Ubuntu
(fon. /u’buntu/) je jedan od ra?unalnih
operacijskih sustava
sli?nih
Unixu
.
Ubuntu je nastao kao izvedenica sustava
Debian GNU/Linux
, koji pak mnoge temeljne komponente preuzima iz projekta
GNU
i koristi
Linux
kao
jezgru
(
eng.
kernel
) operacijskog sustava.
[2]
Ubuntu za osobna ra?unala također standardno sadr?i
grafi?ko korisni?ko su?elje
(
eng.
graphical user interface, GUI
).
Ubuntu je građen od mnogo dijelova koji se nazivaju softverski paketi a skupljeni su u nekoliko kolekcija softvera, t.zv.
distribucija
, koje uz operacijski sustav sadr?e i
aplikacijski softver
za razli?ite namjene. Komponente koje sa?injavaju distribucije Ubuntua pripadaju gotovo u potpunosti
slobodnom softveru
.
Projekt Ubuntu vodi tvrtka
Canonical Ltd.
koju je osnovao
ju?noafri?ki
biznismen
Mark Shuttleworth
, no kako se radi o slobodnom softveru, u projektu sudjeluju i mnogi neovisni programeri i suradnici povezani u zajednicu Ubuntu (
eng.
Ubuntu community
).
[3]
Naziv Ubuntu dolazi od afri?kog filozofskog koncepta
ubuntu
koji se mo?e prevesti kao "humanost prema drugima".
[3]
Ubuntu najvi?e pa?nje posve?uje lako?i instaliranja i kori?tenja, slobodi od bilo kakvih ograni?enja te ustaljenom rasporedu izdavanja novih ina?ica.
Prva ina?ica Ubuntua, iza?la
20. listopada
2004.
, nastala je ra?vanjem (
eng.
fork
) iz projekta Debian GNU/Linux s ciljem da se ubrza izdavanje novih ina?ica u odnosu na Debian. Ubuntuovi softverski paketi uglavnom se temelje na nestabilnim (
eng.
unstable
) ina?icama Debianovih paketa. Ubuntu koristi Debianov format
deb
za softverske pakete i iste alate za upravljanje paketima. Međutim, paketi za Debian i Ubuntu nisu uvijek međusobno binarno kompatibilni.
[4]
Mnogi programeri Ubuntua također odr?avaju klju?ne Debianove pakete te postoji suradnja između ta dva projekta.
[2]
Za razliku od nekih drugih izvedenica Debiana koje u ve?oj mjeri sadr?e
vlasni?ki softver
, Ubuntu je ostao vrlo blizak filozofiji Debiana te sadr?i prvenstveno slobodni softver.
[5]
Ubuntu financira tvrtka Canonical Ltd. Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. objavili su
8. srpnja
2005.
osnivanje
Zaklade Ubuntu
s po?etnim prilogom u iznosu od 10 milijuna
ameri?kih dolara
. Svrha te Zaklade je osigurati dugotrajnu podr?ku za Ubuntu te njegov razvoj bez obzira na komercijalne interese tvrtke Canonical.
[6]
Ubuntu 16.04 Live DVD
Ubuntu stavlja naglasak na upotrebljivost, sigurnost i stabilnost. Osnovno izdanje,
Ubuntu Desktop
, koje je namijenjeno za osobna ra?unala, sadr?i grafi?ko korisni?ko su?elje
GNOME
, no neke izvedenice (npr. Kubuntu, Xubuntu i Ubuntu MATE) koriste neka druga grafi?ka korisni?ka su?elja. Ubuntu Desktop je do ina?ice 17.04 koristio
Unity
kao grafi?ko korisni?ko su?elje, no od ina?ice 17.10 ono vi?e nije na raspolaganju. Kao osnova za grafi?ko radno okru?enje koristi se sustav
X Window
.
[7]
Za poslu?iteljska ra?unala namijenjen je
Ubuntu Server
[8]
koji ne sadr?i grafi?ko korisni?ko su?elje, a za samostalne uređaje i robote namijenjen je
Ubuntu Core
[9]
koji je jo? vi?e minimizirano izdanje Ubuntua. Ubuntu se mo?e instalirati izravno na ra?unalo s jednom od podr?anih platformi ili pak na
virtualno ra?unalo
te se ?esto koristi za
ra?unarstvo u oblaku
.
Instaliranje Ubuntua na ra?unalo mo?e se napraviti s tzv.
Live
medija koji omogu?ava da se Ubuntu pokrene izravno s medija i tako isproba prije instalacije, npr. u svrhu ispitivanja kompatibilnosti s hardverom.
Sav softver koji sa?injava distribucije Ubuntua mo?e se slobodno dohvatiti sa
softverskih repozitorija
na Internetu koriste?i neki od programa za tu namjenu. Budu?i da su mnogi softverski paketi u stalnom razvoju, redovito je potrebno instalirane pakete nadograđivati na nove ina?ice koje ispravljaju uo?ene gre?ke, uklanjaju sigurnosne propuste ili dodaju nove mogu?nosti.
