한국   대만   중국   일본 
Vije?e za normu hrvatskoga standardnog jezika ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Vije?e za normu hrvatskoga standardnog jezika

Izvor: Wikipedija

Vije?e za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo je savjetodavnim vije?em pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ?porta, poslije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta , koje je osnovano za skrb o hrvatskome standardnom jeziku te poradi skrbi za veliku jezi?nu ste?evinu i raspravljanje o pitanjima ?to se postavljaju u svezi s njom.

Povijest

Vije?e za normu hrvatskoga jezika 16. o?ujka 1998. [1] godine osnovalo je Vije?e za jezikoslovlje i hrvatski jezik pri Ministarstvu znanosti i tehnologije, a sjedi?te Vije?a bilo je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje . [2] Predsjednik Vije?a bio je Stjepan Babi? . Vije?e se sastajalo do prosinca 1999. godine, a teme sjednica bile su uglavnom pravopisne prirode: prijedlog pisanja ie na mjestu dugoga jata ( liepo , mlieko , diete ), pisanje ne ?u / ne?u , pisanje jata iza pokrivenoga r ( pogrje?ka / pogre?ka ) i pisanje dvostrukih afrikata ( zadatci / zadaci ). Najvi?e se raspravljalo o prijedlogu da se na mjestu dugoga jata uvede promjena te da se vi?e ne pi?e slijed ije nego ie . Za takav su prijedlog bili Stjepan Babi?, Dalibor Brozovi?, Sanda Ham, Stojan Vrlji?, Mile Mami?, Miro Ka?i?, protiv su bili Marko Samard?ija, Mladen Machiedo, Radoslav Kati?i? odbacio je prijedlog zbog Jasenovca (!?), a Milan Mogu? se "suzdr?ao od prihva?anja takva rje?enja", dok je Tomislav Ladan predlo?io da se uputi anketa raznim kulturnim i znanstvenim institucijama te politi?kim strankama s pitanjem jesu li za navedenu promjenu. Nakon ?to je taj anketni poku?aj propao [3] (rijetke su se ustanove i stranke odazvale na anketu, a Drago Krpina , glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice , koja je u to vrijeme na vlasti, odbija u tome sudjelovati jer o takvim pitanjima "ne bi trebalo raspravljati na politi?koj razini, ve? u krugovima kompetentnih stru?njaka koji se bave kulturom hrvatskoga knji?evnog jezika i zasigurno najbolje poznaju problematiku") promjenom vlasti po?etkom 2000. godine Vije?e se prestalo sastajati premda su neki tvrdili da je novoimenovani ministar Hrvoje Kraljevi? ukinuo Vije?e. [4]

Drugo Vije?e za normu hrvatskoga standardnog jezika osnovano je 14. travnja 2005. godine. Imenovao ga je ministar znanosti obrazovanja i ?porta Dragan Primorac , a sjedi?te Vije?a ponovno je bilo u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje . Za ?elnu osobu bio je postavljen hrvatski akademik Radoslav Kati?i? , a za zamjenika akademik Mislav Je?i? . [5] Ministar obrazovanja Dragan Primorac ni mjesec dana nakon potpisivanja preporuke za Hrvatski ?kolski pravopis ( 16. velja?e 2005. ) odaslao je dopis u kojem je od brojnih hrvatskih jezikoslovnih i kulturnih ustanova tra?io da imenuju svog predstavnika u Vije?e, kojemu je na ?elo postavio akademika Radoslava Kati?i?a . U pozivu za predlaganje ?lanova Vije?a raznim ustanovama ministra Dragana Primorca od 10. o?ujka 2005. stoji: ?Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ?porta poti?e osnivanje Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika koje treba izraditi jedinstvenu pravopisnu normu hrvatskoga jezika te rje?avati jezi?ne i pravopisne dvojbe koje se ponekad javljaju.“ [6]

Razlog osnivanja Vije?a dobrim dijelom le?i i u ?injenici ?to su medijske reakcije na preporu?ivanje Hrvatskoga ?kolskog pravopisa bile uglavnom negativne [7] jer su za ?kole kao jedina pravopisna rje?enja preporu?ena ona iz 5. izdanja Babi?-Finka-Mogu?eva Hrvatskoga pravopisa iz 2000.: ne ?u , pogrje?ka i zadatci , ?to velik dio medija i kulturne javnosti nikad nije prihvatio. [8]

