Sloboda medija prema organizaciji
Reporteri bez granica
2017.
??
Dobra situacija
??
Zadovoljavaju?a situacija
??
Zabilje?eni problemi
| ??
Slo?ena situacija
??
Veoma ozbiljni problemi
|
Svjetski dan slobode medija
obilje?ava se svake godine
3. svibnja
od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skup?tina
Ujedinjenih naroda
. Cilj obilje?avanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogu?nostima za rje?avanje brojnih izazova, jest podizanje svijesti o va?nosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih na?ela.
Obilje?ava se na godi?njicu
Windhoe?ke deklaracije
, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afri?kih novinara
1991.
godine u
Windhoeku
, u
Namibiji
, s jedinstvenom vizijom - za?tititi temeljna prava slobodnog tiska.
[1]
Godine 2010. u svijetu su ubijena 102 novinara, osam manje nego 2009., priop?io je Međunarodni novinarski institut (IPI), a Reporteri bez granica (RFS) objavili su u povodu Svjetskog dana slobode medija popis 38 najve?ih neprijatelja medijskih sloboda. U posljednjih deset godina ubijeno je ukupno 788 novinara, i to najvi?e u
Iraku
(177), na
Filipinima
(96) i u
Kolumbiji
(50).
[2]
Prema istra?ivanju ameri?ke neovisne udruge
Freedom house
Hrvatska je zemlja s "djelomi?no slobodnim" medijima, na 85. mjestu s rejtingom 41.
[3]
Hrvatsko novinarsko dru?tvo
svake godine na Svjetski dan slobode medija upozorava na nedostatke, organizira prosvjedne skupove i izdaje priop?enja ili deklaracije.
[4]
[5]
[6]
≫(...)?elimo upozoriti na jo? uvijek neuređene međusobne odnose vlasnika medija s jedne te urednika i novinara s druge strane. Vlasnici i dalje izravno interveniraju u uređiva?ku politiku. Politi?ki pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim niti u privatnim medijima. Ogla?iva?i o?ekuju da za pla?eni prostor budu pomilovani, tako da mediji ne izvje?tavaju negativno o njima.
Mediji su u proteklim godinama zaslu?ni za otkrivanje ratnog kriminala i nekih zna?ajnih korupcijskih afera, ali na?alost to nije dovoljno utjecalo na pozitivne pomake u pravosuđu i vlasti.
Sada?nji trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabave, spektakla, dominacija crne kronike, izmi?ljanje i proizvodnja celebritija u kona?nici rezultiraju bijegom od novinarstva, cenzurom i autocenzurom.
HND jo? jednom isti?e da ?tetu koju donosi kriza ogla?ivanja i pada naklada u tisku moraju prije svih pretrpjeti i podnijeti nakladnici, a ne novinari.(...)≪
Godine 2011. na prosvjednom skupu predstavnica novinara
HRT
-a Elizabeta Gojan upozorila je kako je Hrvatska prema posljednjim istra?ivanjima po stupnju medijskih sloboda iza Slovenije, Crne Gore i Srbije, dok smo od zemalja u okru?enju ispred BiH i Makedonije.
[2]
Prema podatcima
Dr?avnog zavoda za statistiku
u
Republici Hrvatskoj
je u 2008. radilo 146 radiopostaja, 21 televizijski centar, 2 525 ?asopisa i 334 novine.
[7]