Tetuan

Medina Tetuana
	Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Maroko
Godina uvr?tenja	1997. (20. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv, v
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:837
Koordinate	35°34′N 5°22′W / 35.57°N 5.37°W (WD)
	Tetuan

Tetuan ; ?????
	Panorama Tetuana s Bouanana Panorama Tetuana s Bouanana
	; Zastava
	; Zastava
	Koordinate : 35°34′N 5°22′W / 35.567°N 5.367°W
Dr?ava	Maroko
Pokrajina	Tangier-Tetouan
	Vlast
- Gradona?elnik	Mohamed Ideemar
	Povr?ina
- Ukupna	94 km²
Visina	57 m
	Stanovni?tvo (2004.)
- Grad	320.539
- Metropolitansko podru?je	800.000 (2009.)
Vremenska zona	UTC ( UTC )
Po?tanski broj	93000
	Slu?bena stranica www.tetouan.ma
Zemljovid
	Tetuan

Tetuan ( arapski : ?????, Tetaven ; berberski : Ti??awin ; francuski : Tetouan , ?panjolski : Tetuan ) je grad u sjevernom Maroku , samo nekoliko kilometara ju?no od Gibraltarskog tjesnaca i 60 km jugoisto?no od Tangera , te pripada pokrajini Tangier-Tetouan . Nalazi se na sjevernom obronku gorja Rif , u plodnoj dolini rijeke Martil koja utje?e u more u Tetuanskoj luci.

Tetuan je nazvan po berberskoj rije?i za "o?i" ili u prenesenom zna?enju "izvor vode". Stari grad ( medina ) je, iako je najmanji od marokanskih medina, na popisu mjesta svjetske ba?tine UNESCO -a od 1997. godine kao "rijedak primjer spoja andaluzijske i marokanske arhitekture koji je pre?ivio gotovo netaknut izvanjskim utjecajima".

Tetuan je jedna od dvije glavne marokanske luke na sredozemnoj obali , uz Tanger, a opslu?uje ga civilna zra?na luka Sania Ramel koja se nalazi 6 km isto?no od sredi?ta grada.

Iako je arapski slu?beni jezik, ve?inom se koristi marokanski arapski , a ?esto se govore i francuski i ?panjolski koji se smatraju jezicima gospodarstvenika i intelektualaca. U gradu postoji i manjinsko kr??ansko stanovni?tvo.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Grad su osnovali Feni?ani u 3. stolje?u pr. Kr. I feni?anski i rimski artefakti su pronađeni na obli?njem arheolo?kom lokalitetu Tamuda.

Oko 1305. godine kralj iz dinastije Marinida, Abu Thabit, je dao izgraditi novi grad koji je slu?io kao baza za napade na Ceutu . Oko 1400. godine uni?tili su ga Kastiljanci jer su ga gusari koristili kao bazu za svoje napade. Do kraja 15. stolje?a obnovili su ga Maurski izbjeglice iz ?panjolske Andaluzije koji su pobjegli od rekonkviste (koja je zavr?ila osvajanjem Granade , 1492. god.).

Dana 4. velja?e 1860. godine, osvojili su ga ?panjolci pod vodstvom Leopolda O'Donnella (potomak stare irske kraljevske obitelji, O'Donnell od Tyrconnella) koji je postao nasljedni vojvoda od Tetuana, a kasnije i premijer ?panjolske. On ga gotovo pretvara u europski grad prije njegove evakuacije 2. svibnja 1862. godine. Mauri su se toliko zgrozili europezacijom grada da su potpuno uni?tili sve tragove promjena i smanjili grad na prija?nje stanje.

Grad je 1913. godine postao glavnim gradom dijela Maroka pod ?panjolskim protektoratom, ?to je i ostao do 1956. godine. Njime je upravljao kalif (?pa. jalifa ; marokanski princ koji je slu?io kao ban za sultana, i ?panjolski "Alto Comisario" , tj. visoki predstavnik ). Mnogi ljudi u gradu jo? uvijek govore ?panjolski, a na mnogim prometnim znakovima su imena ?esto zapisana i na ?panjolskom i na arapskom.

?idovi su ?ivjeli u odvojenom dijelu grada ( mellah , tj. geto ) koji se no?u zaklju?avao. Oni su bili Sefardi koji su emigrirali iz ?panjolske nakon rekonkviste i ?panjolske inkvizicije . Ova ?idovska zajednica govori oblik judeo-?panjolskog poznat kao Haketia . Neki od njih su se iselili kasnije u Oran (u Al?iru ), u Ju?nu Ameriku i kasnije u Izrael , ?panjolsku , Francusku i Kanadu . Vrlo malo ?idova je ostalo u Tetouan danas. ^[1]

O umjetni?koj tradiciji i vrijednosti ba?tine Tetuana svjedo?i slavna ?kola za umjentost i obrt Dar Sanaa, ali i Nacionalni institut likovnih umjetnosti koji se nalaze u Tetuanu.

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Zbog brojnih arhitektonski zna?ajnih zgrada, Stari grad ( medina ) je 1997. godine upisan na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Africi . Medina je ograđena zidom dugim 5 km, sa sedmera gradska vrata. Ulice Tetuana su poprili?no ?iroke i prave, te povezuju gradska vrata i brojne velike i male trgove. Ku?e ve?inom pripadaju plemi?kim obiteljima koje su tijekom rekonkviste pobjegli iz Andaluzije. Njihova dvori?ta imaju nasade naran?i i mramorne ?esme , dok su im drveni svodovi rasko?no ukra?eni i oslikani maurskim stilom , poput onog u Alhambri u Granadi . Tradicionalno ukra?avanje pocakljenom keramikom s inkrustacijama od srebrne ?ice se mo?e prona?i na svakom katu, stupovima i ukrasnim gredama. U Medini se prozvode tradicionalni predmeti kao ve? navedena keramika, ?ute papu?e s debelim đonovima, visokocijenjeni lokoti i ru?nici umjetni?ke vrijednosti koji se nose kao prekriva?i u ruralnim dijelovima zemlje.

Kraljevska pala?a se nalazi odmah izvan jednog od ulaza u medinu i ispred nje se nalazi gradski trg. Tetuanska luka je za?ti?ena pre?kom preko koje mogu pre?i samo manji brodovi.