Sedam gradova Cibole su bili gradovi koji su postojali u mitu koji je nastao oko godine 1150. kada su Mauri zauzeli Meridu u ?panjoskoj. Nakon mita o El Doradu ovo je jedan od najve?ih konkvistadorskih mitova.

Po predaji, sedam je biskupa uz svoje sljedbenike pred muslimanskom invazijom pobjeglo preko Atlantika u zemlju imena Antilija. ^[1] U godinama koje su uslijedile, kru?ile su glasine kako su sedmorica biskupa utemeljili sedam gradova. Nikad nije određeno gdje bi ti gradovi trebali biti.

Legenda ka?e da su ti gradovi izrasli jako bogati, ve?inom od zlata i dragulja. Ta misao je vodila mnoge ekspedicije u potrazi za mitskim gradovima tijekom stolje?a. Mit se odnosio isprva na dva grada: Cibola i Quiviria.

Na neki na?in, mit je pre?ivio do vremena kad su engleski istra?iva?i bili u Novoj Engleskoj . Pri?a je bila hranjena neuspje?nim ekspedicijama na Floridu 1529. , kada je Panfilo de Narvaez po povratku u ?panjolsku ispri?ao pri?u koju je ?uo iz usta ameri?kih Indijanaca. Pri?a je govorila o sedam gradova s velikim bogatstvom. Samo su ?etvorica ljudi pre?ivjeli ekspediciju. Jedan od njih je bio Alvar Nunez Cabeza de Vaca koji je napisao Naufragios u kojem je opisao svoju pustolovinu pje?ice od obale Floride prema obali Sinaloa u Meksiku. Jedan od trojice preostalih pre?ivjelih bio je i Maurin zvani Esteban (Estevanico). Mit o sedam zlatnih gradova je odveo konkvistadore prema sjeveru kroz Jornada del Muerto, Llano Estacado ( Staked Plains ) u kojima je nabrojao more trave, te napokon, francuske kolonizatore koji su uspje?no sprije?ili njihov daljnji napredak na sjever.

U potrazi za sedam zlatnih gradova [ uredi | uredi kod ]

Nakon ?to su se pro?ule pri?e odbjeglih o gradovima s neograni?enim bogatstvima na podru?ju Nove ?panjolske , potkralj Antonio de Mendoza je organizirao ekspediciju predvođenu franjevcem zvanim Marcos de Niza , koji je poveo Estevanica kao svog vodi?a. Za vrijeme puta, u mjestu zvanom Vacapa (vjerojatno na podru?ju dana?nje dr?ave Sonora ) redovnik je poslao Estevanica u izvidnicu. Malo kasnije, Estevanico je sreo redovnika koji mu je rekao pri?e koje je ?uo iz usta domorodaca o sedam gradova s ogromnim bogatstvima.

Kad je Marcos de Niza ?uo toga ?ovjeka, pretpostavio je da se te pri?e odnose na "Sedam gradova Cibole i Quivirije". Estevanico nije ?ekao fratra, ve? je nastavio put do mjesta Hawikuh, u dana?njem New Mexicu , gdje je vjerojatno poginuo od ruke domorodaca a njegovi suradnici prisiljeni na bijeg. Marcos de Niza se vratio u Mexico City te izjavio kako se ekspedicija nastavila unato? Estevanicovoj smrti. Tvrdio je kako su oni vidjeli sedam zlatnih gradova, jako daleko i ve? od velikog Tenochtilana; u tom gradu, ljudi su rabili zlatno i srebrno posuđe, ukra?avali ku?e tirkizom te posjedovali divovske bisere , smaragde i drugo drago kamenje.

Danas mnogi povjesni?ari tvrde kako su svo to zlato i dragulji u biti proizvod opti?kih varki i fatamorgane .

Druga ekspedicija [ uredi | uredi kod ]

Nakon tih vijesti potkralj Antonio de Mendoza nije gubio vrijeme ve? je organizirao veliku vojnu ekspediciju kako bi do?ao u posjed bogatsva koje je redovnik opisao na tako ?iv na?in.

Po potkraljevoj naredbi Francisco Vasquez de Coronado je pokrenuo svoju ekspediciju uzev?i redovnika za svog vodi?a. Coronado se upustio s malo grupom istra?iva?a iz mjesta Culiacan dne 22. travnja 1540. Dok je glavnina ekspedicije i?la sporije pod zapovjedni?tvom Tristana de Arellana ?u svakom ?panjolskom gradu ekspedicija se preoblikovala. Druga ekspedicija pod vodstvom Fernanda de Alarcona je i?la morskim putem kako bi osigurala zalihe za kopnenu ekspediciju.

Vasquez de Coronado je pre?ao preko dr?ave Sonora i stigao napodru?je dana?nje Arizone . Tamo je pak otkrio da su pri?e koje je ispri?ao Marcos de Niza bile la?i. Otkrio je da uop?e nije bilo blaga kako ga je redovnik opisao. Otkrio je, suprotno redovnikovim tvrdnjama i prora?unu, da nije bilo mora ni blizu te regije nego je pak bilo udaljeno mnoge dane puta.

Velika Quivira [ uredi | uredi kod ]

Danas postoji jedno naselje u dr?avi New Mexico kojem je dano ime La Gran Quivira ("Velika Quivira"). U razdoblju ?panjolske kolonizacije, naselje je zvano Pueblo de Las Humanas . Vasquez de Coronado je spomenuo urođeni?ko naselje Quivira, ?iji se polo?aj danas ne zna. Garcia Lopez de Cardenas se uputio u potragu za rijekom o kojoj je govorilo tamo?nje pleme Hopi . Kad je Garcia Lopez do?ao u Grand Canyon i rijeku Colorado , rijeka je ve? bila posje?ena i pokr?tena tisu?ama stotinama milja odatle iz usta Francisco de Ulloa u rujnu 1539. , koji je nazvao deltu Ancon de San Andres . Osim toga , Fernando de Alarcon je ve? putovao 80 liga du? rijeke i nazvao je Rio de Nuestra Senora del Buen Guia u kolovozu 1540.

U popularnoj kulturi [ uredi | uredi kod ]

Tema Sedam Gradova Cibole je nadahnjivala mnoge umjetnike. Pa tako mo?emo na?i sljede?e pojave

• U videoigri Gun Quivira je glavno mjsto događanja.
• Knjiga The Stand , autora Stephena Kinga spominje junaka "Trashcan Man"-a koji otkriva Cibolu pokraj Las Vegasa
• Strip junaci Zagor , Ken Parker , kao i Pajo patak su otkrili Cibolu.
• Tema Cibole je uklju?ena u film Nacionalno blago: Knjiga tajni u kojem je glavnu ulogu igrao Nicolas Cage

Izvori [ uredi | uredi kod ]

1. ↑ Association, Texas State Historical. Seven Cities of Cibola . Texas State Historical Association ( engleski ) . Pristupljeno 2. sije?nja 2024.