Schiavoni Skjavoni
Schiavonka Tizianova slika iz 1510.

Schiavoni (od latinskog : Sclavi ^[1] izvedeno od novo latinskog : Sclabo , Sclavo , iz gr?kog : Σλ?βο?), je bio termin koji se u ranom srednjem vijeku po Apeninskom poluotoku ustalio za Slavene , ^[1] koji su zajedno s Avarima provalili u zapadne rimske provincije Norik , Dalmaciju , Panoniju i Iliriju .

Podru?je na kojem su se naselili protezalo se od Drave , na sjeveru, planine Sne?nik (Mons Albius) na zapadu, sve do Makedonije na istoku, skroz do jadranske obale i gradova koji su tada dobrim dijelom nastanjeni romaniziranog stanovni?tva.

Schiavoni i Mleta?ka republika [ uredi | uredi kod ]

U Mleta?koj Republici se ime Schiavonia vremenom ustalilo kao zemljopisni pojam za teritorij od Istre preko Dalmacije do Boke kotorske , a Schiavoni za Hrvate iz tih krajeva.

Mle?ani su ispo?etka imenom schiavoni zvali svatkog tko je bio s isto?ne obale Jadrana , bez obzira je li on bio hrvatskog , italskog ili ilirskog podrijetla.

Mleta?ka Republika je vremenom osvajala sve vi?e otoka i gradova na jadranskoj obali, i pot?injavala ih pod svoju vlast. Ona im je davala izvjesnu autonomiju, ali je strogo nadzirala stanje preko svojih delegiranih sudaca i upravitelja slanih iz Venecije. Postupno je i stanovnike tih posjeda uklju?ivala u svoju flotu i vojni?ke jedinice, a gradovi i posjedi u Schiavoniji bili su du?ni izgraditi određen broj galija, i popuniti ih s posadom, kao i dr?ati pje?a?ke jedinice za obranu svojih teritorija.

Schiavonske jedinice u Mleta?koj vojsci [ uredi | uredi kod ]

Schiavonska ili prekomorsko pje?a?tvo ( oltremarini ), bile su pje?a?ke postrojbe mleta?ke mornarice iz Istre, Dalmacije i Albanije , ^[2] razmje?tene po tim istim prekomorskim posjedima i utvrdama republike.

Schiavonska jedinica iz grada Perasta pokazala je izuzetnu hrabrost u ratu s Trstom 1368. zbog tog je grad zaradio naslov Najvjernija zastava (Fedelissima Gonfaloniera). Schiavonske jedinice bile su zadnje koje su napustile Veneciju s Rive degli Schiavoni 12. svibnja 1797. , nakon pada Republike pod napoleonsku vlast.

Krakteristike schiavonskih jedinica [ uredi | uredi kod ]

Oru?je i vojna odora , koju su ina?e ve? du?e vremena koristile te jedinice, potvrdio je svojim dekretom mleta?ki senat 24. o?ujka 1724. , ^[2] u sklopu vojne reorganizacije dr?ave. Uniforma schiavonskog vojnika se sastojala od grimizne surke, krznene kape, uskih hla?a, cipela i plavog pojasa oko struka na koji se vje?alo glavno oru?je: veliki ma? nazvan po njima schiavona . ?asnici su imali sli?nu odoru kao i vojnici, samo bogatije ukra?enu uz koju je i?la zapovjedni?ka palica, simbol njihova polo?aja.

Pri kraju Mleta?ke Republike bilo je ukupno 11 schiavonskih pukova , od kojih je svaki imao 8 ?eta . ^[2]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Le forze militari della Repubblica veneta in eta moderna ( tal. )