Primjer sevdaha
Sevdalinka
predstavlja jedinstven narodni
glazbeni
izraz u
Bosni i Hercegovini
, koji se mo?e pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim slu?ajevima sevdalinka se jednostavno zove i "sevdah". Sama rije? potje?e od
arapske rije?i
"sawda" ?to zna?i "crna ?u?", a u
turskom jeziku
, ovaj pojam se ve?e za melankoli?no raspolo?enje, dok je u
bo?nja?kom jeziku
pojam "sevdah" dobio zna?enje ?e?nje, ljubavnog ?ara, ljubavnih jada.
Omer Pobri?
, veliki poznavatelj savdalinke, daje sljede?u definiciju ovog glazbenog ?anra: "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri ?emu rije? 'bosanska' geografski određuje autohtnost sevdalinke, rije? 'gradska' urbanost, a rije? 'ljubavna' sadr?ajnu tematiku."
Sevdalinka je bosanskohercegova?ka gradska i narodna pjesma, iako je popularna ?irom
jugoisto?ne Europe
, posebno u
Srbiji i Crnoj Gori
, te
Makedoniji
. Ne mo?e se odrediti to?no vrijeme njenog nastanka, ali se pretpostavlja da je nastala
osmanskim
osvajanjem srednjovjekovne Bosne, kada nastaju nova
gradska
naselja, a stara rastu. Razvoj gradova sa svim institucijama (
?kole
,
biblioteke
,
sudovi
i sl.), kao i stambenih gradskih ?etvrti -
mahala
, uvjetovao je razvoj druga?ijeg na?ina ?ivota od onog u srednjovjekovnoj Bosni. Stambene ?etvrti (mahale), gdje su ku?e bile ograđene visokim zidovima, bile su jako zatvorene za sve koji u njima ne ?ive. A ku?e su se dijelile na ?enski dio - haremluk i mu?ki dio - selamluk. Tako su ?ene bile za?ti?ene od radoznalih mu?kih pogleda, te se razvio mnogo zatvoreniji na?in ?ivota od onoga na
selu
. Ku?e su također imale vrtove i dvori?ta s mnogo razli?itog cvije?a, a neke i fontane (?adrvane). Kult vode, koji je bio veoma ra?iren u Bosni i Hercegovini, nastanak zatvorenih gradskih ?etvrti i razdvajanje ?ena i mu?karaca uzrokovali su pove?anu ljubavnu ?e?nju i uvjetovali nastanak i razvoj sevdalinke.
Autori sevdalinki nepoznati su, tj. ona je nastajala u narodu te se nara?tajima prenosila i uobli?avala, a do nas je do?la kao savr?eno izbru?en i formiran oblik.
U glazbenom pogledu sevdalinku odlikuje lagani, spori ili umjereni
tempo
(rubato), te razvijena melodija s mnogo melizama (ukrasa) ?to ostavlja
melankoli?an
osje?aj kod slu?atelja. Svojom strukturom sevdalinke su vrlo slo?ene pjesme, nabijene osje?ajima, a tradicionalno se izvode s dosta
strasti
i du?evnosti.
Vokalni izvođa?
sevdalinke ?esto name?e
ritam
i tempo pjesme, koji mo?e varirati u njenom tijeku. U dana?nje vrijeme obi?no je izvodi manji
orkestar
, koji mo?e imati
harmoniku
(najistaknutiji instrument u ansamblu),
violinu
, (mahom klasi?ne)
gitare
s plasti?nim ?icama i/ili ponekad druge ?i?ane instrumente,
flautu
ili
klarinet
,
kontrabas
i
dobo?
. Između
strofa
se skoro uvijek mo?e ?uti harmonika?ki ili violinisti?ki solo. Međutim, u svom izvornom obliku sevdalinka se pjevala uz tradicionalni ?i?ani instrument
saz
ili bez instrumentalne pratnje. Mo?da je prisutnost saza i utjecala na formiranje sevdalinke, odnosno "ravne pjesme", jedne forme u okviru sevdalinke, te na?in njenog izvođenja. Ina?e, termin "ravna pjesma" ne zna?i silabi?na pjesma, odnosno jednostavna melodija na koju se iznosi veliki broj stihova, ve? je to sinonim za ?iroku pjesmu, tj. postoji jedan melodijski obrazac, a vi?e tekstova. Uz saz sevdalinku su izvodili isklju?ivo mu?karci, dok su ?ene sevdalinku pjevale bez instrumentalne pratnje, naj?e??e u ku?ama. Tekstovi sevdalinki su obi?no posve?eni zaljubljivanju ili nesretnoj
ljubavi
, ali je sevdalinka opjevala i mnoge povijesne osobe, gradove, rijeke, planine i događaje.
