한국   대만   중국   일본 
Volkswagen ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Volkswagen

Ovo je izdvojeni članak – lipanj 2020. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Volkswagen
Logotip Volkswagena
Vrsta Robna marka
Osnovana 28. svibnja 1937.
Osniva?(i) Njema?ka fronta rada [1]
Sjedi?te Wolfsburg ,  Njema?ka
Predsjednik Herbert Diess
Djelatnost(i) automobilska
Proizvodi automobili
Broj zaposlenih 304.174 [2]
Holding tvrtka Volkswagen grupa
Slogan Volkswagen. Das Auto
Web stranica http://www.volkswagen.hr

Volkswagen , skra?eno VW , njema?ki je proizvođa? automobila sa sjedi?tem u donjosaskom gradu Wolfsburgu . Osnovan je 1937. godine na zahtjev Njema?ke fronte rada , s ciljem pokretanja masovne motorizacije u tada?njem Tre?em Reichu . Prema podacima iz 2016. i 2017. godine najve?i je svjetski proizvođa? automobila. [3] Istoimena Volkswagen grupa proizvodi najprodavanije automobile i vlasnik je mnogih slavnih automobilskih marki.

Tri automobila od Volkswagena nalaze se na popisu 10 najprodavanijih automobila svih vremena, a to su: VW Golf , VW Buba ( eng. VW Beetle ) i VW Passat . [4]

Rije? Volkswagen u prijevodu zna?i narodno vozilo .

Logotip [ uredi | uredi kod ]

Logo kroz povijest

Volkswagen je poznat po VW-logotipu okruglog oblika. U dana?njem stilu prvi put se pojavljuje 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

1933. ? 1939.: Osnutak "narodnog auta" [ uredi | uredi kod ]

Automobilska izlo?ba Njema?ke fronte rada , 1938.
Tzv. KdF-Auti na autocesti, sije?anj 1943.
Tvornica u Wolfsburgu

Godine 1933., s vi?e projekata iznad koji su bili u razvoju ili u ranim fazama proizvodnje, uklju?io se njema?ki diktator Adolf Hitler , zahtijevaju?i proizvodnju osnovnog vozila sposobnog za transport dvoje ljudi i troje djece pri brzini od 100 km/h. Htio je da Nijemci imaju isti pristup automobilima kao i Amerikanci . [5] Taj auto bio bi dostupan građanima Tre?eg njema?kog reicha kroz plan ?tednje od 990 Reichsmaraka ($396 iz 1930-ih ) ? otprilike kao cijena manjeg motocikla (prosje?an prihod oko 32 RM tjedno). [6] [7]

Tvrtka Volkswagen osnovana je 1937. godine na zahtjev Adolfa Hitlera i Njema?ke fronte rada . [8] Automobilski in?enjer Ferdinand Porsche , upu?en je da koncipira narodni auto odnosno automobil koji ?e si svatko mo?i priu?titi . Na taj na?in su tvrtka i tvornica dobili naziv "Volkswagen" ( hrv. narodni auto ). Ferdinand Porsche također je odgovoran za izvorni dizajn VW Bube . [8]

1939. ? 1945.: Razvoj [ uredi | uredi kod ]

Bez obzira na visoko lobiranje u korist jednog od postoje?ih projekata, uskoro je postalo o?ito da privatna industrija ne mo?e prodavati automobile za samo 990 RM . Tako je Hitler odabrao sponzoriranje potpuno nove, dr?avne tvornice koriste?i dizajn Ferdinanda Porschea (s nekim svojim ograni?enjima dizajna, uklju?uju?i motor na zra?no hlađenje tako da ni?ta nije moglo zako?iti). Te?nja je bila da obi?ni Nijemci nabavljaju automobil u smislu ?eme ?tednje ( njem. Funf Mark die Woche musst du sparen, willst du im eigenen Wagen fahren  ? "Pet Maraka tjedno mora? staviti na stranu, ako ?elite voziti svoj vlastiti automobil"), ?to je oko 336.000 ljudi eventualno platilo. ?tednje ovih 336.000 ljudi konfiscirali su Sovjeti 1945. godine, nakon pada Berlina . Ipak, ?itav projekt bio je financijski nesiguran, a to su jedino korupcija i neura?unljivosti nacisti?kog re?ima omogu?ili. [9] [a]

Prototipovi automobila nazvani "KdF-Wagen" (kratica za "Kraft durch Freude" ? "snaga kroz u?itak"), pojavili su se od 1936. naovamo (prvi automobili bili su proizvedeni u Stuttgartu ). Auto je ve? imao svoj prepoznatljiv okrugli oblik sa zra?no hlađenim, ?etverotaktnim, motorom na zadnji pogon. VW auto bio je samo jedan od vi?e KdF (skr. snaga kroz u?itak ) programa koji su uklju?ivali stvari kao ture i izlete. Prefiks Volks- ("Narodni" odn. "narodno") nije samo primijenjen na automobile, nego i na druge proizvode u Njema?koj; na primjer: "Volksempfanger" radio-prijemnik. Dana 28. svibnja 1937., Dru?tvo za pripremu njema?kog narodnog auta ( njem. Gesellschaft zur Vorbereitung des Deutschen Volkswagens mbH ; ponekad skra?eno GeZuVor [10] ) uspostavljeno je od strane Njema?ke fronte rada . Kasnije, 16. rujna 1938. godine, preimenovano je u "Volkswagenwerk GmbH". [11] [12]

1945. ? 1948.: Nejasna budu?nost [ uredi | uredi kod ]

Nakon Drugog svjetskog rata, VW je pod britanskom administracijom obnovljen. [8] Tvrtka duguje svoje poslijeratno postojanje najvi?e jednom ?ovjeku, ?asniku Britanske vojske , bojniku Ivanu Hirstu . U travnju 1945. Wolfsburg i razorenu tvornicu automobila zauzeli su Amerikanci i naknadno je predali Britancima , unutar ?ijeg okupiranog ozemlja su grad i ova tvornica bili. Tvornice su postavljene pod kontrolu bojnika Hirsta. Isprva je plan bio da se koristi za odr?avanje vojnih vozila te eventualno demontira i transportira u Ujedinjeno Kraljevstvo . Po?to je bila kori?tena za vojnu proizvodnju i prema Hirstovim rije?ima bila "politi?ka ?ivotinja", a ne komercijalni pothvat ? ?to je tehni?ki obavezno za uni?tenje pod uvjetima Potsdamske konferencije ? oprema je u tom vremenu namjeravana biti spa?ena kao dio ratne reparacije. Hirst je obojio jedan od tvorni?kih automobila u zeleno i demonstrirao ga uredu Britanske vojske. U nedostatku lakog transporta, u rujnu 1945. godine, Britanska vojska bila je nagovorena da naru?i 20.000 vozila. Prvih nekoliko stotina automobila oti?lo je osoblju iz okupacijskih snaga, te njema?koj po?ti .

