Ovaj ?lanak ili jedan njegov dio zahtijeva jezi?nu i pravopisnu doradu . ?lanak treba preurediti u skladu s gramati?kim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika .

Ovaj ?lanak ili dio ?lanka sadr?i mno?tvo nepotrebnih anglizama i struktura koje postoje u engleskom jeziku, a ne postoje u hrvatskom jeziku. Slobodno pomozite to prevesti i ispraviti vode?i ra?una o stilu i pravopisu. Izvornik se mo?da nalazi na popisu drugih jezika .

Skijanje na vodi je ?port gdje ?porta? savladava kretanje na vodi uz pomo? glisera i skije te obavlja razli?ite zadatke/ciljeve. Skijanje na vodi jedan je od vodenih ?portova ?ija se natjecanja odr?avaju na 5 kontinenata s vi?e od 3,000.000 slu?beno registriranih natjecatelja, a ujedno je i zanimljiva rekreacija. Skijanje na vodi dijelimo na ?Ski-lift” (Cable) i skijanje iza glisera. U skijanju na vodi razlikuje se nekoliko natjecateljskih disciplina: klasi?no skijanje, slalom i skokovi. Neklasi?ne discipline: wakeboarding , wakeskating , wakesurfing , barefoot, showskiing. Skija?i iza glisera ve?inom su skija?i klasi?nih disciplina, jer je međunarodna federacija za skijanje na vodi postavila pravila koja definira koji su uvjeti za koju disciplinu. Ski-lift dom je wakeboarda, wakeskatea i rekreativaca. Za razliku od skijanja iza glisera sa ski-liftom nije potrebno ulaziti u vodu ve? se samo namjestiti i kliznuti po povr?ini. Manje je zahtjevno skijanje na ski-liftu, ?to privla?i dosta ljudi. Ali i ekonomi?nije, jer radi na elektromotor. Mo?e se sastojati od raznih skakaonica i prepreka na kojima se rade interesantni trikovi.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Izum skijanja na vodi pripisuje se Ralphu Samuelsonu iz Lake Cityja ( Minnesota ) koji je ne?to prije svog 19 rođendana 1922. godine izveo prvu prezentaciju, ali na?alost svoj izum nije prijavio ameri?kom Uredu za patente. Ralph je prvi ?ovjek koji je proskijao na vodi. Ralph je 15 godina ?irio skijanje kroz svoje ?Predstave na vodi” i egzibicije u Minnesoti, Michiganu i Palm Beachu.“ (Golden age of waterskiing.>>(Desmond K.1999; vlastiti prijevod) Njegovo skijanje sastojalo se od dvije skije, prela?enje valova, stoj na glavi na surf dasci, preskakanje preko razli?itih zapreka na vodi i vo?nja iza hidro aviona na urnebesnih 130 km/h. Ralphovom novom ?portu se pridru?uju novi skija?i i zajedno zapo?inju turneju novope?enog ?Showskiinga” i osvajaju ameri?ku publiku. 8. srpnja 1925, Samuelson premazuje mast na platformi i uranjuje je do pola, te ska?e s visine od 60 metara od podignutog kraja, ?ime je postao prvi skaka? u skijanju na vodi. ?Ralph Samuelson je napravio veliki korak u povijesti skijanja, jer je napravio put za razvoj skijanja na vodi kao ?porta. Od tada, skijanje na vodi je postalo popularno. U stvari, sve vi?e i vi?e entuzijasta pridonijeli su pobolj?anju i dono?enju drugih ljudi svjesni radosti koje daje skijanje na vodi.