da li netko mo?e surađivati na bilo kakvoj vrsti enciklopedije, a da ne sudjeluje na njoj uz potpunu objektivnost ?injenica? Da li netko ima pravo provoditi samovolju na ne?emu ?ija je bit nesubjektivnost, a povrh toga se jo? naziva i enciklopedistom? -- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Conquistador , ve? si zaista postao vrlo naporan i uporno ignorira? iznesene argumente. Ve? ti je netko objasnio da wikipedija nije stru?ni ?asopis i da se kod biranja između sinonima preferiraju izrazi koji se koriste u lai?kom jeziku. Ne da mi se sad tra?iti, ali vjerujem da ?e? se sjetiti toga. -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Stvarno ne znam koji su to argumenti koje ignoriram, pa mi mo?e? staviti poveznicu na njih da ih pro?itam. Stru?ni ?asopisi i enciklopedije imaju zajedni?ko to da sadr?e provjerene i objektivne ?injenice (pojmove). U enciklopedijama se ponekad preferiraju lai?ki sinonimi, ali nikada s namjerom da izazovu preopse?ne promjene. Budu?i da je geografija znanost (i to vrlo ?iroka), ne bi bilo dobro provesti ne?to ?to se protivi onome ionako ve? dogovorenom. Da li bismo sili dosljedni kada bi fizi?ku geografiju i antropogeografiju stavili pod pojam zemljopis, a obje rije?i sadr?e rije? geografija. Ova dva pojma objedinjena pod vi?im pojmom geografija obuhva?aju mnoge ni?e pojmove koji također imaju korijen geografija u svome nazivu (jo? nisam ?uo za neku zemljopisnu granu). -- Conquistador 20:23, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Da se vratim na primjere s bibliotekarstvom; to su dvije opcije koje mi se ?ine interesantnima, a mo?e im se dodati i tre?a pa imamo:

1. davanje prvenstva hrvatskom znanstvenom nazivlju (mislim da sam o izuzetnoj va?nosti njegovoj pisala i prije kada govorah o jedinom projektu koji nije uspio nakon novosadskoga dogovora);
2. druga je opcija da imamo odvojene ?lanke, koja mi se ne ?ini sretnom jer, ruku na srce, na hrvatskoj wikici nema nikoga tko bi bio dovoljno stru?an i dovoljno samodopadan da se ide baviti omeđivanjem opsega sadr?aja pojedinih rije?i (nikad se ne zna, mo?da nam se jednom i Babi? & co. pridru?e).
3. I ostaje nam tre?a opcija: internacionalizmi.

Kompromisi koji bi i?li linijom: malo ovako, malo onako, ne?e nas dovesti nikamo.

Ne znam da li postoji neka institucija za bibliotekarstvo/knji?ni?arstvo u Hrvatskoj, ali o razvoju geografske znanstvene misli brine Hrvatsko geografsko dru?tvo, koje izri?ito u naslovu udruge govori o svom stavu spram problema. Geografija je ostavljena, među ostalom, kao naziv znanosti zbog svoje prakti?nosti u znanstvenoj terminologiji. Zamislite koji bi kaos nastao da idemo mijenjati cijelu terminologiju neke znanosti radi nekog banalnog razloga. Mislim da wikipedija ne bi trebala zadr?ati binarnu nomenklaturu u ?lancima i kategorijama, jer je termin geografija univerzalan i mo?e biti, bez ikakve sumnje, dio svakog naziva za bilo koji ?lanak ili kategoriju vezanu za navedenu znanost. ?to se ti?e kompromisa, u potpunosti se sla?em s tobom. -- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Hrvatsko geografsko dru?tvo je samo jedna udruga , i nema nikakav monopol na hrvatski jezik. Ina?e, administrator na forumu http://www.geografija.hr je iz SiCG, valjda nema doma?ih "geografskih" kadrova u toj udruzi??? Pametnome dovoljno. -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Jo? je tu va?no ne?to nadodati: kako zapravo odrediti ime znanosti? ?ini mi se najto?nije gledanjem u rje?nik. Mislim da nije presudno kako se zove pojedini odsjek na nekom fakultetu jer na visoko?kolskim ustanovama postoji tendencija da se koriste internacionalizmi u nazivima, a i treba jasno razlikovati studiranje određene znanosti i stvaranje iste. Fakulteti su samo usputne stanice do neke znanosti, ne znanosti same, oni ih samo posreduju, tako da njihova imena ne smiju biti presudna; Odsjek za hrvatski jezik i knji?evnost se trenutno zove Odsjek za kroatistiku, ali nikome ne pada na pamet da ka?e da to nije isto!

Za naziv znanosti treba pogledati u rje?nik, ali i u nazive institucija, literature, drugih enciklopedija... Tek tada mo?emo ispuniti uvjete objektivnosti pomo?u kojih ?emo doznati rje?enje problema. Studiranje i stvaranje znanosti stoje u međusobnoj vezi jer sama rije? studio ozna?ava u?enje, spoznavanje, stvaranje. -- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

1. U rje?niku stranih' rije?i pod "geografija" pi?e "zemljopis". Toliko o rje?niku.

Postoje presedani ? muzi?ka akademija i mudroslovni fakultet . Dakle, ako nije "muzika" ni "mudroslovlje", onda ne mora biti ni "geografija".

Ako ti je logika bliska, onda bi ti ovo trebalo biti dovoljno da se vi?e ne poziva? na nazive dru?tava. Aj budi dobar pa poku?aj ovaj put ne izbjegavati na?e argumente i odgovori na vrlo jednostavno pitanje:

Ako imamo ustanove muzi?ka akademija i mudroslovni fakultet koji se bave glazbom i filozofijom, zna?i li to da se nazivi ustanova ne moraju nu?no poklapati sa imenima znanosti kojima se bave. Da ili ne? Nemoj izbjegavati ovaj argument. -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Zar ti stvara? zaklju?ke prema iznimkama ili prema pravilu? Pogledaj koliko ima hrvatskih naziva znanosti, a koliko internacionaliziranih?:)) -- Conquistador 20:23, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Sve se ovdje napisano ti?e prvenstveno imena ?lanaka!

Potpuno su druga pri?a imena kategorija: one su metarazina (metawikipedija!) i ti?u se samo nje! Jedina dodirna to?ka te razine sa stvarnim svijetom je to ?to se bavi ?injenicama koje opisuju taj svijet. Ona se bavi ?lancima, a ?lanci stvarno??u, to su dvije razli?ite stvari. Mogu?nosti klasifikacije su u pravome smislu beskona?ne. Dobar su primjer signature u knji?nicama: signature klasificiraju prema podru?jima, ali ne i po imenima tih podru?ja, nego po brojevima! Ne ?elim re?i da bi tako trebalo na?initi i na wikipediji, nego da se ime kategorije ne mora nu?no slagati sa stvarnim imenom podru?ja, ?to dozvoljava da kategorija bude zemljopis iako se odlu?i za ?lanak geografija! Naravno, wikipedijska je klasifikacija poprili?no osaka?ena ?injenicom da poku?ava biti dostupna i razumljiva svima, i zato kategoriju ne mo?emo nazvati matematika (iako bi se na?elno i to moglo, ali ime ?lanka o zemljopisu se nikako, ni na?elno, ne mo?e nazvati matematikom jer se u ?lancima radi o posredovanju svijeta).

Nazivi kategorija trebali bi pratiti nazive ?lanaka. Nazivi kategorija koji se razlikuju od imena ?lanaka samo su iznimka koja potvrđuje pravilo. Ne ?ini mi se sretnom kombinacijom objediniti sve geografske grane pod kategoriju zemljopis, kad se dobro zna da bi se ta kategorija trebala nazivati geografija. -- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Sla?em se da se glavni ?lanak u kategoriji treba zvati po kategoriji. -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Dakle, problem treba shvatiti ?ire od samog zemljopisa?: geografije jer ?emo ina?e stalno imati dvojnosti koje ne mo?emo razrije?iti. Treba se odrediti kojim ?emo nazivima dati prednost (u imenu ?lanka, u imenu kategorija).