Neki britanski vojnici dobili su dozvolu da uzmu svoje Bube i odvuku ih u Ujedinjeno Kraljevstvo nakon demobilizacije , a jedna od prvih VW Buba uzeta na taj na?in (UK registarska oznaka: JLT 420 ) i dalje je u posjedu Petera Colborne-Babera, sina izvornog ?efa UK-ovog prvog slu?benog Volkswagen importera, Colborne Garagesa. [13]

U industrijskim planovima za Njema?ku, postavljena su pravila koju je industriju Njema?ka mogla zadr?ati u poslijeratnom razdoblju. Njema?ka autoindustija postavljena je na maksimum od 10% proizvodnje broja automobila iz 1936. godine. [14] Od 1946. godine tvornice je proizvodila 1.000 automobila mjese?no, ?to je izvanredan podvig s obzirom na to da je i dalje bila u lo?em stanju. Zbog o?te?enja krova i prozora, ki?a je zaustavila proizvodnju i nova vozila su se na?la na razmjeni za ?elik , potreban za vi?e proizvodnje.

Auto i njegov grad izmijenili su svoja imena iz doba Drugog svjetskog rata u "Volkswagen" i " Wolfsburg " respektivno, a proizvodnja se pove?avala. Bilo je i dalje nejasno ?to ?e postati od Volkswagenove tvornice. Ponuđena je predstavnicima ameri?kih, australskih, britanskih i francuskih motornih industrija. Famozno, svi su odbili. Nakon inspekcije pogona, William Rootes, ?ef britanske Rootes grupe, rekao je Hirstu da bi projekt mogao propasti za dvije godine, te da je auto "prili?no neatraktivan za prosje?nog kupca vozila, preru?an i prebu?an... Ako misli? da ?e? praviti automobile u ovom mjestu, veliki si glupan, mladi ?ovje?e" . [15] Slu?beni iskaz je bio: "Praviti automobile komercijalno bilo bi u potpunosti neekonomski podvig" . [16] U ironi?noj igri sudbine, Volkswagen ?e proizvoditi lokalno izgrađenu verziju Rootesa, " Hillman Avenger ", u Argentini 1980., dugo nakon ?to je Rootes oti?ao u ste?aj u rukama tvrtke Chrysler 1978. godine ? VW Buba ?e nad?ivjeti Hillman Avengera preko 30 godina.

Predstavnici Forda bili su jednako kriti?ni. U svibnju 1948. godine, Britanci su Volkswagena besplatno ponudili Fordu. Henry Ford II. , sin Edsela Forda , otputovao je u Zapadnu Njema?ku radi razgovora. Heinz Nordhoff bio je također nazo?an kao i Ernest Breech, ?ef odbora za Ford Motor Company. Henry Ford II. je tra?io mi?ljenje Ernesta Breecha, a Breech je izjavio jednom prilikom: "Gospodine Ford, ne mislim da je ovo ?to nam se nudi vrijedno centa!" [5] Ford je odustao, a Volkswagen je ostavljen pod vodstvo Nordhoffa.

1948. ? 1961.: Ikona i simbol (zapadno-)njema?ke obnove [ uredi | uredi kod ]

VW Transporter 1
VW Buba
VW Transporter prve generacije (lijevo) i Buba (desno)

Iako Volkswagenova Buba na po?etku nije bila prihva?ena u Sjedinjenim Dr?avama ? prvenstveno zbog svoje male veli?ine, neobi?nog izgleda i povijesnih konekcija s Hitlerom i nacionalsocijalisti?kom strankom , do?ivjela je ekspanziju proizvodnje i izvoza tijekom 1950-ih godina. [8] Ameri?ka agencija za ogla?avanje "Doyle Dane Bernbach", predstavljala je Volkswagenov Tip 1 pod nadimkom " Buba " i reklamirala je prednosti zaobljenog dizajna auta. Zahvaljuju?i toj uspje?noj reklamnoj kampanij, VW Buba je du?e vrijeme postala najpopularniji uvezeni automobil u SAD . [8]

1950-ih godina, Volkswagen također postaje jako va?an element zapadnonjema?ke obnove, simboli?no i ekonomski. Heinrich Nordhoff , biv?i vi?i menad?er u Opelu koji je nadgledao proizvodnju civilnih i vojnih vozila tijekom 1930-ih i 1940-ih , regrutiran je da vodi tvornicu VW-a 1948. godine. U 1949. godini, major Hirst napu?ta udru?enje s VW-tvrtkom, kako je sada bila reformirana kao pouzdana, pod upravom od strane vlada Zapadne Njema?ke i savezne dr?ave Donje Saske . Pored uvođenja VW Transportera prve generacije , komercijalnog vozila (kombi i karavan) i Volkswagen Karmann Ghia ?portskog auta, Nordhoff je podsticao jednomodelsku proizvodnju nedugo prije njegove smrti 1968. godine.

Iako je Volkswagen u?inio mnogih detaljnih promjena na VW Bubi, osnovni dizajn stra?njeg motora i zaobljeni oblik auta ostali su isti. Tvrtka je razvila i druge modele stra?njih motora suvremenih dizajna i pobolj?anim in?enjeringom, ali ni jedan od novijih modela nije bio tako uspje?an kao VW Buba. [8]

1961. ? 1973.: Od VW Bube do VW Golfa [ uredi | uredi kod ]

Izvorni Volkswagen Tip 3 iz 1963.

VW je pro?irio svoju proizvodnu liniju 1961. godine s predstavljanjem ?etiri modela automobila Tipa 3 (Karmann Ghia, Notchback, Fastback i Squareback) zanovani na novom Tip 3 mehani?kom temelju i ponovo u 1969. godini s ve?im modelima Tipa 4 (411 i 412). Ovi su se bitno razlikovali od prethodnih vozila, s predstavom monocoque konstrukcije, mogu?nosti potpune automatske transmisije, elektronskog ubrizgavanja goriva i ?vr??e pogonske jedinice.

