Umjetno jezero

Umjetno jezero Vyrnwy. Brana zatvara dolinu Vyrnwy i bila je prva velika kamena brana sagrađena u Velikoj Britaniji

Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem ?ovjeka.

Rezervoar ( francuski : reservoir ) ^[1] je umjetno jezero stvoreno potapanjem podru?ja iza brane . Neka od najve?ih svjetskih jezera ?ine rezervoari. Umjetna jezera također mogu biti namjerno napravljena iskopavanjem ili potapanjem otvorenih rudnika .

Za gradnju brana geodeti moraju prona?i rije?ne doline koje su duboke i uske; bo?ne strane doline tada mogu imati ulogu prirodnih zidova. Najbolje mjesto za gradnju brane mora se odrediti. Ako je potrebno, ljudi i/ili povijesna nalazi?ta moraju biti premje?tena, npr. hramovi Abu Simbela koji su preseljeni prije gradnje Asuanske brane koja je stvorila Nasserovo jezero.

Vodoprivredni sustavi za hidroelektrane [ uredi | uredi kod ]

Na?in gradnje hidroelektrane ovisi o prirodnim uvjetima. Hidroelektrane se razlikuju od ostalih vrsta elektrana jer se proizvodnja elektri?ne energije ne mo?e slobodno planirati, dosta ovise o prirodnim ?imbenicima. Ako se ?eli graditi umjetno jezero velikog obujma, kao dio neke hidroelektrane ili vodoprivrednog sustava, to se ne mo?e u?initi na onom mjestu gdje za to nema prirodnih uvjeta.

Kad je zapo?elo iskori?tavanje energije vodotoka za proizvodnju elektri?ne energije prije 100-tinjak godina, gradile su se hidroelektrane na povoljnom dijelu vodotoka, nastoje?i prona?i optimalno rje?enje za tu hidroelektranu, bez energetskog iskori?tenja ostalih dijelova vodotoka i potrebe drugih korisnika voda ( navodnjavanje , vodoopskrba i sli?no). Kasnije je, međutim, shva?eno da se hidroelektrane moraju uklopiti u vodoprivredni sustav, ?to zna?i da se mora prou?iti upotreba voda na cijeloj duljini vodotoka i tra?iti optimalno rje?enje za energetiku i druge privredne grane ( poljoprivreda , industrija , vodoopskrba, turizam ), za za?titu od poplava i za za?titu okoli?a .

Smatra se da nema racionalnog iskori?tavanja vode i za?tite od nje, ako se ne grade hidroelektrane, jer proizvodnja elektri?ne energije ?ini svaki zahvat na vodotoku ekonomski isplatljivim. Na?in iskori?tavanja umjetnog jezera ovisi o potrebama svih korisnika voda, a ubla?enje velikih oscilacija protoka pri vr?nom radu hidroelektrana, posti?e se kompenzacijskim bazenima i uporabu posljednje hidroelektrane na vodotoku kao temeljne elektrane. ^[2]

Injekcijske zavjese [ uredi | uredi kod ]

Zavjesa se sastoji od dubokih injekcija ispod temelja brane i njenih bokova, ubrizganih s ciljem da se sprije?i procjeđivanje i odlazak vode iz umjetnog jezera. Zavjesa se obi?no produ?uje do nepropusnih slojeva, ako se ovi nalaze na dohvatnoj dubini, ali mo?e biti i lebde?a, kao ?to je na brani Peru?a . Dubina zavjese redovno ne prelazi visinu brane , ali u propustljivim terenskim uvjetima mo?e dosti?i i trostruku visinu brane. Du?ina zavjese utvrđuje se prethodnim sonda?nim bu?enjem terena i ispitivanjem njegove propustljivosti.