?to se ti?e samoga zemljopisa (geografije), trebali bismo biti sigurni da li su to iste stvari (mislim da jesu, tako govore i rje?nici). Pritom trebamo paziti da zemljopisu ne uzmemo njegov sadr?aj i ne u?inimo ga praznim pojmom, jer on to nije! ?injenica je da su argumenti na stranicama geografija.hr prili?no klimavi i zapravo nam nisu pomogli da odredimo ?to je ?to, ako ve? nije ista stvar kako oni tvrde.

Ova rasprava nikako nije usmjerena na ukidanje i izbacivanje zemljopisa, jer je on dio ?ivog govora jednako kao i geografija. Treba razlikovati znanstveno od lai?nog (nestru?nog), a svima bi trebalo biti jasno ?to bi wikipedija, kao vrsta enciklopedije, trebala preferirati.-- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ve? ti je netko objasnio ?to treba preferirati i to dokumentirao tekstom sa engleske wiki. To ?to ti misli? ?to treba preferirati mo?e? objesiti ma?ku o rep ako je slu?bena poitika wikipedije suprotna

tvojim idejama. -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Argumenti sa stranice geografija.hr nisu klimavi, nego nedetaljno razrađeni, ali je poruka jasna. -- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Argumenti su pobijeni u svakom detalju, od geo+grafias, preko sinonima do mjerodavnosti. Ako su "nedetaljno razrađeni" onda su klimavi. -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

?to se ti?e Conquistadora: ti si za svoje godine bez sumnje vrlo pametan de?ko. Svi smo bili maturanti i/ili bruco?i i to su najljep?e godine u ?ivotu: cijeli je svijet tvoj i misli? da zna? sve ?to se znati mo?e. I ima? svo pravo ovoga svijeta da se tako osje?a?. No interesantna bi ti se stvar trebala dogoditi s godinama: ?to ?e? imati vi?e iskustva i znanja, shva?at ?e? da sve manje zna?. Ja na kraju tri studija (a svojedobno je bio i ?etvrti u igri kad se ve? tako bahato hvalisam!?;-) ) znam da znam manje no ?to sam znala u tvojim godinama jer sad puno bolje vidim koliki je svijet znanja, koji mi se tada ?inio neizmjerno manjim, a znam da ?u za deset godina znati jo? manje. Ipak, poku?aj shvatiti da je malo znanja opasno znanje i da opreza nikada dosta. Divim se tvojoj upornosti, ja ne posjedujem ni 1/10 nje, i to ?e ti u ?ivotu donijeti samo dobro (jest da ?e izbezumiti sve koji ?e imati posla s tobom?;-) , ali ?to te briga). Digao si obla?inu pra?ine, a nadajmo se da ?e iza?i i ne?to pozitivno iz svega toga, ali nemoj inzistirati na ne?emu o ?emu jo? ne zna? dovoljno.

Moram te ovdje ispraviti u onome ?to si rekla?:)) Uop?e ne mislim da je svijet moj, a najmanje mislim da znam sve ?to se znati mo?e. Ba? suprotno tome. O?da hoti uden o?da , tj. znam da je moje znanje tek kap u oceanu koji iz dana u dan sve vi?e raste. Nitko ne mo?e znati toliko da ne bi mogao znati jo? vi?e. Upravo zato, kao ?to sam ve? napisao, spoznaja o vlastitu neznanju vodi k mudrosti. Svatko mo?e primjetiti da kako prolazi kroz osnovnu, srednju i visoku ?kolu saznaje sve vi?e o sve manjem, da bi na kraju saznao sve o ni?emu. Skidam kapu ne zbog tri studija (iako bi mogao i za to), nego zbog spoznaje o ni?tavnosti vlastitog znanja, jer tek osoba koja to spozna, sposobna je razlikovati ono ?to je bitno. Ako se ikada bude? kandidirala za wikiadministratoricu znaj da ?e? imati moj glas ZA. Ne ?elim biti licemjeran i re?i kako nisam ponosan na ono ?to znam (bio bi jo? ponosniji da znam ono ?to ne znam?:)) ), ali uspoređuju?i se s nekim korisnicima na hr.wikipediji, mislim da znam o geografiji vi?e od njih. -- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Za kraj, iako postoje neki poku?aji da wiki skrenu previ?e udesno, moj glas za zemljopis nikako se ne vodi tim uskim pogledima na jednu stranu; jednostavno mislim da je hrvatsko znanstveno nazivlje vrlo vrijedan dio jezika i da ga treba koristiti svugdje gdje se to mo?e. U vrijeme kada i veliki jezici gube bitku s engleskim koji je prakti?ki jedini jezik sporazumijevanja u?ih, novih znanstvenih podru?ja, sramotno je neuko negirati i ono malo hrvatskih termina koji postoje.

Hrvatsko znanstveno nazivlje treba koristiti ondje gdje se obi?no koristi. Iako je bitka s engleskim suvremeni problem mnogih jezika, mislim da geografija nema veze s tim jer je to gr?ka rije?, koju je kasnije preuzeo i latinski, a ve?ina internacionalizama potje?e iz tih dvaju jezika. -- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

I za kraj, da sad ne po?nemo s pomahnitalim pohrva?ivanjem svijeta, nagla?avam da sve ovo va?i kada je pojedini termin prihva?en (dakle, ne?emo mijenjati filozofiju u modroslovlje (!) jer to nije za?ivjelo, ali zemljopis je itekako ?iv i ne bi ga trebalo ubijati!)

Dejana 12:35, 21. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Zar filozofija nije prihva?ena? Zar geografija nije prihva?ena? -- Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Zabunio si se?:). Trebao si napisati Zar mudroslovlje nije prihva?eno? Zar geografija nije prihva?ena?

Jer, studiji o kojima govorimo su mudroslovlje i geografija , pa vrijedi ta paralela?:)). Dakle, "geografija" je u istoj situaciji kao i "mudroslovlje"?:)). Hvala na pomo?i oko argumentacije za zemljopis!!?:))

Naravno, vrijedi i primjer glazbe i muzi?ke akademije koji si "zaboravio". -- Sombrero 10:46, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Dobro sam napisao, a odgovori su na oba pitanja potvrdni. Onako kako je filozofija prihva?ena, tako je prihva?ena i geografija. Filozofija i geografija stoje u odnosu internacionalizama, dok ne znam u kojem bi odnosu stajali geografija i mudroslovlje ili filozofija i zemljopis. Bilo bi bolje da potra?i? jo? razloga za kori?tenje hrvatskih prevedenica osim muzike i glazbe, nego uporno mlatiti jedno te isto?:)) -- Conquistador 20:23, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Kad smo ve? kod toga, s obzirom da se glazba studira na muzi?koj akademiji , a filozofija na mudroslovnom fakultetu , nije ni?ta neobi?no da se zemljopis studira na studiju geografije .

Nadalje, ako onaj tko ima talenta za glazbu mo?e biti muzikalan (te ?ak i postati diplomirani muzikolog ), onda i onaj tko se bavi zemljopisom mo?e biti geograf .

Sombrero 13:12, 21. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Molim suradnika Conquistador da kometira ovo gore.