Volkswagen je dodao "Super Bubu" [17] (Tip 113) svojoj liniji 1971. godine. Tip 113 se razlikovao od standardne VW Bube u svojoj upotrebi MacPherson podupira?a prednje suspenzije umjesto uobi?ajene torzione suspenzije . Super Buba sadr?avala je novopostavljenu, oblo?enu instrument tablu i zakrivljeno vjetrobransko staklo (od 1973. modelske godine na gore). Mehanizam sa zup?astom letvom zamijenio je pu?ni prijenos upravlja?kog uređaja u modelskoj godini 1974. i nagore. Prednji dio automobila pro?iren je 51 mm da bi se omogu?ilo da rezervna guma stoji ravno i da kombinacija ovo dvoje pove?ava iskoristivi prednji prtlja?ni prostor. 1973. godine, Volkswagen je uveo vojni Tip 181 ili "Trekker" u Europi, "Thing" u Americi, podsje?aju?i na ratni Tip 82. Vojna ina?ica je proizvedena za NATO -ovsku njema?ku Bundeswehr tijekom hladnog rata od 1970. do 1979. godine.

Volkswagen Tip 4 monta?na traka u Wolfsburgu , 1973. godine

Godine 1964. Volkswagen je stekao Auto Union , te 1969. godine NSU Motorenwerke AG , skra?eno: NSU. Prija?nja tvrtka je posjedovala povijesni brand Audi , koji je nestao nakon Drugog svjetskog rata. VW je kona?no spojio Auto Union i NSU da kreira suvremenu Audi tvrtku s ciljem da ju razvije kao svoju marku luksuznih vozila. Kupovina Auto Unije i NSU-a ispostavila se kao prijelomna to?ka u povijesti Volkswagena, jer su obje tvrtke dale tehnolo?ke ekspertize koje su se ispostavile potrebne za VW da pre?ivi kada je potra?nja za njihovim modelima na zra?no hlađenje oti?lo u nazadak.

Volkswagen je bio u ozbiljnoj nevolji 1973. godine. [18] Modeli Tip 3 i Tip 4 su se prodavali u mnogo manjim brojevima nego VW Buba i NSU -ov K70 je također sve manje privla?io kupce. Prodaja VW Bube se po?ela ubrzano smanjivati na tr?i?tima Europe i Sjeverne Amerike. Tvrtka je znala da proizvodnja VW Bube mora stati, ali se suo?avala sa zagonetkom kako ju zamijeniti. VW-ovo vlasni?tvo Audia / Auto Uniona ispostavila korisnim ? s njihovom ekspertizom u vozilima s pogonon na prednje kota?e i vodeno-hlađenim motorima koje je trebao Volkswagen za proizvodnju kredibilnog nasljednika VW Bube. Utjecaji Audija su otvorili vrata za novu generaciju volkswagenovih vozila, poznatih kao VW Passat, VW Scirocco, VW Golf i VW Polo.

Prvi u seriji je bi Volkswagen Passat ("Dasher" u SAD -u), predstavljen 1973., fastback ina?ica modela Audi 80 , koji je koristio vi?e tjelesnih i mehani?kih dijelova. Estate/vagon ina?ice bile su dostupne na vi?e tr?i?ta. U Europi, ove ina?ice su dominirale na tr?i?tu vi?e godina.

U prolje?e 1974. godine predstavljen je VW Scirocco . Kupe je dizajnirao Giorgetto Giugiaro . Prema platformi neizdanog VW Golfa , napravljen je kod VW Karmanna zbog ograni?enja kapaciteta samog Volkswagena.

Prijelomni model pojavio se kao Volkswagen Golf u 1974. godini, reklamiran u SAD i Kanadi kao "VW Rabbit" (zec) za prvu (1975. ? 1985.) i petu generaciju (2006. ? 2009.). Njegov angularni izgled je dizajnirao Talijan Giorgetto Giugiaro . Dizajn je pratio trendove za male obiteljske automobile koje je 1959. postavio Mini  ? Golf je imao popre?no montiran motor s vodenim hlađenjem naprijed, voze?i prednje kota?e i hatchback , format koji je dominirao dijelom tr?i?ta otad. Proizvodnja VW Bube u Wolfsburgu zavr?ila je s uvođenjem Golfa. Nastavljena je u manjim brojevima u drugim njema?kim tvornicama ( Hannover i Emden ) do 1978., ali je uobi?ajena proizvodnja preba?ena u Brazil i Meksiko .

Godine 1975. uslijedio je Volkswagen Polo . Bio je to preimenovani Audi 50 , ?ija proizvodnja je 1978. godine prekinuta. VW Polo je postao osnova Volkswagen Derbyja , koji je uveden 1977. godine. VW Derby je bio za sve te?nje i svrhe three-box dizajna VW Pola. Nakon druge generacije modela, proizvodnja VW Derby je ukinuta 1985., iako je dizajn ?ivio u obliku Polo klasik/Polo limuzina do 1991. godine.

VW Passat , VW Scirocco , VW Golf i VW Polo dijelili su vi?e definicijskih karakteristika, kao i dijelova i motora. Oni su sa?inili temelj za Volkswagenov preokret.

1974. ? 1990.: Ekspanzija proizvodne linije [ uredi | uredi kod ]

Zeleni Volkswagen Polo iz 1977. godine

Dok je Volkswagenov opseg automobila uskoro postao jednak onima od ostalih velikih europskih proizvođa?a automobila, Golf je bio glavni oslonac Volkswagenovog sastava od njegovog predstavljanja, kao i mehani?ka baza za nekoliko drugih automobila tvrtke. Tu je sedam generacija VW Golfa , od kojih je prva proizvedena od ljeta 1974. do kraja 1983. godine (poznat kao Rabbit u SAD i Kanadi i kao Caribe u Latinskoj Americi). Njegova ?asija je također izrodila Volkswagen Scirocco ?portski coupe , Volkswagen Jetta karavan/ limuzina , Volkswagen Golf kabriolet , kao i Volkswagen Caddy pickup-minibus. Sjevernoameri?ka proizvodnja VW Rabbita po?ela je u Volkswagen Westmoreland pogonu za sastavljanje pored New Stantona, Pennsylvania 1978. godine. Proizvođen je u SAD kao VW Rabbit do prolje?a 1984. Druga generacija VW Golf limuzina/Jetta limuzina proizvođena je od 1983. do kraja 1991. godine, a sjevernoameri?ka ina?ica proizvođena u Westmorelandovom pogonu po?ela je s prodajom po?etkom 1985. modelske godine. Proizvodni brojevi prve generacije Golfa nastavili su rasti godi?nje u Ju?noj Africi kao Citi Golf , samo s manjim izmjenama unutra?njosti, motora i ?asije, pomo?u alata koji su preseljeni iz New Stantonovog pogona kada je to mjesto po?elo proizvodnju automobila druge generacije.