Tereni u kojima gubitak vode po du?inskom metru bu?otine ne prelazi 1 L /( s x m ), na 10 bara tlaka vode, smatraju se prakti?no nepropusnim za vodu. Za brane visine manje od 30 metara, ovaj kriterij se ubla?uje do 3 l/(s x m), na 10 bara tlaka vode. Potreban utro?ak injekcione smjese utvrđuje se prakti?nim injekcionim poljem na mjestu brane. Isto tako, utvrđuje se potreban razmak bu?otina, koji se kre?e od 2 do 5 metara. ^[3]

Injektiranje se danas izvodi pod tlakom do 60 bara, a on se za svaki slu?aj mora utvrditi prema stvarnim uvjetima na terenu. Zavjesa mo?e biti jednoredna, dvoredna ili troredna. Danas se te?i da bude najvi?e dvoredna, kako bi se prije zavr?ili radovi. Za manje propusne stijene iznosi utro?ak suhe tvari za injektiranje svega nekoliko kilograma, a za vrlo propusne, vapnena?ke stijene penje se do nekoliko stotina kilograma. Na brani Peru?a on iznosi 300 kg / m .

Za injektiranje se upotrebljavaju ?iste cementne smjese, cement s pijeskom , cement s glinom , s bentonitom, vodeno staklo i drugi kemijski spojevi, zavisno o stupnju naprslosti sredine i karakteru prslina. Bentonit i vodeno staklo sprje?avaju da u vrlo ?upljikavim stijenama smjesa nepotrebno odlazi u ?irinu, ?to bi poskupilo radove. Po polo?aju, injekcije mogu biti vertikalne ili kose, ?to ovisi o uslojenosti terena.

Zavjesa se mo?e injektirati ili prije po?etka radova na iskopu temelja, ?to zahtijeva veliku du?inu jalova bu?enja, ili nakon dovr?enja radova na iskopu, ili pak nakon betoniranja najdonjih slojeva brane, kada se stvori potreban nadsloj, ?to sprje?ava odizanje pojedinih slojeva. Zavjesa se obi?no nalazi s uzvodne strane ispod temelja. Time se ujedno smanjuje uzgon , ?to je za gravitacione brane veoma va?no.

Nakon zavr?etka izrade zavjese i betoniranja donjih dijelova brane, vr?i se vezno injektiranje po cijeloj povr?ini temelja, da bi se brana sa stijenom povezala u monolit; dubina ovih injekcija obi?no ne prelazi 2 do 5 metara. Injektiranje se sprovodi bilo iz kontrolnog hodnika ili s nizvodnog lica brane. Prema dosada?njem iskustvu potrebno je na svakih 4 do 7 m ² povr?ine temelja jedna bu?otina. Ove injekcije ujedno slu?e za pobolj?anje kvalitete stijena koja je miniranjem bila o?te?ena pri iskopu. Lu?ne brane zahtijevaju injektiranje du? cijelog perimetra brane; normalno je potrebno da se obavi i konsolidacijsko injektiranje ispod cijele ?irine njihova temelja, da bi se pobolj?ao kvalitet i smanjile deformacije podloge. Dubina ovih injekcija iznosi najmanje polovinu ?irine temelja. ^[2]

Popis najve?ih umjetnih jezera [ uredi | uredi kod ]

Jezero Volta u zapadnoj Africi pokriva oko 8500 km² . Jezero Mead najve?e je sjevernoameri?ko umjetno jezero, koje je stvoreno Hooverovom branom , a građeno je od 1931. do 1935. godine u vrijeme predsjednika Franklina D. Roosevelta . Lokka je najve?e sjevernoeuropsko umjetno jezero veli?ine 417 km ². Umjetno jezero Samara ili Kujbi?evsko umjetno jezero ( ruski : Куйбышевское водохранилище?) s povr?inom 6450 km² (volumena 57,3 km³ ) najve?e je europsko umjetno jezero i tre?e u svijetu, stvoreno branom hidrocentrale ?iguli , građenom od 1950. do 1957. godine.

