Zgrada Međunarodnoga vojnog suda za Daleki istok u kojoj se odvijao Tokijski proces
Tokijski proces
je naziv za suđenje japanskim ratnim zlo?inima pred Međunarodnim vojnim sudom za Daleki istok.
Optu?eno je 28 visokih vojnih i politi?kih du?nosnika koji su optu?eni za razne zlo?ine (
zlo?in protiv ?ovje?nosti
,
zlo?in protiv mira
itd.)
Suđenje je po?elo
3. svibnja
1946.
a zavr?eno je
12. studenoga
1948.
Najpoznatiji sudionik bio je
Hideki Tojo
,
ratni
premijer
Japana
. Nakon okon?anja suđenja, sedmero optu?enih je pogubljeno u zatvoru, a preostalih ?esnaest osuđeno je na
do?ivotni zatvor
. Dvoje optu?enih umrlo je tijekom procesa.
Kasnije je Japan platio ratne od?tete nekim zemljama koje je okupirao i iskori?tavao. No, nekim dr?avama nije pla?ena nikakva od?teta.
Kini
nije pla?ena od?teta jer su u međuvremenu tamo vlast preuzeli komunisti pa Amerikanci nisu ?eljeli dopustiti da Japan pla?anjem od?tete ja?a njihove protivnike.
Nitko od optu?enih nije okrivljavao cara
Hirohita
. Optu?eni japanski generali i politi?ki du?nosnici time su ?eljeli za?tititi cara, a Amerikanci su se s time slo?ili jer bi im procesuiranje cara moglo uzrokovati probleme pri okupaciji Japana. Japanski car,
Akihito
, do dana?njih dana odbija posjetiti
?intoisti?ki
hram posve?en du?ama vojnika poginulih za cara.
Međunarodni vojni sud za Daleki istok
[
uredi
|
uredi kod
]
Prvih dana svibnja
1946.
u
Tokiju
je po?eo zasjedati
Međunarodni vojni sud za Daleki istok
koji je trebao utvrditi krivnju japanskih ratnih zlo?inaca. Pripreme za pokretanje takve rasprave bile su duge i naporne, ali ih je, na osnovi uputa o apsolutnoj mo?i koje je dobio poslije japanske predaje
2. rujna
1945.
, general
Douglas MacArthur
provodio vrlo energi?no, ?to mu je dopustio
Potsdamski memorandum
od 26. srpnja 1945. godine.
Međunarodni vojni sud za Daleki istok uveo je i neke novosti, pojedine zlo?ince upu?ivao je na suđenje u mjesta gdje su izvr?ili zlo?ine. Tako je general Yamashita, zapovjednik
Filipina
, bio osuđen i obje?en u
Manili
, a neki visoki du?nosnici odgovorni za zlo?ine u
Mand?uriji
bili su predani
Sovjetima
.
Ukupno je 1.288 osoba odgovaralo pred raznim savezni?kim vojnim sudovima, od kojih su 174 bile osuđene na smrt. Na procesu u Tokiju na?lo se 28 okrivljenih. Bili su to najvi?i dr?avni du?nosnici:
premijeri
, ministri, veleposlanici i
generali
. Neki od odgovornih za rat i zlo?ine sami su izabrali
smrt
. Primjerice, ministar rata Anami izvr?io je
harakiri
. To su dani individualnog delirija. ?ivot su si, metkom u glavu, oduzeli generali Sugiyama, Tanaka i Honjo te niz mlađih ?asnika. Optu?eni na tokijskom procesu, u kojem je glavna osoba bio general Tojo, morali su odgovarati zbog zavjere protiv mira, zlo?ina protiv ?ovje?anstva, ratnih zlo?ina i zbog agresije na saveznike. Drugim rije?ima, to je zna?ilo da su optu?eni i zbog invazije na Mand?uriju 1931. i njezinog zauzimanja, zbog invazije na Kinu 1932., okupacije pokrajina Jehol i Cijahar 1935. te
napada na Perl Harbur
bez prethodne objave rata.
S posebnom pozorno??u razmatrani su zlo?ini koje su
Japanci
u?inili protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovni?tva, jer Japan, premda je 1929. potpisao
?enevsku konvenciju
o ratnim zarobljenicima, nije po?tovao temeljne propise Međunarodnog ratnog prava. Treba spomenuti 78 tisu?a zarobljenih Amerikanaca na
Filipinima
, mar? smrti, stra?ne uvjete ?ivota u japanskim logorima, masakriranja u Kini svih onih koji nisu htjeli surađivati s Japancima, a da se ne govori o
Nankingu
1938. kada je ubijeno vi?e od 100 tisu?a ljudi. Poku?aji obrane tih nedjela nisu privukli gotovo nikakvu pozornost pa je 12. studenog
1948.
Međunarodni vojni sud za Daleki istok donio presude: sedam na smrt vje?anjem, ?esnaest na do?ivotnu robiju, a ostalima je izrekao vremenske kazne.