1980-ih , Volkswagenove prodaje u Sjedinjenim Dr?avama i Kanadi su drasti?no pale, bez obzira na modele poput Golfa. Japanci i Amerikanci su bili sposobni natjecati se s jednakim proizvodima pri ni?im cijenama. Prodaje u Sjedinjenim Dr?avama bile su 293.595 u 1980. godini, ali do 1984. one su pale na 177.709. [19] Predstavljanjem druge generacije VW Golfa, GTI i Jetta modela pomoglo je Volkswagenu za kratko vrijeme u Sjevernoj Americi. Motor Trend je nazvao GTI svojim "Automobilom godine" za 1985. godinu, te je Volkswagen pove?ao rang prema zadovoljstvu kupaca na osmo mjesto 1985. godine, od 22. u odnosu na godinu ranije. [20] VW-ove prodaje u Americi pre?le su 200.000 1985. i 1986. prije nastavka opadaju?eg trenda od ranije tijekom desetlje?a. Predsjednik Carl Hahn odlu?io je pro?iriti tvrtku na druga mjesta (ve?inom u zemlje u razvoju), te se tvornica u New Stantonu, Pennsylvania, ugasila 14. srpnja 1988. godine. [21] U međuvremenu, ?etiri godine nakon potpisivanja sporazuma o suradnji sa ?panjolskim proizvođa?em automobila SEAT u 1982., Hahn je pro?irio tvrtku kupuju?i ve?inski udio SEATa do 75% do kraja 1986., kojeg je VW kona?no kupio 1990. godine. [22]

Volkswagen je uletio na tr?i?te "supermini" automobila, 1975. godine s VW Polom , stiliziranom i prostranom limuzinom s troja vrata kojeg je dizajnirao Bertone . Bio je to jaki prodava? u Zapadnoj Njema?koj i jedan od ja?ih na podru?ju zapadne Europe, bivaju?i jednim od prvih stranih manjih automobila koji su se ispostavili popularni u Britaniji. Po?eo je 1974. kao Audi 50 , koji je bio dostupan samo na određenim tr?i?tima i manje popularan.

Model druge generacije, predstavljen 1981. godine i prodavan kao limuzina i coupe, bio je jo? ve?i uspjeh za Volkswagen. Njegova prakti?nost, bez obzira na nedostatak ina?ice s 5 vrata, pomogla je osigurati ?ak ve?e prodaje u odnosu na njegovog prethodnika i nastavio se prodavati prili?no dobro nakon preuređenja 1990. godine, kona?no bivaju?i zamijenjen potpuno novom ina?icom u 1994. godini.

1990. ? 1999.: VW 1990-ih godina [ uredi | uredi kod ]

Volkswagen New Beetle

Tre?a generacija VW Golfa predstavljena je 1991. godine, a u top model se ugrađivao VR6 motor koji je u po?etku razvijao 174, a kasnije 191 KS. [23] Godine 1992., VW Golf III progla?en je Europskim automobilom godine . Sedan ina?ica VW Golfa imala je oznaku VW Vento u Europi, ali je ostala VW Jetta u SAD. VW Scirocco i kasniji VW Corrado bili su coupei bazirani na Golfu.

Godine 1994. Volkswagen je predstavio J Mays -dizajnirani "Koncept jedan", "retro" konceptualni automobil sli?an originalnoj Bubi zasnovanom na platformi Poloa. Zbog pozitivnog odgovora na koncept, proizvodna verzija je razvijena kao Nova Buba ( eng. New Beetle ), zasnovana na ve?oj platformi Golfa. [24]

Godine 1995. VW Sharan je predstavljen u Europi, kao rezultat zajedni?kog pothvata s Fordom , koji je također rezultirao u modelima Ford Galaxy i SEAT Alhambra . [25]

Evolucija modelskog opsega u tvrtci nastavljena je s VW Golfom IV , predstavljenim krajem 1997. (a u Sjevernoj Americi u 1999. godine), njegova ?asija izrodila je doma?ina drugih automobila unutar Volkswagen grupacije; Volkswagen Bora ( sedan zvani Jetta u SAD), SEAT Toledo , SEAT Leon , Audi A3 , Audi TT i ?koda Octavia . Ostali glavni modeli tijekom desetlje?a uklju?ivali su VW Polo , manji automobil od Golfa i ve?i VW Passat za segmente iznad Golfa.

Godine 1998. predstavljen je novi gradski auto ? VW Lupo , te u 1999. godini, objavljen prvi "3-litarski" auto, laganija ina?ica modela VW Lupa koji je mogao voziti 100 km sa samo 3 litre dizela , rezultiraju?i u tome da je svjetski najefikasniji automobil prema potro?nji goriva. [26]

2000. ? 2015.: Daljnja ekspanzija [ uredi | uredi kod ]

Volkswagen je po?eo s uvođenjem niza novih modela nakon ?to je 2002. Bernd Pischetsrieder postao generalni direktor VW grupe (odgovoran za sve brandove grupacije).

Godine 2003. predstavljena je peta generacija VW Golfa , a ?esta generacija 2008. godine, postaju?i drugoplasirani nakon modela Opel/Vauxhall Insignia 2009. kao Europski automobil godine , te je izrodio nekoliko rođaka: VW Jetta , VW Scirocco , SEAT Leon , SEAT Toledo , ?koda Octavia i Audi A3 opsega limuzina, kao i novi mini-MPV, SEAT Altea . GTI, "hot-hatch" performance ina?ica Golfa, posjeduje 2.0 L turbopuhani FSI motor s direktnim ubrizgavanjem . VW je po?eo reklamirati Golf pod imenom Rabbit opet iznova u SAD i Kanadi 2006. godine.

