한국   대만   중국   일본 
Velimir De?eli? stariji ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Velimir De?eli? stariji

Izvor: Wikipedija
Velimir De?eli?

Velimir De?eli?
Rođenje 21. velja?e 1864.
Smrt 7. velja?e 1941.
Zanimanje knji?evnik , leksikograf i bibliotekar .
Nacionalnost Hrvat
Portal o ?ivotopisima

Velimir đuro Josip De?eli? ( Zagreb , 21. velja?e 1864. ? Zagreb , 7. velja?e 1941. ) hrvatski knji?evnik , [1] leksikograf i bibliotekar . Osim romana pisao je pjesme te je priznat i kao najbolji hrvatski katoli?ki pjesnik. Otac je Velimira De?eli?a mlađeg , [2] Mladena De?eli?a (o?enio je k?er Albina Edera i Nade Eder-Berti? Sofiju), Stanka , Berislava , Branimira (o?enio k?er đure ?urmina Katicu), Milorada i Tihomila te k?eri đurđicu (poslije udanu za Bo?idara ?irolu ) i Zlatu. [3]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Velimir De?eli? rodio se u Zagrebu 1864. godine. Nakon zavr?ene Klasi?ne gimnazije u Zagrebu 1882. godine, [4] upisao se na studij medicine u Be?u , 1882. godine. Nakon polo?enih prvih rigoroza i odslu?enoga vojnog roka kao lije?ni?ki elev, upisao je klini?ke predmete. Tada je uvidio da lije?ni?ki poziv nije za njega. Posvetio se literarnom radu, studiju jezika i povijesti. Upravo tada stekao je De?eli? bogato enciklopedijsko znanje, koje mu ? kao ravnatelju kraljevske sveu?ili?ne knji?nice ? tako dobro dolazi. De?eli? je naime ?itave dane proboravio u javnim be?kim knji?nicama, naro?ito u sveu?ili?noj i u dvorskoj knji?nici. Na sveu?ili?tu polazio je predavanja povijesne struke, a u knji?nicama izu?avao je modernu literaturu svih naroda. On je davno prije upoznao "secesiju" i "modernu" nego li su one struje uni?le u hrvatsku knji?evnost. Kao slavenofil izu?io je ruski, poljski, ?e?ki, slovenski i bugarski jezik. To mu je dobro do?lo ve? u Be?u, gdje je ?esto dolazio u doticaj sa slavenskim politi?arima i knji?evnicima. Osim toga nau?io je De?eli? francuski jezik, a ne?to se uputio također u engleski , ?panjolski , rumunjski , nizozemski i mad?arski jezik . Poznavanje tolikih jezika omogu?ilo je kasnije De?eli?u uspje?an rad u hrvatskoj sveu?ili?noj knji?nici. Velimir De?eli? ostavio je Be? (1892.) te se upisao na zagreba?ko sveu?ili?te i to kao redoviti slu?atelj prirodnih nauka na filozofskom fakultetu. Novim studijem upotpunio je dotadanje svoje znanje, a u prirodnim naukama na?ao je puno poezije. Svr?iv?i filozofiju, izradi De?eli? disertaciju "Foraminifere Jadranskoga mora" i polo?i obadva rigoroza, na?to bude 24. lipnja 1896. godine promoviran na ?ast doktora filozofije. [5] Zajedno s Emilijem Laszowskim utemeljio je Dru?bu ≫Bra?a Hrvatskoga Zmaja≪ 16. studenoga 1905. godine [6] a gdje je imao ?ast zamjenika velikog me?tra. [7] Bio je suradnikom u izdanju knjige Emilija Laszowskoga , Povijest plem. op?ine Turopolja neko? Zagreba?ko polje zvane (također uz suradni?tvo Janka Barlea i Milana ?enoe ). [8] [9] Potpisivao se i pseudonimima, Branimir , Delas , Heliodor i Magnus . [7]

Umro je u Zagrebu 7. velja?e 1941. godine.

Sveu?ili?na knji?nica [ uredi | uredi kod ]

U Sveu?ili?noj se knji?nici zaposlio 1894. godine kao slu?benik. Upravu Sveu?ili?ne knji?nice preuzeo je 1910. godine te je od 1911. do 1920. godine bio knji?ni?ar i ravnatelj toga zavoda. Zajedno s arhitektom Lubinskim je 1910. godine bio izaslan od Zemaljske vlade da prou?i nove knji?ni?ne zgrade po Europi te je za njegove uprave sagrađena nova zgrada Knji?nice. [10] Zaslu?an je i za suvremeno organiziranje knji?ni?noga rada te stru?nu obradu zagreba?kih inkunabula . Uredio je Odio za dragocjenosti hrvatske knjige do 1835. godine. [11]

Politi?ka djelatnost [ uredi | uredi kod ]

Iako je u po?etku bio unionist , kasnije biva saborski zastupnik ?iste stranke prava . [ nedostaje izvor ]

Nepotpun popis djela [ uredi | uredi kod ]

Znanstveni radovi [ uredi | uredi kod ]

  • Hrvatska pjesmarica ili Sbirka rado pjevanih pjesama , Zagreb, 1903.
  • Emilije Laszowski: o 25. godi?njici njegovoga knji?evnoga rada , Zagreb, 1914.
  • Znameniti Jastrebar?ani: Benko Vinkovi?, Rafo Levakovi? i Toma Miklou?i? , Zagreb, 1923.
  • Isusovci u Hrvatskoj: prilog kulturnoj povijesti grada Zagreba , Zagreb, 1927.
  • Kardinal Haulik nadbiskup zagreba?ki , Zagreb, 1929.
  • Bibliografija knji?evnoga rada Emilija Laszowskoga (1889. ? 1929.) , Zagreb, 1930.