I drugome Vije?u za normu hrvatskoga standardnog jezika (osobito u po?etku) glavne su teme sjednica bila pravopisna pitanja, a promjena pisanja ije kao ie vi?e nije bila temom rasprave. Tako se glede pravopisnih pitanja Vije?e za normu o?itovalo na sedam sjednica: 5. sjednici [9] od 6. listopada 2005. (op?enito o pravopisnoj normi), 6. sjednici [10] od 2. studenoga 2005. (dentalni okluzivi ispred afrikata), 7. sjednici [11] od 15. prosinca 2005. ( ne ?u ili ne?u ), 8. sjednici [12] od 26. sije?nja 2006. (rastavljeno i sastavljeno pisanje), 9. sjednici [13] od 16. o?ujka 2006. (poluslo?enice), 10. sjednici [14] od 20. travnja 2006. (pokriveno r ) i na 14. sjednici [15] od 19. listopada 2006. (pisanje stranih imena i od njih izvedenih pridjeva, intervokalno j ). Pravila se iz zaklju?aka mogu sa?eti u sljede?ih nekoliko primjera: redci , zadatci , ne ?u , video-zapis , pogrje?ka i pogre?ka , Njujor?anin , njujor?ki , G Puccinija .

Najglasnije je odjeknula odluka Vije?a za normu o rastavljenom pisanju nije?nice glagola htjeti : ne ?u , ne ?e? , ne ?e ... Na 7. sjednici odr?anoj 15. prosinca 2005. povela se burna rasprava o tome pravopisnom pitanju nakon uvodnoga slova predsjednika Vije?a Radoslava Kati?i?a, koji je u obranu takva na?ina pisanja pozvao i Ivana Broza , ali i Vuka Stefanovi?a Karad?i?a : Nije, uostalom, druk?ije pisao ni Vuk Stefanovi? Karad?i? utemeljuju?i srpski standardni jezik i srpski fonolo?ki pravopis. [11] Za rastavljeno pisanje ne ?u u glasovanju su se izjasnili Radoslav Kati?i? , Dunja Brozovi?-Ron?evi? , Ljiljana Koleni?, Tomislav Ladan , Mirko Peti , Marija Turk i Ivan Zori?i? , protiv su bili Jo?ko Bo?ani? i Ivo Pranjkovi? , a suzdr?ani Mislav Je?i? i Mile Mami? . Pravu medijsku buru bio je izazvao tada?nji premijer Ivo Sanader svojim komentarom o zaklju?ku Vije?a da treba pisati ne ?u kako ?e, protivno zaklju?ku Vije?a za normu nastaviti ne?u pisati zajedno. [16]

Radoslav Kati?i? , kao predsjednik Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika, uputio je 19. listopada 2006. godine ministru Draganu Primorcu dopis (uz izvje??e o dotada?njem radu Vije?a i zaklju?ke s pravopisnim pravilima) u kojem od njega tra?i raspisivanje natje?aja za temeljne jezi?ne priru?nike, među kojima je i pravopis. [17] Dunja Brozovi?-Ron?evi? iznijela je Vije?u prijedlog [18] Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje , koji je predstavljala u Vije?u za normu hrvatskoga standardnoga jezika, o pisanju jedinstvenoga pravopisa kao neautorskoga djela jer je to jedini na?in da se kona?no rije?e prijepori i sredi pravopisna norma i praksa u Hrvatskoj , [19] ali do toga nije do?lo dobrim dijelom i zbog ?injenice da na taj dopis iz Ministarstva nikad nije stigao odgovor, vjerojatno i zbog stava premijera Sanadera da ne planira uva?iti mi?ljenje jezikoslovnih stru?njaka u Vije?u i po?eti pisati ne ?u umjesto ne?u .

Vije?e za normu hrvatskoga standardnog jezika svojom je odlukom od 8. svibnja 2012. ukinuo ministar ?eljko Jovanovi? , ?to je Marko Samard?ija bio lucidno najavio iste godine kad je Vije?e i osnovano (2005.) sarkasti?nim komentarom: Sve dotle dok se hrvatska jezi?na politika ne bude vodila institucionalno (a za to je potrebno imati sredi?nju nacionalnu stru?nu ustanovu), nego u neformalnim krugovima ili preko ad hoc sazvanih povjerenstava, odbora ili komisija ? u kakvima sam svojedobno i sam uspje?no dangubio ? koje jedan ministar imenuje, a sljede?i ignorira ili raspu?ta, bojim se da ?e sve u vezi s hrvatskim standardnim jezikom i njegovim pravopisom ostati “uređeno” onako kako jest, a mo?da, uz ne?to sre?e, bude i gore. [20]

Ta je odluka uglavnom slabo odjeknula u znanstvenim i kulturnim krugovima, [21] a među onima koji su reagirali bili su Razred za filolo?ke znanosti HAZU i Dru?tvo hrvatskih knji?evnika .

