Samuel ?tokovi?, slavodobitnik 2012. godine
Trka na prstenac
je
vite?ka
igra koja se odr?ava pretposljednjeg vikenda u kolovozu u
Barbanu
, koja je zadnjih godina postala za?titnim znakom tog mjesta, te jedna od najpoznatijih ljetnih priredbi u
Istri
.
Samuel ?tokovi? na konju ?undo Bundo slavodobitnik je 37. trke na prstenac
[1]
Prvi zapisi o trci na prstenac potje?u iz
1696.
godine, kada ju je organizirala
mleta?ka
obitelj
Loredan
(pod ?ijim je vlasni?tvu tada bio
Barban
) kako bi u vrijeme sajamskih priredbi privukli ?to vi?e posjetitelja. Natjecatelji su ve?inom bili plemi?i i građani iz istarskih gradova koji su posjedovali konja i vite?ku opremu.
U tisu?ljetnoj su se pro?losti Barbana događaji smjenjivali takvom brzinom da ni povijest nije uspjela sve zabilje?iti, ali zato jedan nije mogao proma?i kroni?arima. Ne zbog toga ?to bi bio zna?ajniji od ostalih ? ve? iz jednostavnog razloga ?to je to “Trka na prstenac”. Nad?ivjela je okvire povijesnih vite?kih igara, te vođena ogromnom ?ivotnom snagom i pokojom inspiracijom povijesnih suputnika, “dotr?ala” je s kraja sedamnaestoga na kraj dvadesetoga stolje?a. U tom povijesnom slijedu, zapisujemo godinu 1696. uz koju vezujemo najstariji zapis o Trci.
To je “pritajeno zrno”, proklijalo poslije 280 godina. Na puteljku ?to od sredi?ta Barbana vodi prema Gradi??u, svaki je dodir koplja i prstenca bio zvonjava u ?ast jedne obnovljene tradicije. Ta “barbanska zvona”ne bi danas grmjela tako sna?no da nije bilo dr.
Danila Klena
, povjesni?ara koji je istra?io i objavio podatke o prvim trkama na prstenac. Barbanac, prof. Mario Kal?i? publicirao je ta znanstvena istra?ivanja, i ona su u Barbanu nai?la na plodno tlo. Prema tim su podacima studenti iz Istre, okupljeni u klubu “Mate Balota” u Zagrebu, ?lanovi sportskog dru?tva Barban u suradnji s barbanskim aktivistima i Katedrom ?akavskog sabora rekonstruirali “Trku na prstenac” i predstavili je 14. kolovoza 1976. godine na “Istrijadi”. Otada se svake godine odr?ava pretposljednjeg vikenda u kolovozu.
Igra je sli?na
sinjskoj alci
, te je njen cilj unutar 12 sekunda u punom galopu pre?i stazu duga?ku 150 metara te
kopljem
pogoditi prstenac. Prstenac se sastoji od dva koncentri?na kruga međusobno spojena tako da između ?ine ?etiri polja. Pogodak u sredinu donosi tri boda, iznad sredine dva, ispod jedan i sa strane po pola boda. Pogodak i broj bodova potvrđuju suci, pred koje se jaha? s prstencem na koplju mora vratiti ?im se zaustavi. Svi natjecatelji stazu prolaze tri puta, te na kraju onaj s najvi?e bodova postaje slavodobitnik.
Od
1995.
odr?ava se i prednatjecanje nazvano
Trka na viticu
.
U planu je uvr?tavanje Trke na
popis nematerijalne hrvatske kulturne ba?tine
, a zatim i na popis
nematerijalne svjetske ba?tine
.
[2]
- Trka za prstenac
- Ottavio Quellis, 1696.
- Antun Rovis, 1703.
- Vazmoslav Vale, 1976., 1978., 1979., 1986.
- Mario Ko?ljan, 1977., 1981.
- Rikardo Ciceran, 1980.
- Ervino ?pada, 1982.
- Zdravko Prhat, 1983., 1990., 1993.
- Aldo Ko?ljan, 1984., 1985.
- Bruno Ko?ljan, 1987., 1989., 2016.
- Darko Koli?, 1988.
- Rade Bui?, 1991.
- Maksimilijan Rojni?, 1992., 1998., 2002.
- Miro Grgorovi?, 1994., 1996., 2000.
- Josip Ko?ljan, 1995.
- Gvido Babi?, 1997.
- Mario U?kar, 1999., 2001., 2005.
- Silvio U?kar, 2003.
- Danijel U?kar, 2004., 2006.
- Aleksa Vale, 2007., 2010.
- Kristijan Kancelar, 2008., 2018.
- Toni Uravi?, 2009.
- Goran ?pada, 2011.
- Samuel ?tokovi?, 2012.
- Andrej Kancelar, 2013., 2014.
- Nandi Radola, 2015.
- Bruno Ko?ljan 2016.
- Maksimilijan Rojni? 2017.
- Petar Ben?i? 2019.
- Antonio Osip 2020.
- Trka za viticu
- Miro Grgorovi?, 1995., 1996., 2000., 2001.
- Bruno Ko?ljan, 1997., 2007., 2015.
- Darko Koli?, 1998.
- Gvido Babi?, 1999.
- Maksimilijan Rojni?, 2002., 2004., 2010., 2017.
- Petar Ben?i?, 2003., 2008.
- Mauricio U?kar, 2005.
- Gordan Galant, 2006., 2013.
- Milio Grabrovi?, 2009., 2020.
- Silvio U?kar, 2011., 2014.
- Toni Uravi?, 2012.
- Luka Kancelar, 2016.
- Bruno Celija, 2018., 2019.