Romani [ uredi | uredi kod ]

  • U buri i oluji , Tisak i naklada Antuna Scholza, Zagreb, 1902. (2. izd. Matica hrvatska, Zagreb, 1971., 3. izd. Verbum, Split, 2011.)
  • Prvi kralj , Zagreb, 1903. (2. izd. Matica hrvatska, Zagreb, 1971., 3. izd. Verbum, Split, 2011.)
  • Car Dioklecijan , Zagreb, 1906.
  • U slu?bi kalifa , Zagreb, 1907.
  • Had?ibova kob , Zagreb, 1908.
  • Hrvatske slave sjaj , Zagreb, 1924.
  • U pand?ama lava , Zagreb, 1929.
  • Majka velikog kralja , 1931.
  • Petar Kre?imir: roman iz doba hrvatske narodne dinastije , Hrvatsko knji?evno dru?tvo sv. Jeronima, Zagreb, 1932.
  • Petar Kre?imir / Velimir De?eli? st. , "Tiskara Rijeka", Rijeka, 1992.
  • Hrvatske slave sjaj / Velimir De?eli? st. , (ilustr. preslikao, po originalima Ota Antoninija, Joseph Ahel), (pretisak izd. iz 1924.), "Tiskara Rijeka", Rijeka, 1992.
  • Prokleti grad: (Maledictum castrum Medved): historijski roman iz 15. stolje?a / Velimir De?eli? st. (priredila Julijana Matanovi? , naslovnu stranicu i crte?e izradio Zvonko Grba?i? ), ?kolska knjiga, Zagreb, 1995.

Zbirke pjesama [ uredi | uredi kod ]

  • Pjesme , 1889.
  • Kopnom i morem , 1900.
  • Zvuci iz katakomba , 1902. (2. izd. 1924.)
  • Petar Zrinski , 1919.
  • Kraljica Hrvata , Zagreb, 1936.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ ≫De?eli?, Velimir, st.≪, u tiskopisu: Antun Vuji? , glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska op?a i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mre?nim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krle?e . URL: http://proleksis.lzmk.hr/17592/ ). Zadnji put osvje?eni podatci mjeseca velja?e 2014. godine. Pristupljeno: 24. rujna 2014.
  2. ↑ Vladimir Lon?arevi? : Katoli?ki oblikovatelji kulture. Velimir De?eli? sin ? intelektualac ?iroka obzorja   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. rujna 2014. ( Wayback Machine ), Glas Koncila, 2. listopada 2011., str. 21
  3. ↑ Gordan Gledec: Dr. Velimir De?eli? stariji ? rodoslov predaka i potomaka, predavanje u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog dru?tva , pristupljeno 30. rujna 2014.
  4. ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godi?njice Klasi?ne gimnazije u Zagrebu (1607. ? 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7
  5. ↑ Rudolf Horvat , ?ivotopis Dr. Velimira De?eli?a, Zagreb, 1914.
  6. ↑ Dru?ba "Bra?a hrvatskoga zmaja": Povijest Dru?be ≪Bra?a Hrvatskoga Zmaja≫   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 26. studenoga 2012. ( Wayback Machine ), preuzeto 22. rujna 2012.
  7. ↑ a b DAZ: HR-DAZG-823 Obitelj De?eli?   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 23. lipnja 2012. ( Wayback Machine ), preuzeto 22. rujna 2012.
  8. ↑ [1]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. svibnja 2008. ( Wayback Machine ) Mladen ?vab , Uzleti jednoga zmaja: U povodu 50. godi?njice smrti i 110. obljetnice objelodanjivanja prvenca Emilija Laszowskog (28. studenoga 1949. ? 28. studenoga 1999.), Vijenac , br. 150.   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 8. velja?e 2012. ( Wayback Machine ), prosinac 1999., preuzeto 22. rujna 2012.
  9. ↑ Archive.org: Povijest plem. op?ine Turopolja neko? Zagreba?ko polje zvane , preuzeto 22. rujna 2012.
  10. ↑ VELIMIR DE?ELI? I SVEU?ILI?NA KNJI?NICA U ZAGREBU, Mladen De?eli?, VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE, GODINA XXXIII 1990. BROJ 1?4, www.ffzg.unizg.hr
  11. ↑ verbum.hr: Velimir De?eli?   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 12. svibnja 2012. ( Wayback Machine ), pristupljeno 16. kolovoza 2012.
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Velimir_De?eli?_stariji&oldid=6700755 "