Dru?tvo hrvatskih knji?evnika na svojoj godi?njoj skup?tini, odr?anoj 16. lipnja 2012. god. izrazilo je zabrinutost dru?tvenim polo?ajem hrvatskoga jezika i ukidanjem Vije?a za normu. [22] Razred za filolo?ke znanosti HAZU u povodu odluke o ukidanju Vije?a za normu hrvatskoga standardnoga jezika dao je 18. lipnja 2012. izjavu u kojoj je izrekao ?aljenje ?to je Vije?e za normu ukinuto odlukom bez dijaloga i obrazlo?enja pa bi najrazumnije bilo opozvati odluku i popraviti ?tetu. [23] [24]

Wikicitati ≫Bez obzira ?to se u posljednju godinu dana nismo ni sastajali, ?to sam pripisivao poodmakloj dobi predsjednika Vije?a, akademika Kati?i?a, ovakvu odluku ne razumijem, a pogotovo mi je nerazumno ?to o svemu saznajemo od novinara. Ma, sve mi je to jako ?udno... A ?udno je i ?to se Vije?e prakti?no drugi put ukida. ≪
( prof. dr. sc. Jo?ko Bo?ani? s Odjela za humanisti?ke znanosti Sveu?ili?ta u Splitu. )
Wikicitati ≫Naravno da je odluka politi?ka, samo politika mo?e pismom ukidati demokratski izabrana tijela i smjenjivati demokratski izabrane predstavnike mjerodavnih institucija iz cijele Hrvatske. U javnosti se malo zna da je prvo Vije?e za normu hrvatskoga jezika bilo osnovano u o?ujku 1998. godine, da bi tri godine poslije bilo uga?eno. ... Ovom odlukom ukinuto je jedino dr?avno mjerodavno tijelo koje je imalo skrbiti o hrvatskom jeziku, a kad se iz struke izbace stru?njaci, onda se otvara prostor nestru?njacima, amaterima i politikantima.≪
( prof. dr. sc. Sanda Ham s osje?koga Filozofskog fakulteta )

Zada?e

Osnivanje Vije?a potaknuto je ?estokim reakcijama medija i stru?ne javnosti na preporu?ivanje Hrvatskoga ?kolskog pravopisa za ?kolsku uporabu 16. velja?e 2005. (ili, kako je to napisao Stjepan Babi?, "javilo se vi?e mutika?a" [25] ), kojim su se u obrazovnome sustavu trebala primjenjivati rje?enja poput ne ?u , pogre?ka i zadatci . Osnovna inicijalna zada?a Vije?a i??itava se iz poziva za predlaganje ?lanova Vije?a raznim ustanovama ministra Dragana Primorca od 10. o?ujka 2005., da Vije?e "treba izraditi jedinstvenu pravopisnu normu hrvatskoga jezika te rje?avati jezi?ne i pravopisne dvojbe koje se ponekad javljaju“, i to najvi?e zbog ?injenice da "hrvatska javnost, ali i struka tra?i da se koliko je god mogu?e otkloni pravopisna neujedna?enost koja je do sada vladala u ?kolama jer su raznoliki pravopisi zbunjivali i u?enike i nastavnike.". [6] Naknadno su zada?e Vije?a poprili?no pro?irene, a izradba jedinstvene pravopisne norme dospjela je na za?elje liste zada?a Vije?a.

Zada?e Vije?a bile su: [5]

  • voditi sustavnu stru?nu skrb o hrvatskome standardnom jeziku
  • raspravljati o aktualnim nedoumicama i otvorenim pitanjima hrvatskoga standardnog jezika
  • upozoravati na primjere nepo?tivanja ustavne odredbe o hrvatskome kao slu?benome jeziku
  • promicati kulturu hrvatskoga standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji
  • voditi skrb o mjestu i ulozi hrvatskoga standardnog jezika s obzirom na proces integracije RH u EU
  • donijeti rje?enja s daljnjim normiranjem hrvatskoga standardnog jezika
  • pratiti jezi?nu problematiku i utvrditi na?ela u pravopisnoj normi

?lanovi

Prvo Vije?e : Stjepan Babi? , predsjednik, Radoslav Kati?i? , Milan Mogu? , Dalibor Brozovi? , Sanda Ham , Miro Ka?i? , Tomislav Ladan , Mladen Machiedo, Mile Mami? , Marko Samard?ija , Stjepko Te?ak i Stojan Vrlji? . Tajnica je bila Milica Mihaljevi? .