“ (waterski magazine broj 55, 2000. vlastiti prijevod) U 1924, Fred Waller stvorio svoje vlastite skije na Long Islandu. Izum koji je patentiran zvao se 'Akwa-Skees'. ?etiri godine kasnije, Don Ibsen je bio prvi skija? sa zapadne obale. Godine 1929, Skijanje na vodi je uvedeno u francuskoj rivijeri. Uveo ga je Grof Maksimilijan Pulaski. Dan Hains u New Yorku organizira AWSA, ili Ameri?ki savez za skijanje na vodi. To je upravno tijelo za skijanje na vodi od 1939. Skijanje na vodi je postalo dio nekoliko turnira i raznih organiziranih skija?kih natjecanja. Skijanje na vodi bilo je uklju?eno u Olimpijskim igrama 1972 kao izlo?beni ?port. S druge strane, prvi nacionalni turnir odr?an je u 1974, i 1979, prvi nacionalni međusveu?ili?ni skija?ki kup je odr?an. Deset godina kasnije, prvo natjecanje za osobe s invaliditetom i pod nazivom ?Home Care US National waterski challenge“. Kronolo?ki događaji koji su razvili i popularizirali skijanje na vodi: ?1959. Prvo promotivno natjecanje u skijanju na vodi odr?ano je u Callaway Gardensu, Georgia (SAD). 1960. Penny Baker postavlja rekord u skokovima (45.72m) na natjecanju ? Lone Star Championships”. 1972. Skijanje na vodi je predstavljeno na OI u Keilu, Zapadna Njema?ka. 1979. Prvo među sveu?ili?no natjecanje u skijanju na vodi, odr?ano u Monroeu, Louisiana, s pobjedom sveu?ili?ta ?Northeast Louisiana University”. 1980. Bob LaPoint prvi slaloma? koji je pro?ao stazu pri duljini konopa od 11.25m na McCormick World Record Challengeu u Seffner, Florida. 1984. ?The Coors Light Water Ski Tour” prvi pro događaj. 1989. Andy Mapple (V. Britanija) postavlja novi rekord u slalomu (3 bove na 10.75m). 1993. Sammy Duvall postavlja novi rekord u skokovima (67.00m) na ?International Cup in Santa Rosa Beach, Florida”. “ (www.waterskihalloffame.com; vlastiti prijevod) Novi rekordi Andyja Mapplea i Sammyja Duvalla pomakli su skijanje na vodi na vi?u, ekstremniju razinu. Dolaze nove tehnike skijanja (?west coast tehnique“ i ?new school tehnique“), izbacuje se primitivan materijal u izradi skija (drvo, plastika…) i uvode se novi, ?vr??i materijali (karbon, aluminij...), aerodinami?nije skije i odijela za skaka?e, ?vr??i vezovi na skijama koji sve vi?e sli?e na one sa skija na snijegu, gliserima se ugrađuju untarnji motori i masivniji su kako bi lak?e mogli dr?ati pravac i putanju staze. Revolucionarna oprema pridonijela je rezultatima. Tako danas imamo skija?e koji ska?u preko sedamdeset metara pri brzini od oko 140 km/h i slaloma?e koji skijaju na skra?enjima od 9.75m. U figurama se rezultati kre?u oko 11000 bodova koje samo rijetki dosti?u. U suvremenu opremu za skijanje na vodi svrstavam sljede?e: 1. gliser za skijanje na vodi, 2. poligon za slalom, 3. poligon za skokove, 4. slalom skije, 5. skije za figure, 6. konop za slalom, 7. konop za figure, 8. za?titni prsluk, 9. rukavice, 10. skije za skokove, 11. konop za skokove, 12. kaciga za skokove, 13, za?titno odijelo za skokove. Uz ovakvu opremu skija?a ?ekaju veliki nov?ani izdatci, pogotovo one skija?e koji se bave svim disciplinama, ?to nije rijetkost. ?ezdesetih godina skijanje na vodi dolazi i u Hrvatsku. Prvi klub u hrvatskoj bio je (pod dana?njim imenom) ?KSV Zagreb“ ?Klub je osnovan 1967. godine u Zagrebu. Tokom godina, Klub je promijenio ime nekoliko puta (Ski-nautik klub Hidroelektra, Ski-nautik klub “Zagreb”) ali je uvijek zadr?ao tradiciju vrhunskih rezultata i vrhunskih ?porta?a. ^[1] Kako tada nije postojao zasebni savez, skija?i su bili pridru?eni Hrvatskom savezu za moto-nautiku. ?Hrvatski savez za skijanje na vodi osnovan je 20. prosinca 1969. godine. ?lan je Međunarodne federacije za skijanje na vodi od 23. sije?nja 1992. godine.“

Discipline [ uredi | uredi kod ]

U skijanju na vodi razlikuje se nekoliko natjecateljskih disciplina: klasi?no skijanje, slalom i skokovi.