Ispravak za filozofiju ? filozofija se studira na filozofskom fakultetu (bar se tako svugdje nazivaju). Opet govorim: naveo si samo iznimku (glazba i muzika), a pravilo si zanemario. -- Conquistador 20:23, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Dobro, stvar je jednostavna. Treba ?uvati i promicati hrv. oblike. Neke pute prijevod ne?e se prona?i/izmisliti/stvoriti odmah, nego nakon vi?egodi?njeg razdoblja; ali ga zato ne bi se smjelo zatirati. Ako ni?ta, mislite na prevoditelje, i op?enito na one osobe, koji ?ive i/ili zarađuju od prevođenja sa hrvatskog i na hrvatski. Kubura 14:50, 21. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ina?e, znam kako ?ovjek mo?e biti muzikalan (re?e se i?:"ima sluha"), ?kolovan kao diplomirani muzikolog (glazboslovac??), ali, uh, ne mogu smisliti "geografa". Kida u?i. Pozdrav vam, Kubura 14:50, 21. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

http://www.google.com/search?q=glazboslovac&sourceid=mozilla-search&start=0&start=0&ie=utf-8&oe=utf-8

Your search ? glazboslovac ? did not match any documents.

Nemojmo pretjerivati?;)

Sombrero 15:18, 21. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Osobno mi se sviđa rije? zemljopis i sla?em se da trebamo davati prednost hrvatskim nazivima.. Međutim ako se struka odlu?ila za geografiju, to treba po?tivati. Vidim da ovdje neki smatraju da su mjerodavniji od njih. Ako rije? geograf kida u?i, da bi bi svi koji su zavr?ili taj fakultet ( profesori geografije ) trebali pokidati diplome?? I da li bi to trebali u?initi i biolozi, kemi?ari, matemati?ari, sociolozi?? Svoj jezik treba ?uvati, ali ovdje su se ljudi okomili na tu jadnu geografiju kao da im je skrivila sve u ?ivotu. -- Max 00:36, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Max, upravo si se pridru?io raspravi koja traje ve? par mjeseci. Jer, po ovome ?to pi?e? (struka, mjerodavnost...), ?ini se da je nisi pratio od po?etka. Prije nego nastavimo razgovor, reci mi jesam li u pravu. Jer, ne vjerujem da itko ima vremena i volje ponavljati ve? re?eno. -- Sombrero 08:54, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Max je dotaknuo bolnu to?ku, koja je zapravo rje?enje ovog problema. Da li su neki suradnici na hr.wikipediji mjerodavniji od znanstvene struke?

Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Max nije "dotaknuo bolnu to?ku" nego se uklju?io u razgovor nakon par mjeseci, pa pada sa Marsa (bez uvrede za Maxa koji ina?e radi odli?ne tekstove na wikiju, kao i Conquistador ). Nadalje, jedna udruga nije isto ?to i struka. -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Za?to neki suradnici uporno odbijaju ono ?to je ve? određeno? Zar je odlika wikipedista (enciklopedista) da je u svom radu subjektivan? Ova pitanja ne bi trebala pogoditi one suradnike kojima to nije problem, koji prihva?aju zbilju. Sombrero, da li stvarno misli? ovo ?to si odgovorio Maxu? U raspravu je pozvan svatko, pa makar se uklju?io na njezin kraj.

Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

A ?to sam mu ja to odgovorio? Samo sam ga pitao je li nas prati od po?etka. To je vrlo bitno pitanje jer moram znati ?ega je od do sada iznesenog suradbik svjestan, a ?ega ne. Naravno da su svi pozvani, ali zar ne misli? da bi prije toga trebali provjeriti ?to je do tada re?eno, a ne da se argumenti moraji ponavljati svakome novome tko se pojavi? -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Svatko ima pravo iskazati vlastito mi?ljenje. Ako treba nekome ne?to objasniti ili ponoviti dovoljno ga je uputiti na prethodne komentare (arhivi) da prou?i povijest rasprave.

Conquistador 23:21, 22. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Da, zato sam ga i pitao je li nas pratio do sada. Ne vidim problem. -- Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Max je recimo previdio argument sa muzikolozima (zbog toga jer nije pratio raspravu koja je razasuta na mali milijun stranica). Zbog toga ja moram gubiti vrijeme na ponavljanje. Odgovor tebi i Maxu je:

Ne, diplomirani geografi i diplomirani muzikolozi i diplomirani geografi ne moraju kidati diplome i mogu se slobodno baviti zemljopisom i glazbom .

Nadam se da je ovaj presedan dovoljan da se prestane potezati pitanje naziva diplome. Molim Conquistadora da se izjasni o paraleli muziklog/glazba ? geograf/zemljopis.

Sombrero 10:36, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

E-mail Josipa Fari?i?a [ uredi kod ]

Da ne bi bilo zabune gosp. Fari?i? je znanstveni novak na Sveu?ili?tu u Zadru na Odsjeku za Geografiju. Ina?e taj odsjek vodi gosp. Damir Maga?. I kao takvog ga smatram mjerodavnim za definiciju geografije/zemljopisa i sve ni?e navedeno.

--- Original Message --- From: "enona" <enona@net.hr> To: <jfaricic@unizd.hr> Sent: Monday, February 13, 2006 8:43 PM Subject: Geografija vs. zemljopis

Po?tovani Oprostite na gnjava?i ali molim Vas za jedno obja?njenje.

Evo preko mjesec dana poku?avamo na wikipediji na hrvatskom jeziku ustanoviti koji je pravi izraz Zemljopis ili Geografija.

• jesu li pojmovi geografija i zemljopis istozna?nice
• ako nisu kada se upotrebljava geografija a kada zemljopis
• koja je definicija geografije a koja zemljopisa ako se razlikuju
• da li je Geografija vr?ni pojam u koji spada i Zemljopis
• govorimo li o zemljopisu ili o geografiji neke dr?ave, op?ine, grada i sl.
• da li ?lanak o nekoj rijeci, moru, kontinentu i sl. spada pod geografiju ili zemljopis

S po?tovanjem, Andrej ?alov enona@net.hr

Za: <enona@net.hr> Naslov: Re: Geografija vs. zemljopis Datum: Tue, 14 Feb 2006 10:10:49 +0100

Po?tovani, ne ?udi me ?to dvojite oko naziva geografija i zemljopis. Oko toga dvoji i sama struka. Vi?edesetljetna prepucavanja otprilike su zavr?ila sljede?im epilogom: geografija se kao pojam koristi u znanosti te sveu?ili?noj nastavi na geografskim studijima u Zagrebu i Zadru, dok se zemljopis koristi za naziv nastavnog predmeta u svim osnovnim i nekim srednjim ?kolama. U tom su nastavnom predmetu preto?ena osnovna znanja pojedinih geografskih znanstvenih disciplina. Jezi?no, geografija i zemljopis jesu sinonimi. Va? prijedlog upotrebe tih dvaju pojmova ?ini mi se oportunim rije?enjem i slobodan sam ga podr?ati. Dakle, geografija nije "nadređena" zemljopisu ve? su pojmovi istoga "ranga". ?injenica je da se u hrvatskom jeziku pojam zemljopis po?eo koristiti od 19. st., i preuzet je iz nekih drugih slavenskih jezika (?eskog i dr.) dok se pojam geografija u Hrvatskoj koristi od renesanse, dakako u tekstovima koji su bili uglavnom pisani na latinskom i talijanskom jeziku. Za definiciju pojma geografija/zemljopis prenosim tekst iz "Geografskog rje?nika" autora Alfonsa Cvitanovi?a (Zadar, 2002.: str 151): "Geografija ili zemljopis je prirodno-dru?tvena znanost o predmetima (objektima), pojavama i procesima u geosferi (na Zemljinoj povr?ini ? op JF) i njihovoj međuzavisnosti te o funkcionalnom uređenju prostora i odnosu ?ovjeka i okoli?a. Cilj joj je istra?iti, opisati i protuma?iti sve pojave i procese, koji su uzro?no-posljedi?no i funkcionalno međusobno povezani i isprepleteni, stvorili dana?nju stvarnost na Zemlji..." Ina?e, taj bi Vam leksikografski priru?nik s oko 9000 pojmova iz geografije i geografiji srodnih disciplina na 700 stranica teksta mogao dobro do?i prilikom priređivanja hrvatske ina?ice Wikipedije. Mo?ete ga naru?iti kod nas u Hrvatskom geografskom dru?tvu ? Zadar za 200,00 kn. Srda?an pozdrav! Josip Fari?i?