Drugo Vije?e : Radoslav Kati?i? , predsjednik, Mislav Je?i? , zamjenik, Ivo Pranjkovi? , Dunja Pavli?evi?-Frani? , Mirko Peti , Ljiljana Koleni? , Dunja Brozovi?-Ron?evi? - ujedno i tajnica, Marija Turk , Branka Tafra , Tomislav Ladan (nakon njegove smrti 2008. imenovan je Marko Samard?ija ), Mile Mami? , Ivan Zori?i? i Jo?ko Bo?ani? . [5] [26]

Ostav?tina

Premda su Hrvatski ?kolski pravopis Stjepana Babi?a , Sande Ham i Milana Mogu?a iz 2008. (i kasnija izdanja) i Hrvatski pravopis Babi?a i Mogu?a iz 2010. godine imali podnaslov usklađen sa zaklju?cima Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika , usporedbom tekstova zaklju?aka Vije?a i tekstova tih pravopisa jasno se dade zaklju?iti kako su spomenuti pravopisni tekstovi samo djelomice usklađeni sa zaklju?cima Vije?a, a gdjekad su njima posve suprotstavljeni. [27] Na tu je neusklađenost Vije?e upozoreno, ali je predsjednik Vije?a Radoslav Kati?i? rekao da je usklađivanje stvar autora , a ne Vije?a. [28]

Autori i urednici Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2013. u svojim su se rje?enjima pozivali na zaklju?ke Vije?a za normu hrvatskoga standardnoga jezika te su zapisnici Vije?a navedeni kao jedan od izvora u impresumu. [29]

Premda su pravopisne teme sjednica Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika bile u sredi?tu (medijske) pozornosti, najva?nijim se prinosom hrvatskomu jezikoslovlju Vije?a mo?e smatrati inicijativa za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja, ?to je prihvatilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ?porta i Nacionalna zaklada za znanost, visoko ?kolstvo i tehnologijski razvoj RH (sada?nja Hrvatska zaklada za znanost) te se od 2008. godine pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje izvodi projekt pod nazivom "Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja - STRUNA". [30]

Naknadne rasprave

Od raspu?tanja Vije?a 2012. godine bilo je vi?e inicijativa za njegovim ponovnim formiranjem, a u o?ujku 2017. tada?nji ministar znanosti Bari?i? izjavio je: [31]

Wikicitati ≫Iznimno cijenim rad i postignu?a Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika. ?elio bih rado obnoviti njegov rad. Smatram da je ukidanjem toga Vije?a u?injena znatna i nepopravljiva ?teta u standardizaciji hrvatskoga jezika. Ve? sam na po?etku svojega ministarskog mandata zapo?eo savjetovanje u tome smjeru.≪
( Hrvatski tjednik, o?ujak 2017. )

Neki ?lanovi Vije?a na tu su inicijativu ministra Bari?i?a reagirali negativnim komentarom, primjerice Branka Tafra:

Wikicitati ≫Ne treba nam Vije?e za normu jer ono ne?e rije?iti na?e probleme. Treba nam kvalitetan obrazovni sustav koji ?e djecu nau?iti pismenosti.≪
( Jutarnji list, 6. travnja 2017. )

Sli?noga je mi?ljenja bio i Ivan Zori?i? :

Wikicitati ≫Neka dođu mlađi ljudi. Stariji puno i sva?ta pamte, a onda znaju krenuti u krivome smjeru. Vije?e poput staroga nam ne treba, za to imamo Institut za hrvatski jezik.≪
( Jutarnji list, 6. travnja 2017. )

Ivo Pranjkovi? bio je rezolutan u mi?ljenju o svome eventualnom sudjelovanju u novome Vije?u:

Wikicitati ≫Nemam namjeru u tome sudjelovati, ne vjerujem da ?e me itko i predlo?iti.≪
( Jutarnji list, 6. travnja 2017. )

