Tycho Brahe
Rođenje	14. prosinca 1546. Knutstorp borg , Skane , ?vedska
Smrt	24. listopada 1601. Prag , ?e?ka
Dr?avljanstvo	Danac
Polje	Astronomija
Institucija	Zvjezdarnica Uraniborg, Zvjezdarnica Stjerneborg, Zvjezdarnica Benatky nad Jizerou
Poznat po	Astrometrija Tychova supernova ili SN 1572 Pobio mi?ljenje da su kometi atmosferske pojave
Portal o ?ivotopisima

Tycho Brahe ( Knutstorp borg , Skane , 14. prosinca 1546. ? Prag , 24. listopada , 1601. ), danski astronom i znanstvenik . Za ?ivota je bio poznat i kao astrolog i alkemi?ar . Sagradio zvjezdarnice Uraniborg i Stjerneborg u Danskoj i Benatky nad Jizerou u ?e?koj , u kojima je pred teleskopska astronomska mjerenja usavr?io do najve?e to?nosti. Kako bi rezultate astronomskih mjerenja uklopio u teorijski okvir, osmislio je novi sustav svijeta. U tom se sustavu Zemlja i dalje nalazila u sredi?tu svemira, no planeti su se gibali oko Sunca, koje je zajedno s njima obilazilo oko Zemlje. Istra?ivao je Mjese?evo gibanje, opa?ao  supernovu 1572. u zvije?đu Kasiopeji (Tychova supernova ili SN 1572 ), pa je u djelu O novoj zvijezdi ( lat . De nova stella , 1573.) opovrgnuo Aristotelovu tvrdnju nepromjenljivosti nebeske sfere . Prou?avaju?i komet iz 1577., utvrdio je da se nalazi dalje od Mjeseca te pobio mi?ljenje kako su kometi atmosferske pojave. Njegova opa?anja planeta , posebno Marsa , omogu?ila su Kepleru , koji mu je neko vrijeme asistirao, da utvrdi svoje zakone gibanja planeta . ^[1] Tycho Brahe je najve?i astronom-prakti?ar u povijesti. Tokom 20 godina svaku ve?er je provodio zabilje?avaju?i polo?aje zvijezda . Uz pomo? njegovog rada Johannes Kepler je pokazao da se planeti gibaju po elipsama , a ne kru?nicama .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rođen je 1546. u pokrajini Skane u Danskoj (danas u ?vedskoj ) aristokratskoj obitelji. No brigu za njega i njegovo obrazovanje preuzeo je njegov stric ? viceadmiral. Mladi Tycho u ?etrnaestoj godini odlazi na Sveu?ili?te u Kopenhagenu . Obitelj je od njega ?eljela stvoriti politi?ara, no na kraju prve godine studija događa se ne?to ?to ?e usmjeriti njegov ?ivotni put na drugu stranu.

Naime, bila je najavljena djelomi?na pomr?ina Sunca i ona se dogodila to?no u predviđeno vrijeme. Tycho biva zadivljen precizno??u predviđanja i odmah po?inje ?itati knjige iz astronomije . Stricu se to nije svidjelo, i tri godine poslije ?alje ga u Leipzig . Tamo Brahe i dalje prou?ava astronomiju te stric di?e ruke od njega. Brahe kupuje knjige i instrumente, obilazi sveu?ili?ta u Wurttembergu, Baselu i Augsburgu te se napokon, s navr?enih 26 godina, vra?a se u Dansku. U međuvremenu je stric umro te Brahe odlazi ?ivjeti kod ujaka koji je proizvodio papir i staklo te imao alkemijski laboratorij ; u njemu se na?lo mjesta i za astronomske instrumente . Brahe opisuje svoje instrumente i rezultate mjerenja u publikaciji De nova stella , koja izlazi 1573. Dvije godine kasnije Brahe obilazi Europu , tra?e?i povoljnu lokaciju za svoju promatra?nicu. Danski kralj Fridrich dodijelio mu je oto?i? Hven blizu Kopenhagena.

Tamo Brahe uz pomo?, danas nepoznatog, njema?kog arhitekta gradi dvorac koji naziva Uraniborg . Podrum se sastojao od alkemijskog laboratorija, tiskare i zatvora za neposlu?ne oto?ane! U prizemlju je bila biblioteka te sobe za stanovanje, uklju?uju?i gostinjske. Sredina prvog kata imala je dvije kraljevske sobe, a sa strane su bile promatra?nice. Iznad srednjeg dijela je bilo osam sobica za asistente i studente. Ugrađeni su bili sistem ?ica i zvonaca, kojim je mogao dozivati suradnike iz ostalih prostorija te cijevi s toplom vodom, koju tada nisu imali ni kraljevi u Louvreu ! Pored Uraniborga izgrađuje Stojerneborg ( Zvjezdani dvorac ) ?ije su prostorije bile ispod zemlje, a kupole na povr?ini, ?to je umanjivalo utjecaj vjetra i ostalih izvora vibracija na mjerenja . Na otoku je ?ak proizvodio i papir.