Evo napokon i mi?ljenja struke (svaka pohvala Andreju na trudu). Prema napisanome se vidi preferiranje rije?i geografija. Sam autor e-maila i ?lan HGD-a, po?tovani Josip Fari?i?, koristi rije? geografija za ozna?avanje znanosti, navodi starost oba termina, pokazuje ?to zapravo zemljopis u osnovnoj ?koli obuhva?a, citira odgovaraju?u literaturu. Mislim da je sve ovo ve? re?eno i da je jasno da se treba apsolutno koristiti termin geografija u nazivima ?lanaka i kategorija, a sam naziv zemljopis treba spomenuti u ?lanku o geografiji. -- Conquistador 20:23, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ja sam pro?itala " Geografija ili zemljopis je (…) ". G. Faricic re?e i da "geografija nije 'nadređena' zemljopisu ve? su pojmovi istoga 'ranga'".

Jo? uvijek mislim da treba cijeli problem promatrati ?ire od zemljopisa i geografije ! Ako imamo ra?unalstvo i ra?unarstvo mjesto informatike, novinarstvo mj. ?urnalistike... ne vidim za?to ne bismo imali knji?ni?arstvo i zemljopis. Dejana 09:43, 24. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

A ba? sam pomislio da je ovim mailom rasprava dovr?ena, no ?ini se da nije svima sve jo? jasno?:)) Iako ?ak oko naziva dvoji i sama struka , preferira se naziv geografija. To je vidljivo u spominjaju dva termina od kojih se prvi navodi geografija, a zatim zemljopis (e.g. geografija i zemljopis ; geografija ili zemljopis ; geografija/zemljopis ). ?ak je po?tovani g. Fari?i? napisao da su u nastavni predmet zemljopis preto?ena osnovna znanja pojedinih geografskih znanstvenih disciplina . Iako dva termina stoje u odnosu sinonimije, stariji je naziv geografija. ?tovi?e, g. Fari?i? navodi tekst iz " Geografskog rje?nika ". U samoj se definiciji geografije ili zemljopisa spominje glavni pojam (geografskog) znanstvenog istra?ivanja ? geosfera ? koja ima zajedni?ki korijen s geografijom. Pri kraju teksta se govori o priru?niku s oko 9000 pojmova iz geografije i geografiji srodnih disciplina koji se mo?e naru?iti u Hrvatskom geografskom dru?tvu .

Ako ovo nije dosta, onda mo?emo nastaviti s raspravom koju ?emo vjerojatno zavr?iti ad kalendas Graecas . Nadam se da ovaj mail ne?e biti zanemaren kao i neki argumenti, ve? da ?e se prihvatiti kao mjerodavan dokaz geografske struke. Opet ponavljam da bi bilo najbolje koristiti termin geografija i njoj srodne discipline i termine, dok bi se zemljopis navodio u ?lanku o geografiji. Dakle, nazivi ?lanaka (i podnaslovi u njima), te nazivi kategorija trebali bi sadr?avati termin geografija, jer onda ne bi bilo kaosa u nazivlju. Isto su napravili ?esi, Slovaci i Slovenci, koji su termin zemljopis naveli u ?lanku o geografiji, dok drugdje koriste termin geografija. Ovime bi rasprava trebala zavr?iti jer su pru?eni dovoljno objektivni dokazi koje bi svi trebali prihvatiti, barem iz nesubjektivnih razloga (ipak je ovo enciklopedija).

P.S. za Dejanu ? Pogledaj nazive svih starijih znanosti i disciplina (matematika, kemija, fizika, biologija, sociologija, geologija, astronomija, medicina) i vidjet ?e? da su zadr?ale svoja izvorna imena. Iznimka je povijest (historija) koja samo potvrđuje pravilo. Novije znanosti ?iji nazivi dolaze preko ili iz engleskog jezika uglavnom imaju hrvatske nazive (computer science ? ra?unalstvo/ra?unarstvo/informatika, journalism ? novinarstvo/?urnalistika)?:))

Conquistador 19:05, 24. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

A knji?ni?arstvo iliti bibliotekarstvo? Jedna od najstarijih...?:-) Nije sve tak jednostavno kako bi ti volio da jest. Ja samo mislim da se Wikipedija teba odlu?iti kako ?e tretirati ona hrvatske imena znanosti koja su u jeziku aktivna. Ja predla?em da se funkcionalnim hrvatskim imenima daje prednos pred internacionalizmima gdje god se to mo?e! .

I otkud ti da imena znanosti dolaze iz engleskoga ?? Pogotovo ?urnalistika....?:-) To je francuski, sre?ice, Uglavnom se preuzimaju iz latinskoga...jo? uvijek. Naravno da danas i engleski ima utjecaj, ali to ipak ne ?ini konstataciju to?nom. Dejana 14:24, 1. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Da li se u starini bibliotekarstvo smatralo znano??u poput geografije? Ne znam tko bi volio da stvari budu tako jednostavne, ali o?igledno je da je tvoj stav o uporabi zemljopisa subjektivan?:)) Geografija i zemljopis su dva ravnopravna izraza koja su jednako aktivna u jeziku, ali se ipak koristi rije? geografija iz ve? prethodno navedenih razloga.

Geografija i zemljopis nisu i ne mogu biti "dva ravnopravna izraza", jer su hrvatski jezikoslovci (npr. Klai? i Jonke) oduvijek znali da je geografija tuđica i treba je zamjenjivati rije?ju zemljopis kad god je to mogu?e. -- Dmilosev 21:43, 6. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Problem je u tome ?to neki pojedinci imaju sklopku u glavi koja se pokre?e ?im ne izgovore neku hrvatskiju rije?, pa kad pomisle na geografiju, oni uporno izgovore zemljopis. To pretjerivanje s hrvatskijim i manje hrvatskijim rije?ima samo doprinosi siroma?enju leksika hrvatskog jezika, jer se tako zatiru internacionalizmi koji su ina?e obilje?ja ve?ine znanosti (a i svih drugih jezika).

Ba? suprotno, problem je u tome ?to neki ljudi mrze hrvatske rije?i i zamjenjuju ih tuđicama jer misle da tako zvu?e pametnije. Idi i reci Francuzima da su "internacionalizmi" (?to god to uop?e bilo, jer ne postoji nikakav "internacionalni" jezik) bolji ?ak i od novih francuskih rije?i, a kamo li od francuskih rije?i koje postoje ve? 150 godina. Sprdali bi se s tobom. -- Dmilosev 21:43, 6. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Meni osobno ne smeta zemljopis, ali ipak koristim rije? geografija (mo?da ponekad u razgovoru manje od zemljopisa), jer rije? geografija mo?e do?i u svakom kontekstu o geografiji, dok rije? zemljopis to ne mo?e. Dokaz da meni ne smeta rije? zemljopis ili bilo koja druga rije? iz leksika hrvatskog jezika je upravo sve ovo ?to sam napisao do sada, jer svatko mo?e vidjeti da pi?em hrvatskim jezikom, pa stvarno ne znam u ?emu je problem.

Ovo jednostavno nije istina ? ti si otvoreno poku?ao potpuno izbaciti rije? "zemljopis" s wikipedije i smetalo ti je ?ak i da se spomene u natuknici "Geografija". Tebi se hrvatske rije?i gade i tu nema pomo?i. -- Dmilosev 21:43, 6. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

P.S. Da li se sla?e? s mojim komentarom na e-mail, kojeg je poslao Josip Fari?i?, ina?e geograf po struci? (Samo reci/napi?i da ili ne)?:)))

Conquistador 20:59, 6. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Trenutno imamo 14.041 ?lanak, 19 vi?e od nn: !

nn:Spesial:Statistics daje Nynorsk Wikipedia har no 14 022 artiklar.