Klasi?no skijanje na vodi [ uredi | uredi kod ]

Klasi?no skijanje na vodi sastoji se od 3 discipline - slalom, figure i skokovi uz pridru?eni wakeboard.

Slalom [ uredi | uredi kod ]

Slalom je u svijetu vjerojatno najpopularniji među rekreativnim skija?ima. Izvodi se na jednoj skiji (monoskijanje), pri ?emu elitni skija?i u vo?nji izgledaju vrlo elegantno. Natjecanje u slalomu: Staza za slalom sastoji se od 6 fiksiranih pluta?a pozicioniranih na 11,5 m lijevo i desno od centralne "staze" glisera, koja se pak sastoji od pluta?a na međusobnom razmaku od 2,1m ovisno o kategoriji skija?a i/ili mogu?nosti, du?ina konopa za vu?u mo?e varirati od 18,25 m pa sve do 9,75 m. Uspje?an prolaz kroz stazu podrazumijeva da skija? iza ?amca prođe kroz ulazna vrata slalom staze, obiđe svaku od 6 pluta?a s vanjske strane i na kraju prođe kroz izlazna vrata. Nakon svakog uspje?nog prolaza konop se skra?uje (?to ote?ava sljede?e prolaze) dok skija? ne dođe do du?ine koju vi?e ne mo?e uspje?no savladati. Kona?ni rezultat se zapisuje na bazi brzine ?amca, du?ine konopa i broju obiđenih pluta?a.

Skokovi [ uredi | uredi kod ]

Skokovi su daleko najekstremnija disciplina u klasi?nom skijanju. Izvodi se na 2 specijalne skije namijenjene isklju?ivo skokovima, a oprema jo? uklju?uje za?titnu kacigu i specijalno podstavljeno za?titno odijelo. Natjecatelj u ovoj disciplini prilazi rampi za skokove velikom brzinom te mo?e "doletjeti" i do daljine od 72 m.

• Natjecanje u skokovima:

Startna pluta?a na stazi za skokove nalazi se oko 210 m udaljena od rampe, ?to omogu?uje najboljim skaka?ima da otpo?nu sa sekvencom agresivnih prijelaza preko vala iza glisera (s jedne na drugu stranu) kako bi vi?estruko pove?ali svoju kona?nu naletnu brzinu na rampu. Visina rampe ovisi o kategoriji skaka?a i mo?e se kretati od 1,5 do 1,8 m. Brzina glisera također se određuje prema kategoriji skija?a i kre?e se između 48 i 57 km/h. Svaki natjecatelj ima pravo na 3 skoka/prolaza ili pada od trenutka kada pristupi skokovima. Skok se ocjenjuje kada skija? prijeđe preko rampe i dosko?i bez pada te se bazira isklju?ivo na horizontalnoj duljini skoka.

Figure [ uredi | uredi kod ]

Disciplina u kojoj skija? izvodi razne atraktivne trikove/figure. Svaki trik donosi određen broj bodova. Na natjecanju skija? ima pravo na 2 prolaza, obi?no su to ?Hand pass” i ?Toe pass”. ?Hand pass“ je kada skija? ima ru?ku u rukama i trikove izvodi vu?e?i se rukama. ?Toe pass“ je kada skija? ima ru?ku zaka?enu na stopalu i trikove izvodi povla?e?i ru?ku prema sebi. Za svaki prolaz skija? ima 20 sekundi za izvedbu svojeg programa trikova.

U Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

Dodatak: Popis cable parkova u Hrvatskoj

Vidi [ uredi | uredi kod ]

• Kitesurfing, Wakestyle, Wakeskate
• Snapshot: The story of wakeboarding and wakeskating, prvi dokumentarni film ikad snimljenom o tom sportu; pri?a o po?ecima wakeboardinga i wakeskatinga ^[2]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Skijanje na vodi

Nedovr?eni ?lanak Skijanje na vodi koji govori o ?portu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije .