Povijesno sredi?te Avignona s Papinskom pala?om, episkopalnim kompleksom i Avignonskim mostom
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Francuska
Godina uvr?tenja	1995. (19. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iv
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:228
Koordinate	43°57′10″N 4°48′22″E  /  43.95278°N 4.80611°E  / 43.95278; 4.80611
Avignon class=notpageimage| Lokacija Avignona u Francuskoj

Stara jezgra Avignona , povijesno sredi?te Avignona (ju?na Francuska ), progla?ena je UNESCOvom svjetskom ba?tinom 1995. godine, i to kao kulturna ba?tina razine I, II i IV. ^[1] Na popis mjesta svjetske ba?tine u Europi, u sklopu stare jezgre Avignona, svrstana je Papinska pala?a , njen episkopalni kompleks i Avignonski most .

Papinska pala?a [ uredi | uredi kod ]

Papinska pala?a ( Palais des Papes ) je povijesna pala?a i jedan od najve?ih i najva?nijih spomenika srednjovjekovne goti?ke arhitekture u Europi . Pala?a je dojmljiva građevina koja se nalazi na istoimenom trgu i svojom veli?inom ?ini da se obli?nja Avignonska katedrala Notre Dame des Doms doimlje patuljastom. Pala?u su izgradili pape u 14. stolje?u, od Ivana XXII. 1316. godine, do 1370. godine kada je zavr?ena.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Avignon je postao rezidencijom Papa 1309. godine kada je Gascon Bertrand de Goth, kao Papa Klement V. , odlu?io izbje?i tada nasilni i kaoti?ni Rim po svom imenovanju (1305.), te premjestio kuriju u Avignon, zapo?ev?i razdoblje poznato kao Avignonsko papinstvo. Klement je ?ivio kao gost u dominikanskom samostanu u Avignonu, a njegov nasljednik, Papa Ivan XXII. zapo?eo je u samostanu graditi veli?anstveni dvor od stare biskupske (episkopske) pala?e (Rocher des Doms ) koja se nalazila na prirodnoj stijeni koja gleda na rijeku Rhonu . ^[2] Papa Benedikt XII. (1334. ? 42.) i njegovi nasljednici, sve do 1364. godine, nastavili su nadograđivati kompleks u dvije faze, Palais Vieux (Stara pala?a) i Palais Neuf (Nova pala?a). Kada je bila gotova, pala?a se prostirala na 11,000 m² (2.6 hetara) i na nju je utro?ena ve?ina papinskih prihoda za njihova pontifikata.

Palais Vieux je projektirao arhitekt Pierre Poisson iz Mirepoixa koji je vanjski dio benediktinske biskupske pala?e dao sru?iti i na njenom mjestu podi?i mnogo ve?u i iznimno utvrđenu građevinu sa sredi?njim klaustrom i visokim tornjevima na sva ?etiri kraja. Benedikt XII. je dao 1335. godine izgraditi utvrdu ( donjon ) izvan pala?e, nazvan "Anđeoski toranj" koji je bio za?ti?en ramparts spojenih s osobnim prostorijama papa, te Veliku kapelu, paralelnu s katedralom.

Za papa Klementa VI. , Inocenta VI. i Urbana V. , građevina je pro?irena u dana?nju Palais Neuf. Za Klementa VI. Jean de Louvres je izgradio novi toranj i dodao nove zgrade, uklju?uju?i 52 m dugu Veliku kapelu ( Grand Chapel ) koja je bila mjesto molitve za pape. Za Innocenta VI. Dovr?ena su jo? dva tornja, a za Urbana V. dovr?eno je glavno dvori?te (poznato kao Court d'Honneur) s građevinama koje ga zatvaraju. Interijer je bogato ukra?en freskama, tapiserijama, slikama, skulpturama i izrezbarenim drvenim stropovima.

Pape su napustili Avignon 1377. godine i vratili se u Rim, ?to je potaklo tzv. Papinski ?izmu tijekom koje su antipape Klement VII. i Benedikt XIII. vladali iz Avignona do 1408. godine. Ovaj posljednji je bio i zato?en u pala?i 10 godina nakon opsade koju je 1398. godine vodio Geoffrey Boucicaut . Pala?a je jo? neko vrijeme bila u posjedu antipapa, a opsjedana je od 1410. do 1411. godine, da bi do?la u posjed papa tek 1433. godine.

Iako je pala?a bila u posjedu papa (zajedno s okolnim dijelom grada i Comtat Venaissin ), u sljede?ih 350 godina postupno je propadala (unato? obnovi 1516. godine). U vrijeme Francuske revolucije , kad su je zauzeli revolucionari, ve? je bila u ru?evnom stanju. Godine 1791. bila je popri?tem masakra kontra-revolucionara ?ija su tijela ba?ena u Zahodski toranj (Tour des Latrines) u Staroj pala?i.

Pala?u su povremeno koristili Napoleonovi vojnici kao vojnu baraku i zatvor, te je jo? dodatno sradala od vojnika, a osobito za vrijeme anti-sve?eni?ke Tre?e republike , kada je drvenarija interijera uzeta za izgradnju ?tala, a freske ve?inom prekrivene ili uni?tene (?ime su ih ironi?no sa?uvali). Ispra?njena je tek 1906. godine, kada je postala dr?avnim muzejom i od tada je u stalnoj obnovi.

Ve?ina pala?e je danas otvoreno javnosti (22 sobe, uklju?uju?i privatne prostorije papa i mjesta povijesnih događaja), a u njoj se nalazi konferencijska dvorana i arhiv francuskog departmana Vaucluse .

