Sandro Botticelli

	Sandro Boticelli
rana renesansa
	; Autoportret sa slike Poklonstvo kraljeva , Uffizi
Rođenje	Firenca , Italija , 1. o?ujka 1445.
Smrt	Firenca , 17. svibnja 1510.
Vrsta umjetnosti	slikarstvo ? crte?
Praksa	Firenca , Rim
Utjecao	Michelangelo , Rafael , prerafaeliti , itd.
Utjecali	Leonardo , Fra Fillipo Lippi , Andrea del Verrocchio
Poznata djela	Rođenje Venere (Botticelli) ; Alegorija prolje?a ; Sikstinska kapela ;
Portal o ?ivotopisima

Sandro Botticelli , pravog imena Alessandro di Mariano Filipepi ( Firenca 1. o?ujka 1445. ? Firenca 17. svibnja 1510. ), jedan je od najzna?ajnijih talijanskih ranorenesansnih slikara; predstavnik neoplatonisti?ke filozofije; spada u likovni krug oko Lorenza il Magnifica .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Sandro Botticelli (prezime je preuzeo od nadimka starijeg brata Giovannija), rođen je oko 1444./45. kao sin ko?ara u ku?i broj 18 ulice koja danas nosi naziv Borgo Ognissanti , u neposrednoj blizini samostana Santa Maria Novella i ckrve Ognissanti u kojoj se danas ?uva njegova freska ?to prikazuje Sv. Augustina (1480.). Ve?i dio ?ivota proveo je upravo u tom firentinskom kvartu gdje su ?ivjeli i ?lanove utjecajne obitelji Vespucci (jedan od njih, Amerigo , postao je slavan kao istra?iva? Amerike) koja je Botticelliju osigurala brojne presti?ne narud?be. ^[1] Isprva je po?eo kao pripravnik zlataru, da bi ga, slijede?i dje?akove ?elje, njegov otac oko 1462. povezao s Fra Filippo Lippijem koji je tada radio na fresci Red karmeli?ana . ^[2] Lippijeva sinteza nove kontrole trodimenzionalnih formi, nje?na izra?ajnost na licu i gestama, kao i dekorativni detalji naslijeđeni od kasno goti?kog stila , bili su sna?an utjecaj na daljnji ?ivot mladog Botticellija.

Jedan sasvim druga?iji utjecaj na njega je bio novi kiparski spomenik koji su radili bra?a Pollaiuolo, ?iji je zadatak bio izraditi cijelu seriju djela za Tribunal i za Dvoranu Trgovaca ( Mercanzia ), bratstvo trgovaca odje?e. Botticellijev doprinos je prisutan na djelu Snaga , datiranom 1470. godine, a koji se sada nalazi u galeriji Uffizi .

Bio je i pripravnik u radionici od Andree del Verrocchija , gdje je pored njega radio i Leonardo da Vinci ; potom i kod Andrea del Pollaiola. Prvo priznanje dobiva u svojoj lokalnoj crkvi Ognisanti, s djelom Sveti Augustin , za koje se borio (uspje?no) s Domenicom Ghirlandaiom i njegovim Jeronimom na drugoj strani, "glava sveca je izra?ajna i profinjenih misli" (Vasari). Godine 1470. otvara svoju neovisnu radionicu, a Lorenzo de' Medici ubrzo uviđa njegov talent te ga zapo?ljava.

U Rimu boravi na poziv pape Siksta IV. i radi tri freske u Sikstinskoj kapeli ( Prizori iz ?ivota Mojsijeva, Kazne Koraha, Datana i Abirama, Isku?avanje Isusovo ).

Botticelli je prvi od talijanskih slikara koji je izradio crte?e za ilustraciju Danteove Bo?anstvene komedije . Radio je i kartone za tapiserije koje se danas nalaze u Viktorijinom i Albertovom muzeju u Londonu . Utjecao je na Johna Ruskina i prerafaelite u Engleskoj.

Zavr?na desetlje?a Botticellijeva stvarala?tva ne samo da svjedo?e o velikim građanskim razdorima u Firenci, koja su kulminirala svrgavanjem i protjerivanjem obitelji Medici, nego i majstorovim duhovnim i slikarskim preobrazbama. Budu?i da mu je brat bio otvoreni prista?a Girolama Savanarole, Botticelli je o?igledno bio na strani propovjednika protiv medi?ejske autokracije, tako da se jedno od njegovih posljednjih remek-djela, Misti?no rođenje (1500.), mo?e shvatiti i kao neskrivena osuda Savanarolina javnog smaknu?a 1498. gu?enjem i spaljivanjem. Klju? za razumijevanje tog djela mo?e se na?i u natpisu na gr?kom jeziku postavljenom iznad gornjeg ruba slike ^[1]:

≫Ovu sam sliku ja, Alessandro, naslikao potkraj 1500. godine, u doba nemira u Italiji, za vrijeme ispunjavanja jedanaestog poglavlja svetog Ivana, u doba drugog zavjeta Apokalipse, kad je Sotona oslobođen na tri i pol godine. Nakon toga on ?e biti okovan, kako govori dvanaesto poglavlje, te ?emo ga vidjeti (sagađenog) kao na ovoj slici.≪