Ubuntu Desktop se standardno instalira s vi?e popularnih aplikacija kao ?to su uredski paket
LibreOffice
, web-preglednik
Mozilla Firefox
, program za rad s e-po?tom
Mozilla Thunderbird
i grafi?ki editor
GIMP
. Tisu?e drugih aplikacija mogu se dodati sa softverskih repozitorija.
Ubuntu je prilagođen za globalno tr?i?te te podr?ava internacionalizaciju i lokalizaciju (
eng.
internationalization and localization
), tj. omogu?ava da se instalirani programi prilagode jeziku i regiji koje korisnik izabere. Pretpostavljeni kodni zapis na sustavu je
UTF-8
koji omogu?ava kori?tenje i nelatini?nih znakova u tekstu. U svrhu pove?anja sigurnosti Ubuntu koristi alat
sudo
koji obi?nim korisnicima privremeno daje administrativna prava na sustavu ?ime je omogu?eno da superkorisni?ki ra?un
root
bude zaklju?an te je znatno smanjena mogu?nost da neiskusni korisnik napravi promjene koje bi bile katastrofalne za rad sustava ili bi mu ugrozile sigurnost.
[10]
| Minimalni hardverski zahtjevi za PC ra?unalo
[11]
[12]
|
Ubuntu Server
|
Ubuntu Desktop
|
| Arhitektura
procesora
|
AMD64 (x86-64)
|
| Frekvencija procesora
|
1 GHz
|
2 GHz
|
| RAM
|
1
GiB
|
4
GiB
|
| Slobodnog prostora na
tvrdom disku
|
2,5
GB
|
25 GB
|
Nova ina?ica Ubuntua izlazi svakih ?est mjeseci
[13]
a ozna?ava se oznakom u obliku
GG
.
MM
pri ?emu je
GG
godina izdanja umanjena za 2000, a
MM
je broj mjeseca izdanja pisan s vode?om nulom. Npr. Ubuntu koji je iza?ao u travnju 2022. ima oznaku 22.04. Uz to svaka ina?ica dobiva kodno ime koje se sastoji od pridjeva i imena ?ivotinje (na engleskom) koji oba po?inju istim slovom. Npr. Ubuntu 22.04 dobio je kodno ime Jammy Jellyfish (d?emasta meduza). Kodna imena, osim za prve tri ina?ice, redaju se po engleskoj abecedi pa je lako zaklju?iti koja ina?ica je novija.
[15]
Nova ina?ica Ubuntua slu?beno je podr?ana sljede?ih 9 mjeseci, no svaka ?etvrta ina?ica ima podr?ku produ?enu na pet godina te se ozna?ava dodatnom oznakom LTS (
eng.
long term support
). Nadogradnja Ubuntua na novu ina?icu mogu?a je samo između dviju uzastopnih ina?ica (npr. s 20.10 na 21.04) ili između uzastopnih ina?ica s produ?enom podr?kom (npr. 20.04 LTS na 22.04 LTS).
[16]
Za ina?ice s produ?enom podr?kom, koje moraju ostati u funkciji i nakon isteka produ?ene podr?ke, Canonical nudi pretplatu na produ?eno sigurnosno odr?avanje (
eng.
extended security maintenance (ESM)
) za dodatnih pet godina.
[13]
Radna povr?ina sustava Ubuntu MATE 16.04
Slu?bena izdanja Ubuntua (
Desktop
,
Server
i
Core
) priprema i odr?ava tvrtka Canonical u suradnji sa zajednicom Ubuntu, a potpunu podr?ku za ta izdanja pru?aju Canonical i njegovi partneri kao i zajednica.
Za osobna ra?unala uz slu?beno izdanje
Ubuntu Desktop
jo? su slu?beno podr?ane sljede?e varijante koje se razlikuju po vrsti grafi?kog radnog okru?enja te po skupu po?etno instaliranih programa:
[17]
- Kubuntu
- koristi grafi?ko radno okru?enje
KDE
.
- Lubuntu - koristi grafi?ko radno okru?enje
LXDE
te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
- Xubuntu
- koristi grafi?ko radno okru?enje
Xfce
te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
- Ubuntu MATE - koristi grafi?ko radno okru?enje MATE.
- Ubuntu Cinnamon - koristi grafi?ko radno okru?enje Cinnamon.
- Ubuntu Budgie - koristi grafi?ko radno okru?enje Budgie.
- Ubuntu Unity - grafi?ko radno okru?enje Unity.
- Ubuntu Studio - sadr?i softver za uređivanje i stvaranje multimedijalnih sadr?aja.
- Edubuntu
- Ubuntu dizajniran za kori?tenje u ?kolama.