• 
  Velika kapela u kojoj su se molili Avignonske pape
• 
  Trodimenzionalni prikaz pala?e
• 
  Plan pala?e iz 1914. godine
• 
  Oslikani svod kapele sv. Martiala

Arhitektura [ uredi | uredi kod ]

Sa svojih 15,000 m ² postora (ekvivalent 4 goti?ke katedrale), Avignonska pala?a je najve?a goti?ka pala?a u Europi. ^[3]

Pored ju?ne strane Anđeoskog tornja, papa Klement VI. Je 1342. dao izgraditi “Toranj garderobe” i “Veliku prijemnu dvoranu” iznad Velike kapele. One su, zajedno s “krilom za plemenite” na desnom kutu, zatvorile veliko dvori?te “Honour”. Nakon toga prestale su vojne nadogradnje i prevladala je elegancija fasada, a unutra?njost je ispunjena ukr?tenim rebrima svodova i skulpturalnim dekoracijama.

Studij Klementa VI., poznat i kao "la chambre du cerf" je jedna od najdomljivijih soba zbog svojih freski na zidovima i svodu. Kapela Svetog Martiala , koja se nalazi na drugom katu tornja sv. Ivana, je oslikana scenama iz ?ivota sv. Martiala, koje je naslikao Matteo Giovanetti od 1344. do 1345. godine. ^[4] Od 1347. do 1348. godine, Matteo Giovannetti je oslikao kapelu Svetog Ivana (Saint-Jean chapel), koja se nalazi ispod kapele sv. Martiala. ^[5]

Avignonski most [ uredi | uredi kod ]

Avignonski most ( Pont d'Avignon , poznat i kao Pont St-Benezet) je slavni srednjovjekovni most preko rijeke Rhone između Avignona i Villeneuve-les-Avignon na lijevoj obali. Izgrađen između 1171. i 1185. godine, bio je dug oko 900 m, ali je nakon nekoliko katastrofalnih poplava tijekom stolje?a od njega ostalo samo 4 kamena luka, dok su ostali zamijenjeni drvenim mostom. Na jednom od lukova stoji kapela Svetog Benezeta (Saint-Benezet).

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Stara jezgra Avignona

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Slu?bene stranice Papinske pala?e   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 9. svibnja 2007. ( Wayback Machine ) ( engl. )
• Papinska pala?a

v  • u Svjetska ba?tina u Francuskoj Kulturna dobra (43) Episkopalni grad Albi (2010.) ? Rimski i romani?ki spomenici u Arlesu (1981.) ? Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) ? Stara jezgra Avignona (1995.) ? 23 zvonika Beffroi 1) (1999.) ? Mjese?eva luka Bordeauxa (2007.) ? Katedrala u Bourgesu (1992.) ? Klimati i teroari Burgundije (2015.) ? Canal du Midi (1996.) ? Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) ? Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cevennesa (2011.) ? Champagne brda, ku?e i podrumi (2015.) ? Oslikana ?pilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) ? Svjetionik Cordouan (2021.) ? Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) ? Opatija Fontenay (1981.) ? Grande Ile i Neustadt u Strasbourgu (1988.) ? Arhitektonska djela Le Corbusiera , izniman doprinos modernom pokretu 5) (2016.) ? Obnovljeno sredi?te Le Havrea (2005.) ? Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) ? Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) ? Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) ? Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) ? Notre-Dame , Bazilika Saint-Remi i pala?a Tau u Reimsu (1991.) ? Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) ? Nica (2021.) ? Rimski spomenici u Orangeu uklju?uju?i kazali?te i slavoluk (1981.) ? Pont du Gard (1985.) ? Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) ? Srednjevjekovni trgova?ki grad Provins (2001.) ? Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli 3) (1998.) ? Vinogradsko podru?je Saint-Emiliona (1999.) ? Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) ? Obala Seine u Parizu (1991.) ? Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carriere i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) ? Taputapu?tea 6) (2017.) ? Vaubanove utvrde (2008.) ? Versajska pala?a (1979.) ? Opatija Vezelay s bre?uljkom (1979.) ? Prapovijesni lokaliteti u dolini Vezere ( Lascaux , Cro-Magnon , La Madeleine , Le Moustier ) (1979.) ? Lje?ili?ni grad Vichy (2021.) ? Maison Carree (2023.) Prirodna dobra (6) Bukove pra?ume Karpata i drugih podru?ja Europe (2021.) ? Chaine des Puys , tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) ? Francuski ju?ni teritoriji i mora (2019.) 6) ? Lagune Nove Kaledonije 6) (2008.) ? Nacionalni park Reunion 6) (2010.) ? Zaljev Porto uklju?uju?i park prirode Scandola na Korzici (1983.) Mje?ovita dobra (1) Pireneji - Mont Perdu 3) (1997.) Nematerijalna svjetska ba?tina (12) Alenconska ?ipka , vje?tina pravljenja (2010.) ? Aubussonska tapiserija (2009.) ? Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) ? Compagnonnage , mre?a za preno?enje znanja i identiteta (2010.) ? Equitation , francuska ?kola jahanja (2011.) ? Fest-noz , festivalno okupljanje zajedni?kih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) ? Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima 3) (2015.) ? Karneval u Granvilleu (2016.) ? Francuski gastronomski obrok (2010.) ? Francuska tradicija crtanja krovi?ta (2009.) ? Maloya 6) (2009.) ? Gwoka 6) (2014.) ? Procesija divova i zmajeva 1) (208.) ? Procesije kostiju Limousina (2013.) ? Sokolarstvo 4) (2010.) 1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Belgije i Francuske   2)  Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Francuske i ?panjolske   4)  Nematerijalna svjetska ba?tina vi?e zemalja  5)  Nematerijalna svjetska ba?tina vi?e zemalja  6)  Francuski prekomorski posjedi