Prema ovome , sada bi trebali biti 31.?:)

Sombrero 13:11, 23. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Najprije bih vas sve pozdravio na ovoj stranici. Nov sam ovdje, te bih vas zamolio da dajete svoj osvrt na ?lanak koji sam kreirao Asirsko osvajanje Egipta 671. godine prije Krista

?to ka?ete? Koje bi promjene (tehni?ke naravi) trebao provesti. Slike ne mogu staviti jer nemam nikakva autorska prava.?:(

Srda?an pozdrav.

Odgovor s uputama i savjetima stavljen na suradnikovu stranicu za razgovor . -- Zmaj 22:54, 25. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Nisam vi?e u formi?:(. I?ao sam mijenjati naslove sportskih natjecanja koje je autor ?lanak nazivao toliko razli?itim imenima (u genitivu, bez genitiva, sa i bez "za mu?ke", sa kraticama, bez kratica...) da je to zaista bolo o?i. Pregledav?i sve ?lanke u potkategorijama kategorije Međunarodna sportska natjecanja , zaklju?io sam da je naj?e??i standard (uzmimo rukomet kao primjer sporta) "svjetska rukometna prvenstva" (+ "za ?ene"), a da je "svjetska prvenstva u rukometu". Ali, avaj?:(. Sad ulazim u potkategoriju od jedne od prou?enih kategorija, u Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu , kad tamo vidim da je pravilo suprotno. Ajoj.

Imate li vremena da odlu?imo o standardnom obliku za nazive međunarodnim natjecanja? -- Ante Perkovic 12:17, 24. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

1. Kratice izbjegavati, jer nisu uvrije?ene u hrvatskom jeziku (SRP za Svjetsko rukometno prvenstvo ?:-)

2. Genitiv je pade? hrvatskog jezika, i valja ga rabiti gdje mu je mjesto: Svjetsko nogometno prvenstvo ili Svjetsko rukometno prvenstvo (ipak Svjetsko prvenstvo u curlingu i Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu )

3. Kad bi imali ?lanke o prvenstvima pojedinih dr?ava, radije bih rabio oblik Rukometno prvenstvo Njema?ke od Njema?ko rukometno prvenstvo

Nije nu?no da svi nazivi budu uniformni, ve?ina bi trebala biti. SpeedyGonsales 13:56, 25. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Evo ovako. Po pitanju kratica, u nas se "stalnijima" smatraju kratice za svjetsko prvenstvo ? SP, europsko prvenstvo ? EP, olimpijske igre ? OI, zimske olimpijske igre ? ZOI. Za Mediteranske igre nisam siguran. Druge oblike i ne?e? sretati u hr.jeziku, ni govornom, ni pisanom (primjerice, azijska i ina prvenstva), tako da nemamo "SRP" ni sli?no. Kratice i jesu samo za to za olak?ati pisanje (i ?itanje!). Kubura 17:12, 25. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ante je govorio o naslovima ?lanaka, i na to je bila upu?ena gornja preporuka o izbjegavanju kratica. U tekstu nema smisla ponavljati deset puta Svjetsko nogometno prvenstvo , po?to znamo o kojem se sportu radi rabimo ili izraz svjetsko prvenstvo ili kraticu SP (na volju autora teksta). SpeedyGonsales 10:16, 26. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Genitiv je svakako hr. pade?. Samo se, u duhu hr.jezika, preferira pridjevski oblik, a genitivni se tolerira u stilskim oblicima (stil trpi sve?:)) i u "kobasi?nim" oblicima?:) . Primjerice, sada mo?emo pisati "njema?ko nogometno prvenstvo" ili "francuska prva liga". Jezi?ni savjetnici tako i preporu?uju (vidi: "izlazak iz genitiva" i sl.. Ako ho?e?, navesti ?u ti ?lanke temeljem kojih se vodim kada pazim na nepotrebne genitive). Ali, kad je dulji naziv, htjeli-ne htjeli rabimo genitiv ? "rukometno prvenstvo DR Njema?ke", "tre?a nogometna liga SR Njema?ke", "prva rukavica SAD-a" (neformalno znamo re?i za SAD-ovsko i "ameri?ko", ?to zemljopisno ba? i nije najto?nije), "najbolji pliva? SSSR-a" (dodu?e, ovdje mo?e i "najbolji sovjetski pliva?"), "otvoreno prvenstvo Burkine Faso", "vesla?ko prvenstvo Primorsko-goranske ?upanije" (ne VPPG?)... Kubura 17:12, 25. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Hrvatski dialekti nisu prihva?eni kao standardni jezik. No sva na?a narje?ja imaju i zajedni?kih elemenata koji nisu prihva?eni u standardni jezik, jer nisu odgovarali nekada?njoj politici zajedni?kog srpsko-hrvatskog jezika i onda?njoj teoriji o varijantama. Kako se standardni jezik vrlo sporo mijenja, i to uglavnom u vokabularu a skoro nikako u sintaksi, to su po inerciji ti elementi i danas ostali isklju?eni iz standardnog jezika.

Stvari koje se odnose na substandardne hrvatske idiome mogu biti postavljene na zasebne stranice, odgovaraju?e naslovljene. No, valja vidjeti kamo bi i?le: narje?ja, govori, dijelovi gramatike koji ne spadaju u jezi?ni standard itd. Mir Harven 23:52, 25. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

No ?injenica je da takovi zajedni?ki elementi ipak postoje, iako nisu uvr?teni u standardni jezik, a ja mislim da je znanje i o tim elementima, kao svako drugo znanje, predmet za enciklopediju. Ima li u Wikipediji mjesta i za ta znanja?

U kategoriju "Hrvatski jezik" uvrstio sam kao temu za razgovor ?lanak o hrvatskom konjunktivu koji iz gore re?enih razloga nije uvr?ten u standardni jezik. No, u komentaru je ?lanak o?tro kritiziran jer da nije verificiran od nekih valjda "nadle?nih" jezi?nih cenzora. Trebamo li zbilja ne?ije odobrenje da bi pisali o ne?em ?to svi znamo da postoji ali je jo? nekakav "taboo"?

Pozdrav, Otilio Nemec

U Wikipediji ima mjesta za sva znanja. Vidi se da nisi dugo na Wikipediji jer je komentar na tvoj ?lanak mnogo bla?i od onoga ?to ovdje smatramo "o?trom kritikom" ? bolje ti je da ne zna? kako to izgleda kad se ovdje suradnici po?nu ?amarati.

Zapravo je Mir samo htio ukazati na jedno pravilo Wikipedije ? ne stavljati ni?ta ?to nije potvrđeno znanje. Recimo da imam nepobitne dokaze da je ljudski rod stigao s Marsa ? unato? dokazima, ne smijem to stavljati na Wikipediju, nego prvo posti?i da stru?ni krugovi to prihvate kao ?injenicu. Administratori na Wikipediji ne bi imali ni vremena ni volje provjeravati moje dokaze.

Ne?u ulaziti u to je li tvoja tema o konjunktivu potvrđeno znanje, to ti najbolje zna?. Ako je neupitna, sve je u redu, napravi ?lanak s tekstom takvim kakav jest. Međutim, recimo da je prihva?ena samo u jednom dijelu znanstvene zajednice. Onda treba? napisati "jedan dio znanstvene zajednice smatra" itd., te po mogu?nosti navesti i druga mi?ljenja ako su utjecajna. -- Zmaj 23:15, 25. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Zahvaljujem na komentarima. Jasno je da faktografski ?lanci u enciklopediji moraji biti verificirani. Ja moje kontroverzne eseje ne bi ni stavljao na Wikipediju da nisam vidio da tu osim prostora za ?lanke postoji i sasvim odvojen prostor za razgovore a tu ima svega i sva?ta ali ni?ta verificiranog. Moji eseji su kritika sada?njeg stanja pa ne mogu ni biti verificirani od postoje?e elite.