?esta generacija VW Passata i peta generacija-Jette debitirala je 2005. godine, te je VW objavio planove za pro?irenje linije dalje s povratkom modela Scirocco do 2008. godine. Ostali modeli u "proizvodnoj ofenzivi" Wolfganga Bernharda (generalni direktor VW branda) uklju?uju VW Tiguan srednje veli?ine SUV u 2008. i VW Passat Coupe . U studenom 2006. godine, Bernd Pischetsrieder podnio je ostavku na mjestu izvr?nog direktora Volkswagen grupacije, a zamijenjen je Audijevim svjetskim izvr?nim direktorom Martinom Winterkornom na po?etku 2007. godine. Winterkorn je zaslu?an za ?injenje Audija izazovom dominantnosti BMWa i Mercedesa i njegova strategija vođenja dizajna vodila je do toga da Audi bude smatran jednom od najva?nijih marki u svijetu. Ipak, Volkswagen nastavlja imati komplicirane odnose s unijama i dioni?arima. Njema?ka savezna dr?ava Donja Saska posjeduje 20 % udjela. [27]

Volkswagen je u 2005. godini ostavio sjevernoameri?ke prodaje od 224.195. Momentum je nastavljen za fiskalnu 2006. godinu, tada su prodaje za godinu iznosile 235.140 vozila, 4,9 % pove?anje u odnosu na 2005. godinu, bez obzira na recesiju prodaje kod doma?ih sjevernoameri?kih proizvođa?a. Zajedno s uvođenjem novih modela, mjesto proizvodnje vozila Volkswagena također je podvrgnuta velikoj promjeni. Eos iz 2007. godine, kabriolet s tvrdim krovom, proizveden je u novim postrojenjima u Portugalu . Svi VW Golfovi/Rabbiti ( ze?evi ) i GTI-evi do 2006. proizvedeni su u Wolfsburgu , umjesto u VW-ovoj meksi?koj tvornici u saveznoj dr?avi Puebla , gdje su Golfovi i GTI-evi za sjevernoameri?ko tr?i?te bili proizvedeni od 1989. do 1998., te u brazilskoj tvornici u gradu Curitiba , gdje su Golfovi i GTI-evi proizvedeni od 1999. do 2006. godine. VW je također u procesu rekonfiguracije pogona automobilskog sklapanja u Belgiji . Novi modeli i investiranja u pobolj?anje proizvodnje zapazili su ubrzo automobilsku kritiku. Povoljne recenzije novih VW automobila uklju?ivali su GTI koje je Consumer Reports imenovao kao top sportski auto ispod $ 25.000, kao i magazina Car and Driver jednim od " 10 najboljih " za 2007., Automobile magazina 2007. kao auto godine, i 2008. godine Motor Trenda koji je uspoređuju?i rang srednje veli?ine nazvao VW Passata prvim svoje klase. J. D. Power and Associates-ov APEAL studij iz 2006. rangirao je Volkswagena ?etrnaestim sveukupno s jakim performansama njegovih novih modela Jette i Passata.

Volkswagen XL1 , 1-litarski auto

U svibnju 2011. godine Volkswagen je zavr?io sklapanje monta?ne tvornice Chattanooga, u istoimenom gradu u saveznoj ameri?koj dr?avi Tennessee . Postrojenje je proizvelo automobile i SUV-ove Volkswagena posebno dizajnirane za tr?i?te sjevernoameri?kih dr?ava , po?ev?i s VW Passatom B7 . Tvrtka je 2015. godine objavila planove, za daljnju ekspanziju investiraju?i 900 milijuna dolara za dodavanje prostora tvornici. [28] Volkswagen Golf VII , sedma generacija VW Golfa, predstavljena je 2012. godine u Berlinu . Godine 2013. zapo?inje ograni?enom proizvodnjom 1-litarskog auta Volkswagen XL1 . XL1 je lagani dvoosobni auto od samo 795 kg.

Sredinom 2015. godine Volkswagen je kratko vrijeme nosio titulu najve?eg svjetskog proizvođa?a automobila. [8]

2015.: Dizel-skandal [ uredi | uredi kod ]

Godine 2015. Volkswagen se suo?io s krizom odnosa s javno??u nakon ?to je Agencija za za?titu okoli?a SAD otkrila da je proizvođa? ugrađivao softver za krivotvorenje rezultata na eko -testovima. [8] Volkswagen je priznao optu?be i do?lo je do opoziva od vi?e od 10 milijuna automobila ?irom svijeta. Volkswagenova tr?i?na vrijednost pala je za 26 milijardi eura. [29] Unato? skandalu, prodaja VW-vozila porasla je globalno. [8]

2015. ? danas: Fokus na elektri?na vozila [ uredi | uredi kod ]

Volkswagen Beetle (A5), 2012. ? 2019.

U 2017. godini, Volkswagen objavljuje da planira postaviti zna?ajan fokus na elektri?na vozila (EV), s ciljem da do 2025. godine predstave najmanje 30 modela EV i da 20 do 25 posto ukupnog godi?njeg dobitka prodaje (2-3 milijuna) bude od EV-a. U rujnu 2017., izvr?ni direktor Volksvagena Matthias Muller izjavio je da tvrtka ?eli do 2030. godine proizvoditi elektri?ne ina?ice svih svojih modela, u iznosu od 20 do 50 milijardi eura na nabavu baterija. [30]

Godine 2019. VW je potpuno odustao od proizvodnje popularne VW Bube , koja je bila podvrgnuta razli?itim redizajnima tijekom osam desetlje?a. [8] Iste godine, VW je predstavio novi dizajn i logo. [31] VW Passat osme generacije , bio je prvi auto s novim logom na hrvatskom tr?i?tu. [32] Također je predstavljena osma generacija VW Golfa.

Operacije [ uredi | uredi kod ]

Volkswagen grupa [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Volkswagen grupa
Logo Volkswagen grupe

Volkswagen je osniva? i ?lan istoimene Volkswagen grupe , velikog međunarodnog holdinga. Volkswagen grupa je zadu?ena za vi?e marki automobila i kamiona, od kojih su Audi , SEAT , Lamborghini , Bentley , Bugatti , Scania i ?koda . Sjedi?te Volkswagen grupe nalazi se u Wolfsburgu u Njema?koj , povijesnom gradu Volkswagena.

