Smaragd
Smaragdni kristal (Muzo, Kolumbija )
Op?enito
Kategorija	Oblik berila
Kemijska formula	${\displaystyle {\ce {Be3Al2(SiO3)6}}}$
Identifikacija
Molekularna masa	537,50
Boja	Zelene nijanse do bezbojna
Kristalni habitus	Masivni kristal
Kristalni sustav	?esterokutna kristalna re?etka
Kalavost	Nesavr?ena na [0001]
Lom	Konhoidni prijelom
Mohsova tvrdo?a	7,5 do 8
Sjaj	Staklast
Indeks loma	n ω = 1,564?1,595, n ε = 1,568?1,602
Opti?ka svojstva	Jednoosni (-)
Dvolom	δ = 0,004 do 0,007
Ogreb	Bijeli
Gusto?a	Prosjek 2,76
Prozirnost	Proziran do neproziran
Reference	[1]

Smaragd ( lat. smaragdus od gr?. σμ?ραγδο? [λ??ο?]) je zeleno obojeni oblik minerala berila (Be ₃ Al ₂ (SiO ₃ ) ₆ ). Svoju smaragdnozelenu boju dobio je od primjesa kromova oksida. Lijepi i ?isti smaragdi ubrajaju se u najskupocjenije drago kamenje i bruse se u razli?itim oblicima za nakit . Smaragd dolazi u pegmatitima granita . Glavna su nalazi?ta: Kolumbija , Brazil , Ural i zapadna Australija . U starom vijeku najpoznatije le?i?te smaragda bilo je u drevnom Egiptu . ^[2]

Smaragd je izuzetno cijenjen i po te?ini se smatra najvrijednijim dragim kamenom . Beril ima tvrdo?u 7,5 do 8 po Mohsovoj ljestvici . Ipak stvarna tvrdo?a smaragda je manja zbog prijeloma i inkluzija . Ve?ina smaragda ima dosta uba?enih ?estica tako da se ipak lak?e lome nego ?to bi se o?ekivalo po stupnju tvrdo?e . Smaragdi se javljaju u zelenoj i plavozelenoj boji. Postoji ?irok raspon jasno?e, koji ovisi od inkluzija i rascjepa kristala . Najve?u cijenu dosti?e jasno kamenje s tamnom, ali ?ivahnom bojom. Ve?ina smaragda se ulji, da bi se pobolj?ala jasno?a. Ulje od cedra ?esto se rabi u tu svrhu, jer ima sli?an indeks prelamanja .

U anti?ko doba smaragdi su se vadili u Egiptu , Austriji i u sjevernom Pakistanu . Rijedak tip smaragda zvan trapi? nalazi se u Kolumbiji . Kolumbijski smaragdi su najcjenjeniji zbog jasno?e. Smaragdi se nalaze se i u Zambiji , Brazilu , Zimbabveu , Madagaskaru , Pakistanu , Indiji , Afganistanu i Rusiji . Vrijednost smaragda ovisi o bru?enju, boji, jasno?i i broju karata.

Umjetni smaragd [ uredi | uredi kod ]

Smaragdi su rijetko i vrijedno drago kamenje i zbog toga se poku?alo s umjetnom proizvodnjom smaragda. Prvi uspje?an komercijalni proizvođa? sinteti?kih smaragda bio je "Carroll Chatham". Drugi veliki proizvođa? je "Pierre Gilson", koji ih proizvodi od 1964. Obi?no se rabi bezbojni beril za kristalizaciju . Kristal raste oko 1 milimetar mjese?no, tako da se za 7 mjeseci proizvede smaragd veli?ine 7 milimetara. Prvi vrlo uspje?an komercijalni smaragd prodavao se kao "Emerita" ili "Simeraldi", a proizvodnja je bila u Innsbrucku . Od 1965. do 1975 "Union Carbide" proizvodi umjetne smaragde hidrotermalnim postupkom. Posti?u rast tre?ine milimetra dnevno.

Kulturna i povijesna uporaba [ uredi | uredi kod ]

Smaragd se smatra tradicionalnim dragim kamenom za one rođene u svibnju, kao i za rođene u znaku bika i raka.

Smaragdno zelena kao pigment [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Pigment

Smaragdno zelena je izumljena u Njema?koj 1814. Uzimanjem octene kiseline , mije?anjem i kuhanjem s octom , a zatim dodavanjem arsena nastala je svijetla plavo-zelena nijansa. ^[3] Tijekom 19. stolje?a pari?ko zelena boja, koja sadr?i arsen, stavljala se na tr?i?te kao smaragdno zelena. ^[4] Bila je poznata po tome ?to je uzrokovala smrt jer je bila popularna boja koja se koristila za tapete . Viktorijanske su ?ene ovu svijetlu boju koristile za haljine , a cvje?arice na la?nom cvije?u .

Smaragdno zelena ( eng . emerald ) ili ?vajnfurtska zelena uvedena je u upotrebu po?etkom 19. stolje?a. Ima svijetlozelenu nijansu, otrovna je i nepostojan prema svjetlosti i kiselinama , reaktivno se pona?a prema mnogim pigmentima. Zamijenjena je sintetskim organskim bojama .

Viridian [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Viridian

Viridian ili kromhidroksidna zelena je plavo-zeleni pigment , hidratizirani kromov(III) oksid, srednje zasi?enosti i relativno tamne nijanse. Sastoji se vi?e od zelene nego plave boje . To?nije, rije? je o tamnoj nijansi proljetno zelene boje. Viridian uzima svoje ime od latinskog viridis , ?to zna?i "zeleno". ^[5] Prva zabilje?ena upotreba viridiana kao naziva boja na engleskom jeziku bila je oko 1860. ^[6]

Kromhidroksidna zelena ili viridian se ?esto naziva i emerod zelena ( fra . vert emeraude ), ?to bi mogli prevesti kao smaragdno zelena . Vrlo brzo poslije pronalaska, sedamdesetih godina 19. stolje?a postala je tra?ena zelena boja. Kromhidroksidna zelena je dublje zelene obojenosti, prozirna i slabije pokrivne mo?i, otporna prema svjetlosti , alkalijama i kiselinama . Koristi se u svim tehnikama slikanja . Uljana boja su?i umjerenom brzinom iako se priprema s vi?e veziva , a osu?eni premaz je elasti?an i postojan. Kromhidroksidna zelena prilikom zagrijavanja gubi vodu grade?i kromov oksid blijeđe maslinaste nijanse. ^[7]

Slike [ uredi | uredi kod ]

Jedan od najve?ih bru?enih smaragda na svijetu. Ima 858 karata . Nađen je 1967. u Kolumbiji. Nalazi se u Smithsonian institutu u Washingtonu . Smaragd s heksagonalnom strukturom (?esterokutnom). Bru?eni smaragd. Zvjezdasti smaragd iz Kolumbije .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Smaragd

• MinDat - Beryl/Emerald (engl.)
• Nalazi?ta
• BeyArs.com - Synthesen und ihre Herstellung   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 15. rujna 2010. ( Wayback Machine )