Jedan od mogu?ih razloga dosada?njeg neobnavljanja Vije?a zapisao je Ranko Matasovi? u prosincu 2017. ovako:

Wikicitati ≫Ne mo?emo biti sigurni da jednog dana neki novi ministar ne bi ponovno ukinuo Vije?e za normu, bude li ono opet uspostavljeno u istom obliku kao prije. No, dobra je stvar ?to takav ministar ne bi mogao ukinuti Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i njezin Razred za filologiju. Barem se nadam.≪
( Universitas, broj 98, 27. prosinca 2017., str. 23 )

Prijedlog akademika Matasovi?a je da ulogu Vije?a preuzme Razred za filolo?ke znanosti HAZU , ne samo zbog toga ?to HAZU, odnosno njegov Razred ne mo?e dokinuti ministarska odluka, nego i zato ?to bi se HAZU trebala svojim autoritetom mo?i oduprijeti svim politi?kim i ideolo?kim pritiscima kojima bi hrvatski jezik mogao biti izlo?en. [32]

Upravo je pri HAZU-u 29. sije?nja 2020. godine osnovan Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika. Predsjednik je akademik Ranko Matasovi? , a ?lanovi isklju?ivo redoviti ?lanovi i ?lanovi suradnici Razreda za filolo?ke znanosti HAZU. [33]

