Transsibirska pruga

Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku

Transsibirska ?eljezni?ka pruga , skra?eno Transsib, transibirka ( rus. : Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси?б), ? mre?a ?eljezni?kih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije , glavna industrijska podru?ja i prijestolnicu sa sredi?njim ( Sibir ) i isto?nim krajevima ( Daleki Istok ), Mongolijom , Kinom i Japanskim morem . Duljina glavnog pravca od Moskve do Vladivostoka iznosi 9288,2 km, prolazi kroz osam vremenskih zona i najdulja je ?eljezni?ka pruga na svijetu. Od 2002. godine u potpunosti je elektrificirana.

Glavnim pravcem se dr?i Transsibirska linija , koja prolazi od Moskve do Vladivostoka kroz Ni?nji Novgorod , Omsk , Krasnojarsk i Irkutsk . Oko 30% cijelog ruskog izvoza prolazi ovim putem.

Drugi pravac je Transmand?urska linija , koja se podudara s Transsibirskom sve do mjesta Tarskaya, oko 1000 km isto?no od Bajkalskog jezera . Odavde pruga dalje nastavlja jugoisto?no prema Kini i zavr?ava u Pekingu .

Tre?i pravac je Transmongolska linija koja se podudara s Transsibirskom do grada Ulan Ude na isto?noj obali Bajkalskog jezera. Od Ulan Ude, pruga nastavlja dalje prema glavnom mongolskom gradu Ulan Batoru , a svoj put zavr?ava kao i Transmand?urska linija u Pekingu.

Prvotna Transsibirska pruga je zapravo samo isto?ni dio magistrale, od ?eljabinska (Ju?ni Ural ) do Vladivostoka . Ta je dionica duga oko 7000 km i upravo je taj dio prvi izgrađen u razdoblju od 1891. do 1916.

Slu?bena izgradnja je zapo?ela 31. svibnja 1891. nedaleko Vladivostoka. Toj prigodi je prisustvovao i mladi carevi? Nikolaj Aleksandrovi?, budu?i car Nikolaj II. Zapravo je izgradnja zapo?ela i ranije, po?etkom o?ujka 1891. kada je zapo?ela izgradnja dionice između Miassa i ?eljabinska.

Pruga je u cijelosti bila spojena ve? 3. studenog 1901. kada su se radnici sa zapadne strane susreli s radnicima s istoka, no slu?beno prometovanje vlakova na cijeloj dionici u to vrijeme jo? nije postojalo. Vlakovi ?e punom dionicom od Petrograda do tihooceanskih luka krenuti tek od srpnja 1903. Zanimljivost je da je u to vrijeme ?eljeznica bila prekinuta kod Bajkalskog jezera , a vagoni su se ukrcavali na posebne trajekte i njima prevozili na drugu stranu.

Cjelovita pruga između Petrograda i Vladivostoka bez prekida pu?tena je 1904. , a ve? sljede?e 1905. , Transsibirska je pruga spojena s europskim prugama i samim time prvi puta u povijesti bilo je mogu?e ?eljeznicom putovati od obala Atlantika do Tihog oceana . Tro?kovi izgradnje u razdoblju od 1891. do 1913. iznosili su 1 455 413 tisu?a rubalja .

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

Rudolf Nurejev je rođen u vlaku na ovoj pruzi, pokraj Irkutska

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Transsibirska pruga: Web Enciklopedija (eng) Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 24. sije?nja 2007. ( Wayback Machine )
Vodi? kroz Transsibirsku prugu by [1] .
Vozni red, pogledaj Raspored putovanja njema?kih ?eljeznica Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 2. prosinca 2003. ( Wayback Machine ) (pokriva Europu, ali također i Transsibirsku ?eljeznicu) i Vozni red s udaljenostima (pdf) Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 26. svibnja 2006. ( Wayback Machine ); imati na umu da se moskovsko vrijeme primjenjuje za putovanja ?irom Rusije.
Stranica o ?eljeznicama ZND-a i Baltika . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 4. prosinca 2012 . Pristupljeno 13. travnja 2006.
Vodi? kroz Veliku Transsibirsku ?eljeznicu (1900)

Putopisi:

Australska novinarka, dopisnica iz Moskve pi?e blog o svojem putovanju Transsibirskom ?eljeznicom. Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. travnja 2007. ( Wayback Machine )