Shona jezik
(ISO 639-3:
sna
) jedan je od jezika u
Bantu skupini
, mati?ni je jezik Shona naroda koji nastanjuje
Zimbabve
i jug
Zambije
. U Bocvani je poznat kao zezuru. Dijalekti Shona jezika su karanga (chikaranga), zezuru (chizezuru, bazezuru, bazuzura, mazizuru, vazezuru, wazezuru), korekore (northern shona, goba, gova, shangwe). Ovi dijaleklti imaju i pod-dijalekte, to su:
karanga
: duma, jena, mhari (mari), ngova, nyubi, govera;
korekore
: budya, gova, tande, tavara, nyongwe, pfunde, shan gwe;
zezuru
: shawasha, gova, mbire, tsunga, kachikwakwa, harava, nohwe, njanja, nobvu, kwazwimba (zimba);
shona
: toko, hwesa.
Shona je jedan od slu?benih jezika u
Zimbabveu
zajedno s
engleskim
i
ndebele
jezikom. Ukupan broj govornika u
Zimbabveu
,
Zambiji
,
Mozambiku
i
Bocvani
procjenjuje se na oko 10?759?200. govornika.
[1]
Sa standardizacijom Shona jezika zapo?elo se po?etkom
20.stolje?a
dok je taj proces zavr?en u 1950-ima. Prva je pripovijetka na Shona jeziku bila je pripovijetka Feso objavljena
1957.
a autor joj je bio
Solomon Mutswairo
. Moderni Shona jezik nastao je na osnovu
Karanga
dijalekta.
Pripada podskupini
Shona (S.10)
i ?iroj skupini
Centralnih bantu jezika zone S
.
[2]
Rije?i na Shona jeziku
[
uredi
|
uredi kod
]
| hrvatski
|
Shona
|
|
|
|
brojevi
|
brojevi na shona jeziku
|
| dobro jutro
|
mangwanani
|
|
|
|
1
|
potsi
|
| dobar dan
|
masikati
|
|
|
|
2
|
piri
|
| dobro ve?e
|
manheru
|
|
|
|
3
|
tatu
|
| doviđenja
|
chisarai zvakanaka
|
|
|
|
4
|
ina
|
| voda
|
mvura
|
|
|
|
5
|
shanu
|
| kruh
|
chingwa
|
|
|
|
6
|
tanhatu
|
| riba
|
hove
|
|
|
|
7
|
nomwe
|
| meso
|
nyama
|
|
|
|
8
|
tsere
|
| hladno
|
chando
|
|
|
|
9
|
pfumbamwe
|
| toplo
|
kupisa
|
|
|
|
10
|
gumi
|