Povezani ?lanak

Izvori

  1. ↑ Stjepan Babi? , Temelji Hrvatskomu pravopisu , ?kolska knjiga , Zagreb, 2005., ISBN 953-0-61459-4 , ISBN 978-953-0-61459-8 , str. 74.
  2. ↑ Jezik: Spisi Vije?a za normu hrvatskoga jezika, I.
  3. ↑ Jezik: Spisi Vije?a za normu hrvatskoga jezika, II.
  4. ↑ [1] Sanda Ham reagira na potez ministra ?eljka Jovanovi?a: Jezikoslovci nisu ulazili u Vije?e prema partijskoj knji?ici i podobnosti.
  5. ↑ a b c Odluka o osnivanju Vije?a za normu hrvatskoga standardnoga jezika   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 11. sije?nja 2006. ( Wayback Machine ) ( PDF )
  6. ↑ a b Ministar Primorac pozvao institucije da predlo?e ?lanove u Vije?e za normu hrvatskoga standardnog jezika , pristupljeno 26. listopada 2014.
  7. ↑ Nacional: Jezikoslovna i?ivljavanja: Sanader glavni lobist za novi pravopis
  8. ↑ Stjepan Babi?: Hrvatski pravopis - vru?i kesten u ministarskim rukama , Jezik , br. 55, sv. 1, str. 64: Da otkloni svaku zbrku, ministar Dragan Primorac u?inio jo? jedan pravi postupak, osnovao je po objektivnim, nepristranim kriterijima Vije?e za normu hrvatskoga standardnoga jezika i ono donijelo jasne i jednozna?ne odluke, ali za neke uzalud jer ima i onih koji ne priznaju njegova rje?enja
  9. ↑ Priop?enje za javnost s 5. sjednice Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika
  10. ↑ Priop?enje za javnost sa 6. sjednice Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika
  11. ↑ a b Priop?enje za javnost sa 7. sjednice Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika
  12. ↑ Priop?enje za javnost s 8. sjednice Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika
  13. ↑ Priop?enje za javnost s 9. sjednice Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika
  14. ↑ Priop?enje za javnost s 10. sjednice Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika
  15. ↑ Priop?enje za javnost s 14. sjednice Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika
  16. ↑ Ve?ernji list, 20. prosinca 2005., str. 4, Sanader: Ne?u ne ?u , pristupljeno 27. rujna 2020.
  17. ↑ Zapisnici Vije?a za normu hrvatskoga jezika , dopis ministru Draganu Primorcu od 19. listopada 2006., str. 110-111: Pod drugom to?kom dnevnoga reda Razno predsjednik je konstatirao da ?e, kako je u raspravi na prethodnim sjednicama ve? re?eno, rad Vije?a biti zaokru?en tek ako potakne pisanje i izdavanje temeljnih jezi?nih priru?nika (pravopisa, gramatike, rje?nika, jezi?noga savjetnika, a mo?da i kojega drugog), koji ?e utemeljiti novo razdoblje hrvatskoga standardnog jezika onako kako su isto takvi priru?nici utemeljili proteklo razdoblje
  18. ↑ Mislav Je?i? , ≫Na?e pravopisne dvojbe ?esto su tek na?i psihi?ki problemi≪, 30. travnja 2013. razgovor s Tomislavom ?ade?om. U knjizi: Tomislav ?ade?, Bitka za pravopis : ?to ka?u akademici i drugi glavni stru?njaci o novome pravopisu, o starima, i o sudbini hrvatskoga jezika : 1995. ? 2013. , EPH Media d. o. o., Zagreb, 2013., ISBN 978-953-338-068-1 , str. 102. ? 117., navod sa str. 108. ( NSK )
  19. ↑ Zapisnici Vije?a za normu hrvatskoga jezika , dopis ministru Draganu Primorcu od 19. listopada 2006. , str. 111
  20. ↑ Marko Samard?ija: Ne mo?e premijer Sanader s nogu odlu?ivati o pravopisu , Ve?ernji list, razgovarao ?arko Ivkovi?, pristupljeno 27. rujna 2020.
  21. ↑ Akademik Ivica Kostovi?: Mislim da treba reagirati jer su reakcije na ukidanje Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika bile mlake , hkv.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.
  22. ↑ Fi?er, Ernest: Rije? unaprijed - o nu?nosti za?tite hrvatskoga jezika , Kolo, sv. 5. - 6., Zagreb, 2012.
  23. ↑ Izjava Razreda za filolo?ke znanosti HAZU u povodu odluke o ukidanju Vije?a za normu hrvatskoga standardnoga jezika , Kolo, sv. 5. - 6., Zagreb, 2012.
  24. ↑ Artur Bagdasarov : O novom hrvatskom pravopisu (1) , Hrvatsko kulturno vije?e , 30. o?ujka 2014.
  25. ↑ Stjepan Babi?: Hrvatski pravopis - vru?i kesten u ministarskim rukama
  26. ↑ Odluka o izmjenama   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. srpnja 2010. ( Wayback Machine ) ( PDF )
  27. ↑ O usklađenosti Hrvatskoga ?kolskog pravopisa i Hrvatskoga pravopisa sa zaklju?cima Vije?a za normu   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. listopada 2014. ( Wayback Machine ): Tako npr. u zapisniku Vije?a za normu od 20. travnja 2006. o problemu pokrivenoga r pi?e: ?Kao temeljno rje?enje nudi se pravilo da se iza svakoga pokrivenog r, ako se javlja alternacija s ijekavskim izgovorom, mo?e uzimati je, i da se to nikomu ne smije ispravljati. Da se, nadalje, i u tom polo?aju mo?e uzimati e, pa se ni to nikomu ne smije ispravljati“. U gore spomenutim se pravopisima, primjerice, dopu?ta samo bilje?enje je iza pokrivenoga r (pogrje?ka, oprjeka, strjeljivo). Nadalje, u Zapisniku Vije?a za normu od 16. o?ujka 2006. preporu?uje se pisanje foto-klub, bruto-prihod, neto-iznos, video-zapis. Navedeni pravopisi pi?u: fotoklub, videozapis, ali bruto-prihod, neto-iznos. U Zapisniku Vije?a za normu od 19. listopada 2006. stoji: 'Etnici i ktetici od tuđih imena mjesta pi?u se glasovno prilagođeno. Tako Njujor?anin i njujor?ki od New York, Lajpci?anin i lajpci?ki od Leipzig.' Pravopisi Stjepana Babi?a i Milana Mogu?a (2010.) te Stjepana Babi?a, Sande Ham i Milana Mogu?a (2008.) imaju samo newyor?ki i leipzi?ki."
  28. ↑ Je li novi Hrvatski pravopis trebao pred Vije?e za normu? , pristupljeno 26. listopada 2014.
  29. ↑ Hrvatski pravopis: Izvori
  30. ↑ http://www.struna.ihjj.hr
  31. ↑ www.hkv.hr , Marko Cura?, Hrvatski tjednik, objavljeno 21. o?ujka 2017., pristupljeno 27. rujna 2020.
  32. ↑ Ranko Matasovi?, Universitas, broj 98, 27. prosinca 2017., str. 23
  33. ↑ [2] , HAZU: Osnovan Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika, pristupljeno 27. rujna 2020.

Vanjske poveznice

Wikizvor ima izvorni tekst Vije?e za normu hrvatskoga standardnog jezika
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vije?e_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika&oldid=6947760 "