Tropopauza je grani?ni sloj između troposfere i stratosfere . To je sloj gdje se zrak prestane hladiti s visinom i postaje gotovo u potpunosti suh. To je u stvari sloj gdje stopa opadanja temperature u troposferi prestaje biti negativna i jo? nije dostigla slojeve u stratosferi, gdje temperature po?inje rasti. Prema Svjetskoj meteorolo?koj organizaciji , tropopauza je sloj gdje stopa opadanja temperature padne ispod 2 °C/km.

Troposfera je sloj koji le?i uz povr?inu Zemlje. Najni?i je, najgu??i i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosje?na visina u umjerenom pojasu 10-12 km, na ekvatoru 16-18 km, a na polovima samo 6-8 km. U troposferi se odvija gotovo sva klima i vrijeme bitno za povr?inu Zemlje. U umjerenom pojasu, prosje?no se temperatura mijenja od 15°C na razini mora, do -55°C na vrhu troposfere. Na polovima, troposfera je tanja, pa je temperature na vrhu troposfere oko -45°C. Na ekvatoru, gdje je troposfera najdeblja, temperatura na vrhu troposfere je oko -75°C.

Tropopauzu je mogu?e isto odrediti po kemijskom sastavu. Na primjer, u donjem dijelu stratosfere je puno ve?a koncentracija ozona nego ?to je u gornjem dijelu troposfere. Osim toga, u troposferi gotovo da nema vi?e vodene pare .

Tropopauzu nije o?tra granica između dva sloja. Sna?ne grmljavinske oluje , na primjer, pogotovo one u tropskom podru?ju , ?e pre?i iz troposfere u stratosferu, stvaraju?i spora titranja i po nekoliko sati. Takva titranja stvaraju niskofrekventne gravitacione valove, koji mogu djelovati na atmosferska i oceanska strujanja u podru?ju nastanka.

Ve?ina komercijalnih zrakoplova leti u blizini tropopauze, da bi iskoristili prednosti hladnih temperatura na tim visinama. Stupanj termi?kog iskori?tenja mlaznih motora je ve?i kod ni?ih temperatura ( Carnotov ciklus ):

${\displaystyle \eta _{t}\leq {\frac {T_{Q}-T_{A}}{T_{Q}}}\,}$

gdje je: ${\displaystyle T_{Q}\,}$ - temperatura s kojom toplina ulazi u toplinski stroj i ${\displaystyle T_{A}\,}$ - temperatura okoline u koju stroj ispu?ta svoju otpadnu toplinu.

Mlazna struja [ uredi | uredi kod ]

Mlazna struja je atmosfersko strujanje vrlo velike brzine koje pu?e oko cijele Zemlje u smjeru zapad-istok. Nalazi se u sloju uglavnom u tropopauzi na visini 10-15 km iznad Zemljine povr?ine. Postoje ?etiri mlazne struje koje stalno pu?u oko Zemlje (dvije na sjevernoj Zemljinoj polutki, a dvije na ju?noj). Na sjevernoj polutki se sjeverna mlazna struja naziva polarna mlazna struja , a ju?na suptropska . Gibaju se valovito (tzv. Rossbyevi valovi koji najvjerojatnije nastaju zbog sile zbog Zemljine rotacije). Mlazne struje pu?u između Zemljinih klimatskih pojaseva (između suptropskih mlaznih struja se nalazi tropski-?arki klimatski pojas, a između sjeverne suptropske i sjeverne polarne, te ju?ne suptropske i ju?ne polarne mlazne struje su sjeverni i ju?ni umjereni pojas).

Ljudi mlazne struje koriste u zra?nom prijevozu (zra?ni prijevoz u smjeru zapad-istok se zbog mlazne struje mo?e odvijati mnogo br?e i uz manji tro?ak goriva). Posti?e brzine u sredi?tu između 200 do 500 km/h. U Japanu je 1970. izmjerena do danas najve?a od 650 km/h.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• [1] "The height of the tropopause"