Znanstvena verifikacija pretpostavlja ozbiljnu stru?nu raspravu. Pretpostavljam da i netko od jezikoslovne elite mo?e zalutati na te stranice razgovora, pa se mo?da i upustiti u raspravu ?to bi bio prvi korak, premda ne o?ekujem puno, jer se elita ve? 16 godina zadovoljava s daljnjim ijekaviziranjem i ponovnim uvođenjem arhaizama, bez ozbiljnih promjena, no mo?da ipak, tko zna. POzdrav, Otilio

U ?lanku "Kako uređivati stranicu" uz uputu: "Dvoto?ka uvla?i redak ili cijeli odlomak" mislim da bi trebalo dodati upozorenje: "Ne samo da uvla?i nego i u?asno ' razvla?i redak ili odlomak preko desne margine na vi?estruku ?irinu ?lanka, ?to jako ote?ava ?itanje. Oprez sa dvoto?kom!" Meni se je to dogodilo u ?lanku Konjunktiv, aorist i kondicional . Mo?e li netko od urednika Wikipedije to ispraviti i vratiti razvu?ene odlomke u normalnu ?irinu ?lanka? Bit ?u zahvalan za takvu korekciju. Otilio Nemec

?lanak navedenog imena ne postoji na hr wikipediji (pa ga nije mogu?e ispraviti), a razvla?enje je najvjerojatnije posljedica razmaka ( spacea ) vi?ka na po?etku reda (prije dvoto?ke, ili koji red prije, ili koji red poslije). SpeedyGonsales 10:33, 26. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Dali postoj negdje mjesto, gdje se mogu napisati prijedlozi za nove artikle? Perun 13:40, 27. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Dobra ideja. Evo, napravio sam stranicu: Wikipedija:?eljeni ?lanci . Jo? smo mali, ali tko zna, mo?da se i nađe neka dobra du?a koja ?e ti ispuniti ?elju. -- Zmaj 14:25, 27. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Bas ti hvala! Mali, ali kvalitetni?;-) ali ima nas sve vise! Perun 00:04, 28. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Drago dru?tvo, javio mi je stari znanac da na hr.wiki ima ?lanak o "orlu". Obzirom da je to moje djelo, jako me razveselila ta ?injenica. Ne znam tko je autor, ali sam svakako zahvalan za pokazani trud. Kad si je ve? dao truda da to napi?e, osje?am se ponukanim da uputim na neke neto?nosti:

( Ostatak poruke je prenesen na Razgovor:Orao (ra?unalo) -- Zmaj 21:21, 28. velja?e 2006. (CET) ) [ odgovori ]

Sve najbolje, Miroslav Kocijan

Ja sam napisao ovaj ?lanak i ispravit ?u neto?nosti koje ste ukazali. Da li biste mogli i vi ne?to napisati ili recimo poslati sliku Orla, tiskane plo?e, blok diagram, prvu stranu priru?nika itd. Ako imate jo? nekih podataka ja ?u ih staviti na stranicu Vodomar 23:34, 28. velja?e 2006. (CET) [ odgovori ]

Ima li tko ?togod protiv da se ?lanak Bibliotekarstvo premjesti na Knji?ni?arstvo? Dejana 14:27, 1. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Naprotiv! Trend je u knji?ni?arskoj struci u hrvatskoj prihva?anja termina ?knji?ni?arstvo“ umjesto ?bibliotekarstva“. U poku?aju prevođenja oba termina na svjetske jezike dobiva se jedan pojam, primjerice librarianship na engleskom. Tijekom politi?ki forsirane asimilacije hrvatskog jezika sa susjednim s istoka, politi?kim odlukama nametnuti su strukama ?internacionalizmi“ (bibliotekarstvo/knji?ni?arstvo, historija/povijest, muzika/glazba itd.) koji pak, u slu?aju prevođenja na svjetske jezike ? daju isti termin. U ?elji da se ipak sa?uvaju i hrvatske ina?ice, jezi?no osvije?teni domoljubi (patrioti) ?izmi?ljali“ su nova semanti?ka zna?enja hrvatskim nazivima, za ?ime danas vi?e nema potrebe jer im se semanti?ka polja ionako preklapaju. Na ?alost, u knji?ni?arstvu je jugoslavenskim ?Zakonom o bibliotekama“ postojalo razlikovanje po stru?noj spremi pa su tako ?knji?ni?ari“ bili ni?e rangirani od ?bibliotekara“ (simptomati?no). Jedan dio ?starih“ akademski obrazovanih knji?ni?ara osjetio bi se u tom sustavu degradiranim ako bi ga netko nazvao ?knji?ni?arem“ umjesto ?bibliotekarom“, rije? ?bibliotekar“ emocionalno je vezivana uz ?ponos“, a rije? ?knji?ni?ar“ uz knji?ni?nog manipulanta; ali stvari se i u ovoj struci mijenjaju pa sve vi?e knji?ni?ara usvaja razmi?ljanje da biti ponosan na vlastiti jezik nije odstupanje od partijske linije… ukratko kao predstavnik knji?ni?arske struke glasam za, uz opasku da se mladi knji?ni?ari danas vole nazivati i informacijskim stru?njacima, ?to nije isto ?to i informati?ki stru?njaci… Josip65 15:56, 1. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Jasno, informatologija?: informatika?:-). Vidi?, ovo je interesantno, stvano nisam imala pojma da se radilo i o rangiranju... Zapravo, vrlo lukavo, ako ho?ete biti knji?ni?ari, to ?e zna?iti da ste ni?i na ljestvici?;-). Ok. ja ?u ?lanak premjestiti, ukoliko ve? netko nije, a poslije ?emo raspravljati sa zemljopiscima koji ?e sigurno imati ne?to za re?i i o ovom bogohulnom uvođenju hrvatskog nazivlja.?;-) Dejana 16:04, 1. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Hvala za k./b., hvala NE za z./g., o tome je ve? re?eno i previ?e. Nije problem u ina?icama/razli?icama zemljopisa/geografije, ve? u naslijeđu u na?im glavama iz onog doba kad je iznad SVAKE struke bila politika, odluka CK i Partije, pa se uvrije?ilo da jezikoslovci/lingvisti imaju smo slu?ati i provoditi ono ?to im se naredi. Jedno vrijeme su iz razumljivih razloga forsirane međunarodnice/internacionalizmi, a kao najja?i argument potezan je zaklju?ak da je hrvatski malen jezik, ionako se ne?e mo?i oduprijeti englesperantu, i uporabom međunarodnica (pardon, internacionalizama) bolje se razumijemo, a to je kao najva?nije. Oduvijek su me, gledaju?i iz ovog kuta, fascinirali susjedi Slovenci. Premda je slovenskih govornika barem upola manje u odnosu na hrvatske, oduvijek su prihva?ali rje?enja svojih jezikoslovaca i jasno razlikovali standardni jezik od razgovornoga. Naravno, u razgovornom jeziku se koristi izrazi poput cedeja, hita, weba, interneta, ?oping-centra i sl., ali u standardnom se ti izrazi zamjenjuju terminima zgo??enka, uspe?nica, spletne strani, omre?je, nakupovalna sredi??a itd. Za?udo, premda su mali, nemaju problema s razumijevanjem drugih naroda, niti s usvajanjem rje?enja do kojih su do?li jezikoslovci, a mi bi zbog ?porta bili sposobni valjda i ubijati. Josip65 17:13, 1. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

?port je druga stvar. To je sociolingvisti?ki problem. Tu nema ni traga brizi o jeziku, nego dokazivanju mo?i manipulacijom stanovni?tva. Promijenom sporta u ?port se nije dobilo ni?ta na planu jezika. ?port ni po ?emu nije hrvtaskije od sporta. I zato ga govornici mahom ne prihva?aju. Nije svaka promjena na bolje, na?alost.