Najve?a umjetna jezera prema povr?ini [ uredi | uredi kod ]

Deset najve?ih umjetnih jezera prema povr?ini u svijetu su:

1) umjetno jezero Volta (8 482 km ², Gana ) ^[4]

2) umjetno jezero Smallwood ? HE Churchill Falls (6 527 km ², Kanada ) ^[5]

3) umjetno jezero Samara (6 450 km ², Rusija ) ^[6]

4) umjetno jezero Kariba (5 580 km ², Zimbabve / Zambija ) ^[7]

5) umjetno jezero Bukhtarma (5 490 km ², Kazahstan )

6) umjetno jezero Bratsk (5 426 km ², Rusija)

7) umjetno jezero Nasser ? Asuanska brana (5 248 km ², Egipat / Sudan )

8) Rybinsko umjetno jezero (4 580 km ², Rusija)

9) umjetno jezero Caniapiscau (4 318 km ², Kanada)

10) umjetno jezero Guri ? HE Guri (4 250 km ², Venezuela )

Najve?a umjetna jezera prema obujmu [ uredi | uredi kod ]

Devet najve?ih umjetnih jezera prema obujmu u svijetu su:

1) umjetno jezero Kariba (180 km ³, Zimbabve / Zambija)

2) umjetno jezero Bratsk (169 km ³, Rusija)

3) umjetno jezero Nasser ? Asuanska brana (157 km ³, Egipat / Sudan)

4) umjetno jezero Volta (148 km ³, Gana)

5) umjetno jezero Manicouagan (142 km ³, Kanada)

6) umjetno jezero Guri ? HE Guri 135 km ³, Venezuela)

7) umjetno jezero Williston (74 km ³, Kanada)

8) umjetno jezero Krasnojarsk ? HE Krasnojarsk (73 km ³, Rusija)

9) umjetno jezero Zeja (68 km ³, Rusija)

Najve?a umjetna jezera u Europi (po povr?ini) ^[8][ uredi | uredi kod ]

Deset najve?ih jezera prema povr?ini u Europi su:

1) umjetno jezero Kujbi?evsko (Samara) (6 450 km ², Volga, Rusija)

2) umjetno jezero Rybinsko (4 550 km ², Volga, Rusija)

3) umjetno jezero Volgogradsko (3 500 km ², Volga, Rusija)

4) umjetno jezero Donjekamsko (2 850 km ², Kama, Rusija)

5) umjetno jezero Cimljansko (2 320 km ², Don, Rusija)

6) umjetno jezero ?eboksarsko (2 295 km ², Volga, Rusija)

7) umjetno jezero Kremen?ugsko (2 250 km ², Dnjepar, Ukrajina)

8) umjetno jezero Kahovsko (2 160 km ², Dnjepar, Ukrajina)

9) umjetno jezero Saratovsko (1 950 km ², Volga, Rusija)

10) umjetno jezero Gorgovsko (1 500 km ², Volga, Rusija)

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ [1] "Online Etymology Dictionary ? Reservoir"
↑ ^a ^b Grad.hr: "Preljevi", [2] 2011.
↑ Gfos.hr: "Preljevi kod niskih brana", [3] 2011.
↑ [4] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 6. svibnja 2009. ( Wayback Machine ) "International Lake Environment Committee ? Volta Lake"
↑ [5] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 16. srpnja 2011. ( Wayback Machine ) "The Canadian Encyclopaedia ? Smallwood Reservoir"
↑ [6] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. rujna 2009. ( Wayback Machine ) "International Lake Environment Committee ? Reservoir Kuybyshev"
↑ [7] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 26. travnja 2006. ( Wayback Machine ) "International Lake Environment Committee ? Lake Kariba"
↑ Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, Zagreb, 1997., str. 81

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Kopovsko jezero

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedni?kog poslu?itelja

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Umjetno jezero

Nedovr?eni ?lanak Umjetno jezero koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije .

[1] [1] "Online Etymology Dictionary ? Reservoir"

[#1-2] Grad.hr: "Preljevi", [2] 2011.

[3] Gfos.hr: "Preljevi kod niskih brana", [3] 2011.

[4] [4] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 6. svibnja 2009. ( Wayback Machine ) "International Lake Environment Committee ? Volta Lake"

[5] [5] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 16. srpnja 2011. ( Wayback Machine ) "The Canadian Encyclopaedia ? Smallwood Reservoir"

[6] [6] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. rujna 2009. ( Wayback Machine ) "International Lake Environment Committee ? Reservoir Kuybyshev"

[7] [7] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 26. travnja 2006. ( Wayback Machine ) "International Lake Environment Committee ? Lake Kariba"

[8] Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, Zagreb, 1997., str. 81

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]