- Ubuntu Kylin - Ubuntu za kinesko tr?i?te.
Postoje i mnoge druge distribucije Ubuntua, tzv. izvedenice (
eng.
derivatives
) koje pripremaju i odr?avaju pojedinci i organizacije neovisne o Canonicalu koji u ve?oj ili manjoj mjeri surađuju sa zajednicom Ubuntu.
Za Ubuntu i njegove izvedenice postoje dvije glavne vrste korisni?ke podr?ke:
[18]
- profesionalna podr?ka na komercijalnoj osnovi (uz naplatu) koju nudi Canonical i njegovi partneri za slu?beno podr?ana izdanja softvera;
- besplatna podr?ka koja uklju?uje besplatnu dokumentaciju i podr?ku od zajednice korisnika (
eng.
free community support
) kroz tehni?ki sustav
Launchpad
,
internetske forume
i sli?no.
Ubuntu dijeli sav softver u ?etiri klase, zvane komponente, koje se razlikuju po licenciranju i razini dostupne podr?ke od strane Canonicala:
[19]
|
slobodni softver
|
vlasni?ki softver
|
| podr?an
|
Main
|
Restricted
|
| nepodr?an
|
Universe
|
Multiverse
|
Komponenta
Main
sadr?i samo slobodni softver za kojeg Canonical daje punu tehni?ku podr?ku. Tu su uklju?ene najpopularnije i najpouzdanije aplikacije od kojih se mnoge instaliraju tijekom normalne instalacije Ubuntua.
Komponenta
Restricted
sadr?i mali skup vlasni?kog softvera koji mo?e biti potreban za instaliranje Ubuntua na popularni
hardver
. Uglavnom su to pogonski programi (
eng.
drivers
) za neke hardverske komponente (npr.
grafi?ke kartice
). Razina podr?ke za taj softver je ni?a jer njegov
izvorni kod
nije javno dostupan (iako se mo?e slobodno distribuirati zajedno s Ubuntom).
Komponenta
Universe
sadr?i veliku koli?inu ostalog slobodnog softvera kojeg podr?ava zajednica korisnika iako ga Canonical ne podr?ava u potpunosti.
Komponenta
Multiverse
sadr?i softver koji ne zadovoljava Ubuntuove uvjete slobodnog softvera. Prilikom instaliranja takvih programa potrebno je provjeriti licencne uvjete koje je postavio vlasnik licencnih prava. Canonical ne daje podr?ku za taj softver.
Uz navedene standardne komponente Ubuntu sadr?i i repozitorij za tzv.
backport
, tj. za a?uriranje softvera iz neke ina?ice Ubuntua s nadogradnjama iz novijih ina?ica.
[20]
Taj repozitorij nije obiman i sadr?i ve?inom aplikativni softver za koje korisnici tra?e backport. Softverski paketi koji ulaze u taj repozitorij prolaze manje strogo testiranje pa su op?enito manje stabilni od paketa u stabilnoj distribuciji.
Prihvat od strane korisnika
[
uredi
|
uredi kod
]
Ubuntu je nagrađen nagradom ?itatelja kao najbolja Linux distribucija na konferenciji
LinuxWorld Expo UK 2005
[21]
a također je ?esto bio pozitivno ocjenjivan na internetskim i tiskanim publikacijama.
[22]
[23]
Na konferenciji
InfoWorld 2007
osvojio je nagradu Bossie (
eng.
Best of Open Source Software
) kao najbolji otvoreni klijentski operacijski sustav.
[24]
Ministarstvo obrazovanja i znanosti
Republike Makedonije
donijelo je plan za implementaciju vi?e od 180.000 ra?unala sa sustavom Edubuntu u osnovne i srednje ?kole u sklopu projekta "Ra?unalo za svako dijete".
[25]
Francuska policija po?ela je 2009. godine projekt uvođenja Ubuntua na 90.000 osobnih ra?unala, koja su do tada koristila
Microsoft Windows XP
, do 2015. uz u?tedu od 70% na prora?unu za informacijsku
tehnologiju
bez smanjenja ra?unalnih mogu?nosti.
[26]
U sije?nju 2009.
New York Times
izvijestio je da Ubuntu koristi preko 10 milijuna korisnika,
[27]
a u lipnju 2009.
ZDNet
izvijestio je da u cijelom svijetu ima 13 milijuna aktivnih korisnika Ubuntua te da njegovo kori?tenje raste br?e nego kod bilo koje druge distribucije.
[28]
Stranice W3Techs navode u statistici operacijskih sustava za web poslu?itelje da Ubuntu s 33,7% zauzima prvo mjesto među operacijskim sustavima koji se temelje na Linuxu, a koji se pak koristi na 40,3% svih web poslu?itelja na svijetu.
[29]
Slu?bene internetske stranice
[
uredi
|
uredi kod
]