Brahe ostaje na svom otoku 21 godinu (prije nego ?to se posvadio s nekim utjecajnim ljudima u Danskoj i preselio u dvorac Benatek, oko 35 km sjeveroisto?no od Praga ) i u tom vremenu uvodi neke od vrlo va?nih inovacija u astronomiju, posebno u prodru?ju mjerenja i otklanjanju sistematskih gre?ki.

Brahe je bio 13. listopada 1601. gost na ve?eri baruna Rosenberga u Pragu . Kepler precizno obja?njava, kako se dostojanstveni Brahe nije htio ustati kada je trebao oti?i tamo gdje i car ide pje?ke. On je, naprotiv, juna?ki nastavio piti. Te no?i nastale su komplikacije koje su kulminirale 24. listopada, kada srce velikog astronoma prestaje kucati. Pokopan je veoma sve?ano u Pragu .

Doprinosi [ uredi | uredi kod ]

Svojim sistematskim pristipu Brahe je unaprijedio astronomiju svog vremena s preciznim mjerenjima .

Unaprjeđenje mjerenja [ uredi | uredi kod ]

Brahe uvodi inovacije u tri pravca:

• pobolj?ava preciznost mjerenja uvođenjem finijih ni?ana, i pove?anjem dimenzija, ?to tra?i bolje materijale i konstrukciju (koje je on imao).
• srednjom vrijedno??u vi?e mjerenja Brahe zamjenjuje dotada?nji manje precizan na?in da se od nekoliko mjerenja iste veli?ine odabere ono koje izgleda najbolje. Brahe si je također mogao priu?titi vi?e instrumenata i vi?e mjera?a, a to je omogu?avalo da se uo?e i uklone eventualne sistematske gre?ke karakteristi?ne za dati instrument ili mjera?a.
• kontinuirano mjerenje istog tijela je kriti?na inovacija bez koje bi se te?ko pre?lo s kruga na elipsu malog ekscentriciteta. Johannes Kepler je umjesto tri to?ke putanje Marsa imao deset Braheovih na raspolaganju (plus dvije svoje).

Uspoređivanjem sada?njih mjerenja s Braheovim mo?emo vidjeti da su njegove gre?ke bile manje od 4 ( lu?ne ili kutne minute )! Gre?ka ljudskog oka je oko 2 minute . Brahe to nije znao i mislio je da je gre?ka određena samo instrumentom, tako da je vjerovao da gre?ka određivanja pravca mo?e biti oko 5 ? 10 sekundi .

Glavna mjerenja [ uredi | uredi kod ]

Jedna va?na serija mjerenja odnosi se na komet iz 1577. Brache primje?uje da se on udaljava od Mjeseca , ?to se protivi Aristotelovom u?enju, i da putanja nije kru?na, ve? ovalna, ?to se također ne sla?e s gr?kim dogmama. Brahe je izmjerio polo?aje 777 zvijezda, i upravo po?injao rad na planetima kad sti?e Kepler.

Razli?ite pojave dovodile su do novih ideja. Tako su se znale i du?e od godine dana pojaviti zvijezde na mjestu gdje se prije nisu vidjele. Jednu takvu zvijezdu opa?ao je Brahe 1572. ( Tychova supernova ili SN 1572 ), a drugu Kepler 1604. ( Keplerova supernova ili SN 1604 ). Pojava novih zvijezda ( supernova ) dokazivala je da i u svijetu zvijezda postoje promjene.

Jedan komet kojega je 1577. prou?avao Brahe, bezuspje?no nastoje?i odrediti mu paralaksu , pomogao je da se ustanovi kako kometi nisu atmosferske pojave . Brahe je na osnovi negativnog rezultata utvrdio da se komet giba na daljinama ve?im od udaljenosti Mjeseca .

Braheov sustav [ uredi | uredi kod ]

Brahe nije prihvatio Kopernikov heliocentri?ni sustav , ve? je izveo kombinaciju Kopernikova i Ptolomejeva sustava. Sunce je postavio u sredi?te planetnog sustava, ali je Zemlju pritom izuzeo: Sunce se sa svim planetima gibalo oko Zemlje. Zemlja je tako i dalje zami?ljena u sredi?tu svijeta. Brahe je smatrao da ima ?vrst astronomski dokaz protiv gibanja Zemlje oko Sunca. U slu?aju da se Zemlja giba, zvijezde bi morale biti vrlo daleko, jer nikakvim mjerenjima nije se uspio odrediti njihov paralakti?ki pomak . No ako su veoma daleko, svojom bi veli?inom morale nadma?ivati veli?inu poznatog sustava i udaljenost najdaljeg planeta. Za?to? U vrijeme prije upotrebe teleskopa smatralo se da fizi?ka veli?ina zvijezda odgovara njihovu sjaju, te da najsjajnije zvijezde imaju kutni promjer od 2' do 3' ( lu?ne ili kutne minute ). Uz takve kutne promjere i na velikim udaljenostima one bi zaista poprimile nepojmljive dimenzije! ^[2]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Hoyle, Fred, ? Astronomija, Mladost, Zagreb, 1971.
• Mlađenovi?, Milorad, ? Koraci otkri?a prirode, Biblioteka Giordano Bruno, Gradina 1991.