Volkswagen grupa, kao jedinica, trenutno je najve?i europski proizvođa? automobila. [33] Ve? du?e vremena, Volkswagen imao tr?i?ni udio od preko 20%. [34]

Godine 2008. Volkswagen je postao tre?i najve?i proizvođa? automobila u svijetu, [35] i, od 2012, Volkswagen je drugi najve?i proizvođa? u svijetu. [33] 2010. godine, Volkswagen je postavio rekordnu prodaju od 6,29 milijuna vozila, s globalnim udjelom na tr?i?tu od 11,4%. [36]

Razvoj autonomnih vozila [ uredi | uredi kod ]

U srpnju 2019. godine Volkswagen je ulo?io 2,6 milijardi dolara u "Argo AI", start-up poduze?e s fokusom na razvoj autonomnih vozila . [37]

Svjetska prisutnost [ uredi | uredi kod ]

Volkswagen ima tvrtke u vi?e dijelova svijeta, proizvode?i i sklapaju?i vozila za nacionalna tr?i?ta. Volkswagen ima pogone za proizvodnju ili sklapanje u Njema?koj , Meksiku , SAD -u, Slova?koj , Kini , Indiji , Indoneziji , [38] Rusiji , Maleziji , Brazilu , Argentini , Portugalu , ?panjolskoj , Poljskoj , ?e?koj , Bosni i Hercegovini i Ju?noj Africi . U 2011. godini, Volkswagen je imenovan među top 25 najve?ih tvrtki u svijetu prema Forbesu . [39]

Muzej u Wolfsburgu [ uredi | uredi kod ]

VW Bube u "AutoMuseum-u", 2005.

Od 25. travnja 1985. , Volkswagen vodi muzej "AutoMuseum Volkswagen" u Wolfsburgu. Muzej je izuzetno posve?en povijesti Volkswagena. [40]

Brojke svjetske prodaje [ uredi | uredi kod ]

Godina Globalna prodaja (u milijunima) [41]
2006. 5,7
2007. 6,2
2008. 6,3
2009. 6,3
2010. 7,3
2011. 8,4
2012. 9,3
2013. 9,7
2014. 10,2
2015. 10,0
2016. 10,3
2017. 10,7 [42]
2018. 10,8 [43]

Modeli [ uredi | uredi kod ]

Kronika: Volkswagen modeli od 1945. do 2020. [ uredi | uredi kod ]

Volkswagen modeli od 1945 . do danas
Tip 1940-ih 1950-ih 1960-ih 1970-ih 1980-ih 1990-ih 2000-ih 2010-ih 2020-ih
5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
Gradski automobil Lupo Fox up!
Niska klasa Polo I Polo II Polo III Polo IV Polo V Polo VI
Derby I Derby II Polo Classic Polo Sedan
Ni?a srednja klasa … Typ 1 Typ 1 Typ 1 1200/1300/1500 ?Buba“ 1302 ?Buba“ 1303 ?Buba“ 1200 ?Buba“ New Beetle Beetle
Kompaktna klasa
Golf I Golf II Golf III Golf IV Golf V Golf VI Golf VII Golf VIII
Golf Variant III Golf Variant IV Golf Variant V/VI Golf Variant VII
Jetta I Jetta II Vento Bora Jetta V Jetta VI
ID.3
Srednja klasa 1500/1600 (Typ 3) Passat B1 Passat B2 Passat B3 Passat B4 Passat B5 Passat B6 Passat B7 Passat B8
411/412 (Typ 4) Santana
K 70 Passat CC / CC Arteon
Visoka klasa Phaeton
Coupe / Kabriolet Karmann-Ghia Typ 14 Scirocco I Scirocco II Scirocco III
Karmann-Ghia Typ 34 VW Porsche Corrado Eos
Kompaktni minivan Golf Plus Golf Sportsvan
Touran I Touran II
Minivan Sharan I Sharan II
Typ 2
(T1) 		Bus/Transporter
(T2) 		Bus/Transporter
(T3) 		Caravelle/Multivan
(T4) 		Caravelle/Multivan
(T5/T6)
Furgon Typ 147 Caddy I Caddy II Caddy III
Terenac / Pickup / SUV Typ 181 Typ 183
?Iltis“ 		Tiguan I Tiguan II
Taro Amarok
T-Cross
T-Roc
Touareg I Touareg II Touareg III
ID.4

??  razvijen od Audija

??  razvijen od NSU -a; prodaja samo pod imenom VW

??  razvijen u suradnji sa Porscheom

??  proizvodnja pod licencijom Toyote

??  u suradnji sa Fordom razvijena platforma


Aktualni modeli [ uredi | uredi kod ]

Up! gradski auto
Gol gradski auto
Ameo gradski auto
  • sedan
Fox (Ju?na Amerika) supermini
  • hatchback
  • karavan
Polo supermini
  • hatchback
  • coupe
  • karavan
Vento B-segment
  • hatchback
  • kabriolet
Golf obiteljski auto
  • hatchback
  • karavan
  • kabriolet
Jetta obiteljski auto
  • sedan
Arteon obiteljski auto
  • sedan
Passat obiteljski auto
  • sedan
  • karavan
  • CUV ( alltrack )
Touran MPV
  • MPV
Sharan MPV
  • MPV
T-Cross gradski crossover SUV
  • SUV
T-Roc gradski crossover SUV
  • SUV
Tharu crossover SUV
  • SUV
Tiguan crossover SUV
  • SUV
Atlas crossover SUV
  • SUV
Touareg crossover SUV
  • SUV

Kineski modeli [ uredi | uredi kod ]

VW modeli proizvedeni za kinesko tr?i?te:

kineska Bora
obiteljski auto
Lavida
saloon
  • sedan
Lamando
obiteljski auto
  • sedan
Phideon E-segment
  • sedan
Santana
obiteljski auto
  • sedan
Viloran
minivan

GTI-modeli [ uredi | uredi kod ]

Polo GTI
supermini
Golf GTI
obiteljski auto
  • hatchback
up! GTI
gradski auto
  • hatchback

GTE-modeli [ uredi | uredi kod ]

Golf GTE
obiteljski auto 1,4-litarski i elektri?ni motor
Passat GTE
obiteljski auto

Elektri?ni modeli [ uredi | uredi kod ]

e-up!
e-Golf

R modeli [ uredi | uredi kod ]

Golf R
?portski auto
Scirocco R
?portski auto


Povijesni modeli [ uredi | uredi kod ]

Kubelwagen
1940. ? 1945.
Schwimmwagen
1942. ? 1944.
Volkswagen Tip 1, "Buba"
1938. ? 2003.
Karmann Ghia
1955. ? 1974.
1500/1600
1961. ? 1973.
181
1969. ? 1983.
Country Buggy
1967. ? 1969.
411
1968. ? 1972.
K70
1970. ? 1974.
412
1972. ? 1974.
Scirocco
1974. ? 1981.
Derby
1977. ? 1981.
Corrado
1988. ? 1995.
Lupo
1998. ? 2004.
Nova Buba
1998. ? 2010.
Golf + 2004. ? 2009.
Routan
2009. ? 2013.
Eos 2006. ? 2015.
Phaeton 2003. ? 2016.
CC
2008. ? 2017.
Scirocco 2008. ? 2017.
Buba (A5) 2011. ? 2019.

