Sveti Viktorin Ptujski
(
lat.
Victorinus Petavionensis
;
oko
250.
?
Ptuj
,
2. studenog
303.
/
4.
), biskup, prvi latinski
egzeget
,
crkveni otac
i
mu?enik
.
Sveti Viktorin Ptujski je bio biskup u
Petovioni
u
Panoniji
u drugoj polovini 3. stolje?a i jedan od rijetkih, koji su zbog rimskog
progona
djelovali i knji?evno stvarali u ono vrijeme. Mogu?e je da je umro mu?eni?kom smr?u u godinama Numerijanovog progona (283. ? 284.) ili kasnije, u vrijeme
Dioklecijanova
progona, oko
304.
Spomendan mu je 3. studenog.
Sv. Jeronim
je zapisao kako sveti Viktorin "…nije znao tako dobro
latinski
kao
gr?ki
. Zbog toga su njegova djela velika u
mislima
, a ?ine se manje vrijedna zbog na?ina pisanja…". Vjerojatno nije imao klasi?nog retorskog obrazovanja, ali je bio vrlo revan i zauzet kr??anin, te samouk. Hodo?astio je u
Jeruzalem
, gdje je posjetio knji?nicu, koju je osnovao
biskup
Aleksandar. Ovaj susret s isto?nom kulturom je utjecao na njegove spise. Sv. Viktorina prikazuju u biskupskom odjelu s ma?em i palminom granom u ruci.
Najve?u va?nost među djelima ima njegova egzegeza i smatramo ga prvim latinskim tuma?em
Svetog Pisma
. Kao biskup je osje?ao posebnu du?nost da tuma?i i navje??uje rije? evanđelja. Hieronim mu je dao u svom popisu crkvenih otaca posebno mjesto i spominje njegova brojna egzegetska djela: Komentare
Postanka
,
Izlaska
,
Levitskog zakonika
,
Izaije
,
Ezekijela
,
Habakuka
,
Propovjednika
,
Pjesme nad pjesmama
,
Otkrivenja
. Od svega toga nam je u cjelini sa?uvan samo Komentar Otkrivenja, a ostalo je izgubljeno ili sa?uvano fragmentarno.
- In Apocalypsin
(Komentar Otkrivenja), koji je nastao malo nakon
260.
godine, bio je do po?etka dvadesetog stolje?a poznat u Jeronimovoj obradi, koja je izvorni tekst na nekim mjestima upotpunila i zamijenila svr?etak. Ona je do?ivjela svoju
editio princeps
, i bila je podloga za
Mignevu
Patrologiju Latinu
. Izvorni tekst je godine
1916.
u nekom vatikanskom rukopisu otkrio
Haussleiter
. Tome se je poslu?ila
Martine Dulaey
i napisala kriti?ku obradu, koja je izi?la u zbirci
Sources Chretiennes
. Komentar Otkrivenja jo? nije preveden na hrvatski jezik, ali postoji u slovenskom prijevodu
Mirana ?peli?a
, koji se slu?i tekstom M. Dulaey (Viktorin Ptujski 1999.). U Komentaru Viktorin interpretira Otkrivenje slu?e?i se alegorijskim stilom koji je posebno priladan za ilustraciju pojedinosti nejasnih dijelova Ivanova Otkrivenja. Na na?in glosiranja uzima kratak ulomak, kojega poslije alegori?ki obrazla?e. To je nau?io od
Origena
, oca biblijske
alegorije
.
- De fabrica mundi
(O stvaranju svijeta) je djelo, koje mo?emo zbog stila i misli (milenarizam) sa sigurno??u pripisati Viktorinu. Njegova vizija strukture svijeta se temelji na broju sedam, va?ni su i brojevi ?etiri i ?est. Stvaranje svijeta iz knjige Postanka Viktorin interpretira moralnim klju?em. Tekst je nastao u godinama 250. ? 260., dakle prije Komentara Otkrivenja.
Viktorin je pisao pod utjecajem ivanovske
teologije
, ?to je vidljivo u njegovoj teologiji kao i u drugim liturgijskim elementima unutar kr??anske zajednice u Petovioni. Pored tog isto?no kr??anskog utjecaja primje?ujemo i zapadni utjecaj, koji je do?ao prijeko Akvileje.
Akvileja
je kao kulturni i kr??anski centar zaslu?na da su se Viktorinova djela pro?irila od tamo po sjevernoj
Italiji
i dalje po cijelom Zapadu. Na?alost, taj se je proces zaustavio sa
pseudo-Gelazijevim dekretom
, koji je Viktorina ozna?io 'neprikladnim za ?itanje'.
Viktorin je bio
milenarist
, ?to je vlastitio prvim desetlje?ima kr??anstva.
Milenarizam
poznajemo u razli?itim oblicima, ali Viktorin ga je preuzeo od
Ireneja
oslanjaju?i se na Ps 90,4 (
Jer je tisu?u godina u o?ima tvojim kao ju?era?nji dan koji je minuo i kao stra?a no?na
). Povijest je zami?ljao u sedam tisu?lje?a, od kojih ?e zadnje biti Kristovo kraljevanje na zemlji, a nakon toga slijedi op?i sud. Njegov milenarizam je miran i slu?i oja?anju osobne vjere u Krista, nije usmjeren protiv nikoga, a također je i teolo?ki, jer se oslanja na Irenejevu
teoriju rekapitulacije
.
- Viktorin Ptujski: Razlaga Razodetja in drugi spisi (preveo, uvod i komentare napisao p. Miran ?peli? OFM). Mohorjeva dru?ba, Celje 1999.
- Pavi?-Ten?ek, Patrologija, Kr??anska sada?njost, Zagreb 1993, 140.
- Martine Dulaey: Viktorin Ptujski, prvi latinski ekseget