Susan Brownell Anthony
(
Adams, Massachusetts
,
15. velja?e
1820.
?
Rochester, New York
,
13. o?ujka
1906.
) - istaknuta ameri?ka liderica za
građanska
i feministi?ka prava. Jedna je od prvih borkinja za ?enska prava u
SAD
-u. Igrala je klju?nu ulogu u 19. stolje?u u pokretima za uvođenje
prava glasa ?ena
u SAD-u. Rođena u
kvekerskoj
obitelji
posve?enoj
dru?tvenoj jednakosti
, prikupljala je
peticije
protiv
ropstva
ve? u svojoj sedamnaestoj godini. Godine
1856.
, postala je njujor?ka predstavnica Ameri?kog dru?tvo za borbu protiv ropstva.
Suzan Anthony rođena je 15. velja?e 1820., u malom gradu Adams, u Massachusettsu, kao drugo od osmoro
djece
. Rano je pokazala
liderske
sposobnosti, pohađaju?i
nastavu
u
internatima
od svoje 15. do 30. godine. Postala je predsjednica lokalnog pokreta trezvenjaka K?eri umjerenosti (eng. Daughters of Temperance), grupi koja je bila posve?ena
zabrani alkohola
. Ovo joj je bilo prvo u nizu mnogih dru?tava i udru?enja kojih je bila ?lan za
?ivota
.
[1]
Godine 1852., napustila je pokret trezvenjaka i pridru?ila se
Elizabeth Cady Stanton
u borbi za ?enska prava i dobivanje prava glasa.
[2]
Njih dvije objavile su novine pod nazivom "Revolucija", s ciljem promocije ?enskih prava. Pedesetih godina 19. stolje?a, priklju?ila se borbi protiv
ropstva
. Također je bila ?lan ameri?kog anti-ropskog dru?tva od
1856.
do
1861.
, a
1863.
osnovala je ?ensku ligu za emancipaciju
robova
. Pored toga,
1870.
je osnovala i postala prva predsjednica ?Sredi?nje organizacije zaposlenih ?ena”.
Godine 1872. zahtijevala je, da se politi?ka prava data crna?kom stanovni?tvu u 14. i 15.
amandmanu
, daju i ?enama. Povela je grupu ?ena na glasanje u Rochesteru, kako bi provjerila da li se po?tuje glasa?ko pravo
?ena
. Uhap?ena je, ali je odbila platiti nov?anu
kaznu
zbog kr?enja zakona o
izborima
. Narednih desetlje?a nastavila je organizirati niz akcija ameri?kog pokreta za pravo glasa ?ena. Tako je
1878.
predala napisan
amandman
koji je 18. kolovoza 1920., tek poslije njene smrti, pretvoren u 19. amandman, daju?i ?enama pravo glasa. Ona je također 1888. osnovala Međunarodni savjet ?ena, sastavljen od 48 zemalja, Međunarodni savjet ?ena za pravo glasa 1904., kao i Sveu?ili?te u Rochesteru koje prihva?a ?ene, po?ev?i od 1900.
[3]
Preminula je od
upale plu?a
i
zatajenja srca
1906. Njene posljednje rije?i u javnosti, Neuspjeh je nemogu?! (eng. Failure is impossible!), pretvorile su se u
slogan
pokreta prava glasa za ?ene. Dana 2. srpnja 1979., u njenu ?ast je napravljena
kovanica
ameri?kog dolara
s njenim likom.