Okoli?ni rekord [ uredi | uredi kod ]

Volkswagen je prvi put implementirao svojih sedam okoli?nih ciljeva u tehni?kom razvoju iz 1996. godine. Plan sadr?i teme koje uklju?uju za?titu klime, konzerviranje resursa , kao i brigu o zdravlju, kroz ciljeve kao ?to su smanjenje emisija "staklenog vrta" i sagorijevanja goriva, dopu?taju?i kori?tenje alternativnih goriva, te izbjegavanje kori?tenja ?tetnih materijala. [44] Prvobitni golovi iz 1996. godine bili su nakon toga izmijenjeni u 2002. i 2007. godini. Volkswagen je bio prvi proizvođa? automobila koji je prihvatio normu ISO 14000, kojom se utvrđuju zahtjevi za sustav upravljanja okoli?em, tijekom svoje faze izrade i bio je ponovo certificiran pod normom u rujnu 2005. godine. Tijekom 2011., ekolo?ka organizacija Greenpeace po?ela je kritizirati Volkswagenovu opoziciju zakonodavstvu tra?e?i ja?e kontrole u vezi s emisijama CO 2 i efikasnosti energije, te je reklamna kampanja pokrenuta s parodijom nedavnih serija VW-ovih Star Wars reklama. [44] [45]

Godine 2013., Volkswagen XL1 postaje najefikasniji proizvedeni automobil u svijetu, s tvrđenom kombinacijom potro?nje goriva od 0,9 litra /100 km (261 mpg). [46] Stil vo?nje ima veliki utjecaj na ovaj rezultat - "obi?na" vo?nja proizvodi kilometra?u od 120 mpg ranga (1,96 litara/100 km). [47]

Nagrade [ uredi | uredi kod ]

Volkswagen Polo u Christchurchu , Novi Zeland . Volkswagen Polo je pobijedio na događaju "Svjetski automobil 2010. godine"
Volkswagen up! je pobijedio na događaju "Svjetski automobil 2012. godine"

Volkswagen je ozna?en kao ?etvrti najutjecajniji automobil 20. stolje?a u konkurenciji ?Automobil stolje?a“ 1999. za svoj model Volkswagen Tip 1 "Buba" . [48]

Volkswagen je proizveo tri pobjednika za nagradu za 50-godi?nje ?Europsko auto godine“.

Volkswagen je proizveo pet pobjednika u nagradi SAD -a Motor Trend Car of the Year  ? prvobitnog imena Car of the Year , koje je po?elo 1949. godine.

Volkswagen je ve? proizveo ?etiri pobjednika nedavno razvijene nagrade Svjetskog automobila godine .

