Franjeva?ka crkva i samostan na Visovcu
Visovac
je otok u istoimenom jezeru na podru?ju
nacionalnog parka Krka
, spada pod ?upu
Dubravice
. Od
Skradina
je udaljen 15 minuta (10 kilometara), te od
Drni?a
10 minuta. Na otoku se nalazi
crkva
iz
17. stolje?a
i franjeva?ki
samostan
. Najstariji o?uvani dijelovi kompleksa su bunarska kruna iz
14. stolje?a
, te dijelovi samostanskog
klaustra
iz
15. stolje?a
.
U samostanu se ?uva vrlo vrijedna zbirka knjiga, umjetnina i ostalih va?nih dokumenata.
Ga?par Vinjali?
u knjizi o Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni navodi podatak da se otok ranije zvao Bijela stijena i da su Turci novodoseljene franjevce objesili, pa je po tome ?to vise otok dobio ime Visovac.
Visovac se prvi puta spominje
1345.
u darovnici kralja
Ljudevita An?uvinskog
koji je grad
Rog
i otok Visovac darovao knezu
Budislavu Ugrini?u
.
[1]
Nedugo nakon toga na otok su se pod za?titom hrvatskih velmo?a naselili
pustinjaci sv. Augustina
koji su izgradili maleni
samostan i crkvicu
posve?enu sv. Pavlu.
Godine
1440.
na Visovac dolaze
franjevci
Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja
i ostaju sve do dana?njih dana. Do posjeda su do?li nakon ?to je zadnji izdanak obitelji Nelipi?, knez
Ivani?
† 1434.) posinio je svoga zeta
An?a Frankopana
i predao mu u nasljedstvo Kami?ak i okolne posjede. Međutim, kralj nije priznao ba?tinsko pravo pa je Kami?ak
1445.
godine preuzeo Grgur Utje?inovi? koji je
franjevcima
darovao otok
Visovac
. Nakon
Utje?inovi?a
Kami?kom vladaju bra?a
Halapi?i
. Godine
1523.
Kami?ak su osvojili i poru?ili
Turci
.
[2]
Unutra?njost samostana na Visovcu
Dragutin Frani?
je u putopisnoj knjizi "S gjacima..." o Visovcu napisao: "Na Visovcu je samostan Franjevaca koji se spominje od 1400. (Lapis Alba). Osmanlije 1645. pogubi?e dva nemo?na franjevca. Obnovljen je i opet nastanjen 1676. a tada je tu novicijat za franjeva?ke klerike koji svoje nauke svr?avaju u Sinju. Sa?uvalo se vi?e osmanlijskih listina i sultanskih fermana. Dragocjenost je ?rtvenik sa ?udotvornim propelom." (str. 308.).