Najistaknutiji izvođa?i
[
uredi
|
uredi kod
]
Najistaknutiji vokalni izvođa?i sevdalinki u
20. stolje?u
kod nas su:
Himzo Polovina
,
Ned?ad Salkovi?
,
Zaim Imamovi?
,
Safet Isovi?
,
Meho Puzi?
,
Zekerijah đezi?
i
Omer Pobri?
a među najpoznatije vokalne izvođa?ice ubrajaju se:
Beba Selimovi?
,
Nada Mamula
,
Zehra Deovi?
,
Hanka Paldum
i
Silvana Armenuli?
.
Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bosanskohercegova?ke glazbene i kulturne tradicije svih njezinih naroda, popularna je i van granica Bosne i Hercegovine. Tako je legendarna pjesma
Emina
djelo mostarskog
pjesnika
Alekse ?anti?a
, nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i
Nedeljko Bilki?
. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog glazbenog ?anra druge polovine 20. stolje?a zvanog
novokomponirana narodna muzika
, koji je mije?ao razli?ite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.
Iako su je ve?inom izvodili tradicionalni bosanskohercegova?ki pjeva?i narodne glazbe, sevdalinka se znala probiti i do glazbenika koji ovom ?anru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tijekom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili
Josipa Lisac
(legendarna izvedba sevdalinke "
Omer Be?e
"),
Ibrica Jusi?
(s ?itavim albumom sevdalinki, "
Amanet
" iz
2003.
godine),
Jadranka Stojakovi?
,
To?e Proeski
i
Zdravko ?oli?
, a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagreba?kog kantautora
Johnnyja ?tuli?a
(njegov sastav
Azra
dobio je ime po stihu iz sevdalinke "
Ja se zovem El Muhamed/Iz plemena starih Azra
".
1990-ih godina
ansambl
Mostar Sevdah Reunion
okuplja se u
Mostaru
i tijekom ranih
2000-ih
snima u novoj verziji niz popularnih bosanskohercegova?kih sevdalinki, ?ime rade na njenoj ?irokoj popularizaciji na
svjetskoj glazbenoj sceni
. Ansambl surađuje s velikanima etno-pjesme u regiji (npr. s
Esmom Red?epovom
,
?abanom Bajramovi?em
i
Ljiljanom Buttler
), te prima zna?ajne nagrade, predstavljaju?i sevdalinku mnogim ljudima ?irom svijeta.
Mladi bosanskohercegova?ki glazbenici nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njeguju?i svoju tradicionalnu glazbu. Treba istaknuti sljede?e: Damir Imamovi? trio, Etnotrans, Urban sevdah band, Etnovizija bend...
- Ah, meraka
- Anadolka
- Bosno moja divna mila
- ?ije je ono djevoj?e
- ?udna jada od Mostara grada
- Da zna zora
- Djevojka vi?e
- Djul Zulejha (Djul Zulejma)
- Do?la voda (Mejra)
- Emina
- Evo ovu rumen ru?u
- Imam samo pjesmu
- Ja zagrizoh ?areniku jabuku
- Jesen u vrtu mom
- Jutros mi je ru?a procvjetala
- Kad ja podjoh na Bentba?u
- Kad se smije? mila k?eri
- Konja kuje Dizdarevi? Meho
- Kraj potoka bistre vode
- Kujundzija besjedio
- Mila majko ?alji me na vodu
- Mujo gleda u mahalu
- Mujo kuje konja po mjesecu
- Ne klepe?i nanulama
- Oj Safete sajo, Sarajlijo
- ?to te nema
- S one strane Plive
- Sino? dođe tuđe mom?e
- Sino? ja i moja kona
- Stade se cvije?e rosom kititi
- U Stambolu na Bosforu
- Vrbas voda nosila jablana
- Zapjevala sojka ptica
- Zaplakala stara majka
- ?ute dunje (Voljelo se dvoje mladih)
- Zvjezda tjera Mjeseca