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Britanski povjesni?ar Adam Tooze bilje?i: "?ak i da rat nije intervenirao, razvoj do 1939. jasno je stavio do znanja da je cjelokupan koncept narodnog auta bio katastrofalan neuspjeh." Tooze (2006.), str. 156 .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 14. velja?e 2021 . Pristupljeno 8. velja?e 2021. CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  2. ↑ 44 Average number of employees during the year ( engl. ) , volkswagenag.com, pristupljeno 31. svibnja 2020.
  3. ↑ Nathan Bomey. Volkswagen passes Toyota as world's largest automaker despite scandal ( engleski ) . Pristupljeno 10. rujna 2020.
  4. ↑ Top 10 Best Selling Cars of All Time , autoguide.com, pristupljeno 21. svibnja 2020.
  5. ↑ a b Nelson, Walter. 1967. Small Wonder . Little, Brown & Company. str. 333
  6. ↑ William Shirer, The Rise and Fall of the Third Reich (Touchstone Edition) (New York: Simon & Schuster, 1990.)
  7. ↑ Last Edition Beetle: History . lasteditionbeetle.com . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 6. o?ujka 2015 . Pristupljeno 21. travnja 2020.
  8. ↑ a b c d e f g h i j Volkswagen Group (engleski) , britannica.com, pristupljeno 21. travnja 2020.
  9. ↑ * Tooze, Adam. 2006. The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy . Allen Lane. London. str. 154. ISBN   978-0-7139-9566-4
  10. ↑ Juni 2009 Seventy-Five Years Ago: Porsche Receives the Order to Construct the Volkswagen Provjerite vrijednost parametra |url= ( pomo? ) . porsche.com . Porsche AG. 16. lipnja 2009 . Pristupljeno 22. sije?nja 2010. [ neaktivna poveznica ]
  11. ↑ Odin, L.C. World in Motion 1939 - The whole of the year's automobile production . Belvedere Publishing, 2015. ASIN: B00ZLN91ZG.
  12. ↑ A Brief History Of Volkswagen . hillsideimports.com . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 10. o?ujka 2015 . Pristupljeno 10. o?ujka 2015.
  13. ↑ Volkswagen Model 11 Beetle . hillsideimports.com . 20. velja?e 2014. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 4. travnja 2015 . Pristupljeno 4. travnja 2015.
  14. ↑ 3. 1947&studycollectionid=mp&nav=OK Harry S. Truman ? Library & Museum ? Draft, The President's Economic Mission to Germany and Austria, Report March 3rd, 1947; OF 950B: Economic Mission as to Food...; Truman Papers Provjerite vrijednost parametra |url= ( pomo? ) . Trumanlibrary.org . Pristupljeno 21. travnja 2020. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= ( pomo? )
  15. ↑ Car Wars: Fifty Years of Greed, Treachery, & Skulduggery in the Global marketplace , str. 15, books.google.hr, pristupljeno 21. travnja 2020.
  16. ↑ Anders Ditlev Clausager (18. 3. 2000). Obituaries ? Ivan Hirst The Guardian (UK).
  17. ↑ Dean, Wayne date=28. 10. 2006. History of the Super Beetle . superbeetles.com . Pristupljeno 6. svibnja 2015. Nedostaje uspravna crta: |first= ( pomo? )
  18. ↑ William Beaver (Nov?Dec 1992). Volkswagen's American assembly plant: Fahrvergnugen was not enough ? international marketing   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. 9. 2015 ( Wayback Machine ) findarticles.com ; Business Horizons.
  19. ↑ Flammang, James, Volkswagen: Beetles, Buses and Beyond, Krause Publications, 1996
  20. ↑ Kiley, David, Getting the Bugs Out: The Rise, Fall and Comeback of Volkswagen in America, John Wiley & Sons, 2001
  21. ↑ Holusha, John. 21. studenoga 1987. Volkswagen to Shut U.S. Plant . The New York Times . Pristupljeno 17. svibnja 2008.
  22. ↑ A look at SEAT's time line 2008-1950 . seat.com . SEAT S.A. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 18. srpnja 2009 . Pristupljeno 8. rujna 2015.
  23. ↑ LEGENDE: VW GOLF VR6 Velika snaga iz 6 cilindara i top performanse iskovali su ga do zvijezda , jutarnji.hr, pristupljeno 22. travnja 2020.
  24. ↑ The VW Experimental Vehicles ? the 1980s to present pt 2 . Wheelspin . London & Thames Valley VW Club. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 14. sije?nja 2011 . Pristupljeno 12. srpnja 2010.
  25. ↑ VW Sharan . Car Magazine . 2. lipnja 2011 . Pristupljeno 4. velja?e 2015.
  26. ↑ VW launches its economic miracle . The Engineer . 5. sije?nja 2000. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 4. sije?nja 2015 . Pristupljeno 22. travnja 2020.
  27. ↑ Volkswagen Aktie ? Profil ? WKN 766400 ? Finanzen100 . Finanzen100.de. 29. srpnja 2010 . Pristupljeno 22. travnja 2020.
  28. ↑ Chris Bruce. 7. travnja 2015. Volkswagen plans expansion, tech center in Chattanooga . Autoblog . Pristupljeno 11. listopada 2015.
  29. ↑ Volkswagen je zbog dizel-skandala izgubio 26 milijardi eura tr?i?ne vrijednosti i ugrozio cijelu industriju , telegram.hr, pristupljeno 21. travnja 2020.
  30. ↑ Rauwald, Christoph. 11. rujna 2017. VW to Build Electric Versions of All 300 Models by 2030 . Bloomberg ( engleski ). Ina?ica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2017 . Pristupljeno 23. travnja 2020.
  31. ↑ Volkswagen predstavio novi logo i obnovljeni Passat , poslovni.hr, pristupljeno 22. travnja 2020.
  32. ↑ Volkswagen predstavio novi logo marke i obnovljeni Passat , 24sata.hr, pristupljeno 21. travnja 2020.
  33. ↑ a b Rauwald, Christoph. 4. lipnja 2012. VW Bolsters Focus on China. The Wall Street Journal . str. B3
  34. ↑ New Car Registrations By Manufacturer(PDF) (PDF) . ACEA. 15. lipnja 2010. Ina?ica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. kolovoza 2011 . Pristupljeno 25. travnja 2020.
  35. ↑ VW OVERTAKES FORD AS 3RD-LARGEST AUTOMAKER . Left Lane News. 29. kolovoza 2008. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 21. o?ujka 2011 . Pristupljeno 25. travnja 2020.
  36. ↑ Volkswagen Posts Record 2009 Sales, Targets Toyota . Bloomberg. 12. prosinca 2010 . Pristupljeno 25. travnja 2020.
  37. ↑ Argo AI gets $2.6 billion boost in new Ford-Volkswagen deal . Axios ( engleski ). Ina?ica izvorne stranice arhivirana 17. srpnja 2019 . Pristupljeno 25. travnja 2020.
  38. ↑ Watson, Todd. 20. rujna 2013. Volkswagen to open new plant in Indonesia . Inside Investor . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 21. kolovoza 2013 . Pristupljeno 25. travnja 2020.
  39. ↑ The World's Biggest Public Companies . Forbes.com . Pristupljeno 25. travnja 2020.
  40. ↑ O nama   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 17. svibnja 2021. ( Wayback Machine ), automuseum-volkswagen.de, pristupljeno 25. travnja 2020.
  41. ↑ Volkswagen's worldwide vehicle sales from 2006 to 2016 (in millions)   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 7. velja?e 2017. ( Wayback Machine ) Statista ? the statistics portal
  42. ↑ (www.dw.com), Deutsche Welle. Volkswagen Group achieves record sales in 2017 | DW | 17 January 2018 . DW.COM . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2018 . Pristupljeno 24. travnja 2020.
  43. ↑ Volkswagen delivered 10.8 million vehicles in 2018, eyes world no.1 spot . CNBC . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2019 . Pristupljeno 16. o?ujka 2019.
  44. ↑ a b Volkswagen. 12. prosinca 2010. Volkswagen Environmental . Volkswagen. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 26. velja?e 2011 . Pristupljeno 24. travnja 2020.
  45. ↑ Volkswagen. The Dark Side . Greenpeace. 31. o?ujka 2012. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2012.
  46. ↑ The most fuel efficient car in the world: Volkswagen XL1 does 300 MILES to the gallon (and it looks cool too) . Daily Mail . 16. sije?nja 2014 . Pristupljeno 24. travnja 2020.
  47. ↑ 2014 Volkswagen XL1 First Drive . Automobile . 20. svibnja 2015. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2015 . Pristupljeno 24. travnja 2020.
  48. ↑ http://www.nytimes.com/1999/12/24/automobiles/this-just-in-model-t-gets-award.html
  49. ↑ Mike Millikin. 13. studenoga 2014. Volkswagen Golf family named "2015 Motor Trend Car of the Year " . Green Car Congress . Pristupljeno 15. studenoga 2014.


Vanjska poveznica [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Volkswagen
v  • u
Tvrtke Volkswagen grupe
Marke automobila
Teretna vozila
v  • u
Volkswagenova vozila
Aktualni modeli
Aktualni modeli
u drugim zemljama
Povijesni modeli
Povijesni modeli
u drugim zemljama
Modeli za utrke
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Volkswagen&oldid=6948620 "