Interesantno je koliko govornici hrvatskoga nemaju pojma o svome jeziku, npr. na leksi?koj su se razini spremni, kako ti ka?e?, i ubijati, a gramati?ku (fonolo?ku, morfolo?ku, sintakti?ku...) razinu uop?e ne ku?e! Pa kad se ve? vra?amo leksikom na austrougarsko stanje, ?to ne prilagodimo i gramatiku??;-)

Slovenci i Islanđani su valjda dva najpuristi?kija naroda. Ajde, Islanđani su izolirani, pa se to mo?e i tako objasniti, ali Janezima svaka ?ast ?to su spoznali da se mali narodi moraju brinuti o svome jeziku. Dejana 17:31, 1. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Tekst sa stranice ?amac premjestila sam na stranicu Razgovor:?amac . U međuvremenu sam jo? ne?to 'napetljala,' tako da sam gotovo sigurna da sam ne?to zabrljala. Ima li neko voljan da to popravi? Hvala, i sorry, sorry... -- Sanya 19:24, 1. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

I nije trebao biti ?amac, nego Bosanski ?amac. Katastrofa?:(((( -- Sanya 19:54, 1. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Diskusija na temu "Velike vođe i esejitis" na?elna je i ne vidim nekog pametnog rezultata. To me potaklo da umjesto na?elnih diskusija napravim ne?to konkretno i konstruktivno.

Mir Harven je u tekstu Josip Broz Tito usporedio Tita sa "renesansnim kondotjerima". To je primjer lo?eg esejisma iz dva razloga: 1) poznato se obja?njava nepoznatim; koliko ljudi zna ?to je to "kondotjer"? 2) Usporedba je neodr?iva.

Npaisao sam ?lanak kondotjer . Na po?etku, dajem definiciju iz Hrvatskog enciklopedijskog rje?nika , za kojeg se, nadam se, svi sla?u da je relevantan izvor. ?ini mi se da se svatko, tko definiciju pro?ita, mora zaklju?iti da se ona na Tita ne mo?e odnositi, bez obzira ?to ina?e o njemu mislio.-- Fausto 14:59, 2. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Budu?i da je Gjuro napisao op?irniji ?lanak o knji?ni?arstvu i stavio otvorenu poveznicu na Evu Veronu , htio bih i o njoj napisati ?lanak.

Kontaktirao sam Aleksandru Horvat koja je mnogo radila s Evom Veronom i napisala nekoliko radova o njoj. Dobio sam od nje op?iran i veoma kvalitetan tekst, ali su autorska prava u vlasni?tvu Hrvatskog knji?ni?arskog dru?tva. Kontaktirao sam i pet odgovornih osoba iz HKD-a i dobio odgovor da je upravo u planu usklađivanje autorskih prava tako da ?e tekst, koji sam htio staviti na wr.wikipediju biti dostupan na mre?nim stranicama HKD-a.

Prvo je pitanje je li onda uop?e ?oportuno“ imati isti tekst i na stranicama wikipedije i na stranicama HKD-a. Ja mislim da jest, jer se mo?e dogoditi da vanjska poveznica ne radi i onda ?e netko biti uskra?en za informaciju, ali prihva?am i druk?ije mi?ljenje. S druge pak strane, mo?da ?e netko prevoditi tekst na neki drugi jezik, a ovo je veoma kvalitetno, pa ako su ve? voljni ustupiti autorska prava, za?to Evu Veronu ne predstaviti na kvalitetan na?in.

Drugo je pitanje u kojem postotku treba neki ?enciklopedijski“ (i rje?ni?ki) tekst izmijeniti (nadopuniti, skratiti) da ne bi bilo problema s autorskim pravima. Znam da je u grafici dosta da nepodudarnosti budu ve?e od 10% (pa tako mo?ete napraviti svoje ?mađarice“, a da ne pla?ate Piatniku autorska prava, ali ?godi?nja doba“ morate uljep?ati ili poru?niti za vi?e od 10%). S druge strane ?uo sam da su ljudi imali problema zbog kori?tenja glazbenih, odnosno ritmovnih isje?aka u novim kompozicijama. Ima li netko vjerodostojan podatak?

Poku?avao sam kontaktirati ve? prije s gospodom iz www.dziv.hr, ali mi se ?ini da je to troma parazitska birokratizirana ustanova koja uglavnom ne zna kako efikasno za?titi hrvatske znakove i patente, ali povremeno iskazuje nevjerojatnu pohlepu. Ukratko, na telefonske pozive iskazuju aroganciju, a na elektroni?nu po?tu ne odgovaraju

Dakle sugerirate li mi da tra?im autorska prava za objavu na wikipedijinim mre?nim stranicama cjelovit tekst, ali da im se zahvalim, izmijenim, skratim tako da izbjegnem daljnju proceduru s autorskim pravima, a stavim vanjsku poveznicu na ovaj lijep i kvalitetan ?lanak.

Usput re?enu, Aleksandra Horvat je jedna od urednica LZMH-a, upravo za podru?je knji?ni?arstva, pa sam sretan zbog njezinog na?elnog pozitivnog stajali?ta glede rada na wikipediji. Josip65 14:21, 3. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

A da proba? prepri?ati ukratko (svojim rije?ima, i ne u dugo) tekst? Ne prenosi tekst u izvornom obliku nikako. Tako nema? kopiranje. Dodu?e, ni ovo ti nije sigurno, jer ne smije se prepri?ati, primjerice, novi nastavak Harrya Pottera, prije nego je iza?ao, osim ako se nije dopustilo. Za grafike, zvuk, op?enito datoteke je malo te?i slu?aj, ne petljaj se s time, ako nema? jasnu potvrdu da smije?. U svakom slu?aju, autiste valja ostaviti u njihovu svijetu. S njima se bavi za to posebno obu?eno medicinsko osoblje. Nisam pravnik, ali ovo bi ti bio nekakvi dobronamjerni savjet. Kubura 14:50, 3. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Wikipedia:Copyright ka?e ovako: Imajte na umu da se zakon o za?titi prava odnosi na kreativno izra?avanje ideja, a ne na same ideje ili informacije. Prema tome, smije se pro?itati enciklopedijski ?lanak ili drugo djelo, napisati to isto vlastitim rije?ima, i staviti to na Wikipediju. Međutim, i dalje bi bilo neeti?ki (iako dopu?teno) u?initi to ne spominju?i izvornik kao literaturu. Za Pottera mislim da se smio prepri?ati, za?to ne? Konkretno, slobodno stavi tekst o Evi Veroni ako si dobio dopu?tenje autora, ?ak i usmeno. Ako se autor predomisli, lako to maknemo. Imati isti tekst (s dopu?tenjem autora) i na internetskoj stranici i na Wikipediji je korisno ako ga wikificira?. Ako to ne u?ini?, beskoristan je. Ina?e, definitivno ?emo isforsirati DZIV ili neku drugu ustanovu da vidimo ?to smijemo, a ?to ne. -- Zmaj 14:56, 3. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Pa evo, ne slu?ajno, namjerno sam krenuo na ovaj na?in ? povezujem svoje i leksikografsko podru?je. Aleksandra Horvat nije samo osoba koja je dobro poznavala Evu Veronu, a Eva Verona je u svojoj struci u svijetu poznata i priznata, ve? je Aleksandra Horvat i leksikografska (enciklopedijska) urednica, jedna od onih osoba koja je imala prilike sudjelovati u izradi Zakona o autorskom pravu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu trenuta?no je predstojnica svoje katedre, a uz ostalo dr?i kolegij ?Pravni propisi i norme“, a aktivna je u sklopu HKD-a u ?Radnoj grupi za autorsko pravo“, ali ?to je nama jo? zanimljivije, i u ?Komisiji za slobodan pristup informacijama i slobodu izra?avanja“. Mislim da nema osobe tog kalibra u Hrvatskoj, a koja nije pravnica, i ba? zato nam je zanimljiva jer je i ovo, ipak, enciklopedija amatera. Mislim da u ovoj slu?aju nije najva?nije zbrzati stvar. Ako bismo osobu takvog kalibra dobili ?na svoju stranu“, bio bi do velik zgoditak za hrvatske wikipedijance, recimo, u jednoj budu?oj rubrici savjeta na Portalu zajednice vezanih uz autorska prava, sla?ete se?

