Suhozid
UNESCO ? Nematerijalna svjetska ba?tina
?panjolska Cipar Gr?ka Italija Hrvatska Francuska Slovenija ?vicarska
Regija :	Europa
Godina upisa :	2018.
Ugro?enost :	-
Poveznica :	UNESCO:01393

Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez kori?tenja morta .

Postoje razne svrhe gradnje suhozida:

• kao zid
• kao ograda oranice ili pa?njaka (u ju?noj Europi , Hrvatskoj , Irskoj , i ?vicarskoj i u Austriji ), nazivana jo? i kao groma?a i mocira ^[1]
• u gradnji bunara
• u gradnji puteva ( Premu?i?eva staza )

Ekolo?ka korist [ uredi | uredi kod ]

Suhozidi pru?aju vrijedna uto?i?ta za razne biljke i ?ivotinje, npr. gu?tere , ?abe , p?ele i razne rijetke kukce .

Za?tita [ uredi | uredi kod ]

Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom za?titom. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski za?tititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet za?tite suhozida kroz za?titu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra . Time je vje?tina zidanja "u suho" za?ti?ena na nacionalnoj razini rje?enjem o preventivnoj za?titi ?ije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu. ^[2] Nakon trogodi?njeg perioda preventivne za?tite umije?e je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu za?titu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umije?e suhozidne gradnje progla?ava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvr?teno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stru?njaka na temu "Tehnika gradnje ?u suho“" kao element nematerijalne kulturne ba?tine, krenulo se s izradom zajedni?ke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Gr?ke, ?panjolske i ?vicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara ?ovje?anstva. ^[3]

Suhozid je 29. studenog 2018. godine stavljen na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne ba?tine. ^[4]

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

• ka?un
• trim

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Skupina autora: "Gradimo u kamenu". Split: Slobodna Dalmacija, 2012. ISBN 978-953-7088-73-6 .

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi suhozide u Hrvatskoj

• Udruga Suhozid, Pag ^{[ neaktivna poveznica ]}
• Udruga Dragodid
• Otvoreni javni popis hrvatskih suhozida   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. velja?e 2017. ( Wayback Machine ), Sveu?ili?te u Zagrebu
• Andro Nigoevi?: Suhozid - kameni spomenik ?uljevitih dlanova , Hrvatska katoli?ka mre?a

v  • u Svjetska ba?tina u Hrvatskoj Kulturna ba?tina (8) Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Pore? (1997.) ? Dubrovnik (1979.) ? Katedrala sv. Jakova u ?ibeniku (2000.) ? Mleta?ke utvrde od 15. do 17. stolje?a: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar 1) (2017.) ? Split s Dioklecijanovom pala?om (1979.) ? Starogradsko polje na Hvaru (2008.) ? Ste?ci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici 2) (2016.) ? Trogir (1997.) Prirodna ba?tina (2) Bukove pra?ume u Karpatima i drugim podru?jima Europe 3) (2017.) ? Plitvi?ka jezera (1979.) Nematerijalna svjetska ba?tina (22) Be?arac , pjevanje i sviranje iz isto?ne Hrvatske (2011.) ? Festa svetog Vlaha , za?titnika Dubrovnika (2009.) ? Hrvatsko ?ipkarstvo (2009.) ? Hvarska procesija Za kri?en (2009.) ? Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) ? Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) ? Mediteranska prehrana 4) (2013.) ? Međimurska popevka (2018.) ? Nijemo kolo (2011.) ? Ojkanje (2010.) ? Pljo?kanje 5) (2022.) ? Proizvodnja drvenih dje?jih igra?aka Hrvatskog zagorja (2009.) ? Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) ? Sinjska alka (2010.) ? Sokolarstvo 6) (2021.) ? Suhozid 7) (2018.) ? Tradicija pravljenja licitara (2010.) ? Tradicija uzgoja lipicanaca 8) (2022.) ? Tripundanske sve?anosti i kolo sv. Tripuna ? tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) ? Zvon?ari Kastav?tine (2009.) ? Transhumanca (2023.) 6) 1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Italije , Crne Gore i Hrvatske 2)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Bosne i Hercegovine , Crne Gore , Srbije i Hrvatske 3)  Zajedni?ka svjetska ba?tina 13 europskih zemalja [1] 4)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Cipra , Gr?ke , Hrvatske, Italije , ?panjolske , Maroka i Portugala 5)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Hrvatske, Italije , Cipra , Belgije i Francuske 6)  Zajedni?ka svjetska ba?tina vi?e zemalja 7)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Cipra , Gr?ke , Hrvatske, Italije , ?panjolske , Francuske , Slovenije i ?vicarske 8)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Austrije , Bosne i Hercegovine , Hrvatske, Italije Mađarske , Rumunjske , Slovenije i Slova?ke