Naravno da sam ?lanak namjeravao ?metatekstirati“, premda mislim da je jako dobro dobiti kvalitetne ?lanke, pa makar bili bez i jedne poveznice. U tome se ostvaruje jedan od ideala ? stvari se stalno mogu pobolj?avati ? netko je vje?tiji u pisanju, netko u redakcijskoj obradbi. U papirnatoj enciklopediji niti autori ?lanaka, niti urednici, ne obrađuju ?lanke niti grafi?ki niti funkcionalno, za to su zadu?eni posebni stru?njaci. Uvjeren sam da je mnogo bolje dobiti kvalitetan ?lanak bez i jedne poveznice i prepustiti nekom drugom dobrovoljcu da ga ?wikipedizira“, nego izgrditi ?ovjeka ?to je stavio tekst, a nije ga ?dovr?io“, kao da nije samo mijena stalna? Josip65 15:53, 3. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Malo sam brljao po en.wiki... i stavio sasvim kratak ?lanak o Veroni, a za hrvatsku ina?icu ?u onda pri?ekati kako bi budete jo? savjetovali ?to da napravim s autorskim pravima. Josip65 19:32, 3. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Evo, ja sam si uzela maha, a onda sam na pola puta shvatila da se nisam ni sa kim konzultirala o stvarajnu nove kategorije, odnosno prebacivanju ?lanaka iz jedne u drugu. Kako vi?e nije bilo povratka, nastavila sam.?;-) Ja sam sve ?to mi se ?inilo da pripada pod logiku stavila u njenu kategoriju, a cijelu kategoriju stavila kao potkategoriju filozofije. Ispri?avam se ?to se mije?am u kategoriziranje, ali eto, zbilo se. Sve u dobroj namjeri!! Dejana 18:24, 3. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Jel mo?e neko napravit tablicu u ?lanku NK Dinamo kao ?to imaju Rijeka i Hajduk? Ja sam samouk, a neda mi se tra?it kak se to radi. Sve sam napisao al ne znam tu tablicu napravit. Zahvaljujem unaprijed.

Nisam se ba? prekinuo od pisanja na wiki (uvijek ima prje?ega posla..), no, vidio sam ju?er-danas da je na engleskoj wikipediji, bar nekoliko mjeseci, u tijeku maligna velikosrpska propaganda (OK, bila je utjecajna odavno, no posustala je pred godinu-dvije, pa se izgleda aktivirala u luđa?kom obliku). Protagonisti mijenjaju imena (vidim da je tu i"Purger" koji je poku?ao prodati sme?e o Anti Star?evi?u), no ne i agitpropovski aktivizam, kao ni bolesni um. Neke poveznice su: en:User talk:Maayaa , pa povijest stranice o Paveli?u (zanimljiva freneti?na aktivnost)- http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Paveli%C4%87&action=history A tu su, naravno, i ostale "obvezatne" stranice: Jasenovac, poku?aji preuredbe stranice o Tuđmanu itd. Ako tko ?eli i ima volje, neka po?ne ?istiti taj promid?beni otrov. Mir Harven 16:39, 5. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

A sam si vidio ?to je bilo sa Moli?kim Hrvatima. Pozivamo hr-wiki suradnike da malo porade na en.wiki ( i de.wiki, tamo ?etni?ija isto dosta djeluje) na temama i ?lancima o Dubrovniku, Travunji, Zahumlju, Lici, hr.vojnim akcijama... Uporni su u propagandi, trebati ?emo pomo? ostalih suradnika. Zapamtite da su stereotipe i negativne slike o Hrvatskoj i Hrvatima inozemci stekli preko ?lanaka i radova kojekakvih putopisaca, koji nisu bili znanstvene naravi. Ne poradite li na ovima, i idu?ih ?e 200 godina inozemci misliti o nama onako, kako im velikosrpski agitatori prikazuju na en.wiki. Mire, ti si optimisti?an, onaj velikosrbitis je kroni?an. Treba bandu dulje lije?iti. Kubura 18:06, 5. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Malo sam pogledala mogu?e sporne stranice na de.wiki, i nisam primijetila (bar trenutno) ni?ta sporno. Ali sam zato uo?ila vlo aktivne doprinose upravo na temu uklanjanja propagande sa tih stranica suradnika de.wiki Peruna , koji je, uzgred, i kod nas suradnik. Branka France 10:24, 10. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

Ali nama je ovdje najva?nija objektivnost i neutralnost, na? najja?i brend je " Hrvatska ?utnja ", ne smijemo gledati preko plota ?to rade susjedi u svom vrtu, samo moramo jako dobro po?istiti vlastito dvori?te i na tome temeljito ustrajavati, jesam li u pravu? Moramo jako paziti da ne bismo uzrujali kroatofobe, a sve kroatofile bi nekako trebalo satjerati u kut, jedva ?ekamo da izumru pa da vi?e ne di?u pra?inu.

Vidim da su se neki bolesnici raskrije?tali. http://www2.serbiancafe.com/lat/diskusije/mesg/15/007568962.html?5 Hrvati poveli rat protiv srba na internetu

pestko (odzacar) ? 5. mart 2006. u 16.32 (registrovani ?lan)

Hrvati se organizuju i sire propagandu na internetu, specijalno na wikipedia sajtu. Molim sve ljude dobre volje, koji znaju engleski, da odbrane istinu i iznesu cinjenice o pravoj prirodi Tudjmana, Mesica, Hrvatske i stradanja Srpskog naroda.

sajt je http://en.wikipedia.com

Taj sajt je sada među prvih 15 u svetu i među prvih 10 na engleskom, ispred BBC i svih ostalih sajtova (CNN je daleko ispod) i redovno izlazi na google. Tamo vlada sloboda govora, i Srbi moraju da iznesu istinu. Ako smo cutali dok su klali, ne smemo cutati sada!

Svet mora da zna istinu.

Molim pre svega ucesnika Grossocapo (Profesor), koji zna sve ove stvari, ali je skeptican prema internetu, da primeni svoje znanje i tamo. To je mali korak za svakog pojedinca, ali ujedinjeni, mo?emo da uradimo ne?to.

Molim i sve ostale ucesnike: demokrate i radikale, sve ljude dobre volje, jer kada je istina o zlo?inima nad srbima u pitanju, mislim da treba da zaboravimo na podele i da branimo istinu pamecu, kako i dolikuje.

Molim nemojte mi minirati temu, otidjite na taj sajt, pogledajte kako uklanjaju sistematski ?itate iz Mesicevih i Tudjmanovih govora, kako sire la?i, poricu Jasenovac i holokaust.

U?inite ne?to vredno za sirenje istine, jer Hrvati su se ujedinili protiv nas!

Za one koji ne znaju, postiranje na sajtu je krajnje jednostavno, kao na nekom forumu, i sve je ocigledno. Samo treba da znate Engleski, i da cinjenice iznosite. Po?to oni izvrcu verzije, dosta je i da razumete ?ta rade i da izvrnete nazad ? krajnje jednostavno, ali vrlo zna?ajno. Ne smeju nas nadjacati!!!! bla..bla.. Onda-idemo?? Mir Harven 20:45, 6. o?ujka 2006. (CET) [ odgovori ]

---

---