Botticelli se nikada nije o?enio i ?esto je znao re?i kako mu ideja braka stvara no?ne more. ^[2] Popularno je mi?ljenje kako je bolovao od neuzvra?ene ljubavi udate plemkinje, Simonette Vespucci , za koju se vjeruje kako je bila modelom za Rođenje Venere (iako je preminula to?no 10 godina prije zavr?etka ove slike) i brojne druge njegove slike. ?injenica je kako je Botticelli odmah po njezinoj smrti zatra?io da ga onog dana kada umre, pokopaju pokraj nje u crkvi Svih Svetih ( Ognissanti ). Njegova ?elja je usli?ena 34 godine kasnije, kada je preminuo 1510. godine. ^[2]

Djela [ uredi | uredi kod ]

*Alegorija prolje?a* , tempera na drvu, prikaz Harita , 1485. ? 87., 203 × 314 cm, Uffizi , Firenca.

Botticelli vrlo rano odstupa od tradicionalnih predstavljanja svetih tema pod utjecajem neoplatinizma , pokreta koji je veli?ao idealizam antike . Li?ava se u potpunosti sakralnih tema i prozra?nim i harmoni?nim bojama slika poeti?ne mitolo?ke i alegorijske prizore iz antike ( Mars i Venera ; Atena kroti Kentaura ; Prolje?e ; Rođenje Venere (Botticelli) ). Sanjarsko raspolo?enje odra?ava se i u portretima ( Mladi? s crvenom kapom ; Giuliano Medici ). ^[3]

Prolje?e ( Alegorija prolje?a ) je prva slika gdje Botticelli slika gracilne likove lijepih, izdu?enih djevojaka u idealiziran ambijent namjerno izbjegnutih dubina i plasticiteta svedenog na minimum. Na slici vlada nestvarno, idealizirano prikazivanje likova bez detalja, zanemaruju?i anatomiju potenciraju?i tako linearnost likova (Botticelli je prije svega bio crta?, boja ga je manje zanimala). Likovi su opet stavljeni u nestvarni pejza? , potpuno osvijetljen bez realnog izvora svjetla. Ipak, njihova odje?a je prepuna detalja i bogata naborima, potpuno lepr?ava; Botticelli je bio majstor u prikazivanju tkanina.

Slika Rođenje Venerino (Botticelli) je u potpunosti u domenu prija?njih; dakle sve lepr?avo, bez detalja u nadrealnom okru?enju bez izvora svjetla. Ali, sredi?nji lik Venere postao je personifikacijom ?enske ljepote i predlo?kom u prikazivanju ne samo Venere, nego svih lijepih ?ena.

U kasnijoj fazi, pod utjecajem propovjednika heretika Giovannia Savonarole , njegove sveta?ke likove karakterizira asketska ozbiljnost, tamniji koloriti i nemirne kompozicije ( Scene iz ?ivota sv. Zenobija ; Pieta ).

Pri kraju svoga ?ivota Botticelli se vra?a sakralnim temama (brojni prikazi Madonna ) i udaljava se od linearnog rje?enja slike uspje?no istra?uju?i boje. U Rimu boravi na poziv pape Siksta IV. i radi freske u Sikstinskoj kapeli ( Scene iz ?ivota Mojsijeva ; ?rtva gubavaca ).

Popis djela [ uredi | uredi kod ]

Madona s djetetom i anđelom (1465. ? 1467.) -tempera na drvu, 87 x 60 cm, Spedale degli Innocenti, Firenca .
Madona s djetetom i anđelom (1465. ? 67.) - tempera na drvu, 110 x 70 cm, Musee Fesch, Ajaccio .
Madonna della Loggia (c. 1467.) - tempera na drvu, 72 x 50 cm, Uffizi , Firenca .
Gospa s djetetom, dva anđela i sv. Ivanom Krstiteljem (1465. ? 1470.) - tempera na drvu, 85 x 62 cm, Galleria dell Accademia, Firenca .
Navje?tenje (c. 1479.) - tempera na drvu, 19 x 30 cm. Hyde kolekcija, Glens Falls.
Gospa s djetetom, sv. Ivanom i anđelom (c. 1488.) - Var?avski nacionalni muzej, Poljska .
Poklonstvo kraljeva (1465. ? 1467.) -tempera na drvu, 50 x 136 cm, Nacionalna galerija , London
Portret mladi?a (c. 1469.) - tempera na drvu, 51 x 33,7 cm, Pala?a Pitti, Firenca.
Madona u slavi sa serafinima (1469. ? 1470.) - tempera na drvu, 120 x 65 cm, Uffizi , Firenca .
Madona od ru?arija (Madonna del Roseto) (1469. ? 1470.) - Tempera on panel, 124 x 65 cm, Uffizi , Firenca .
Madonna and Child and Two Angels (c. 1468. ? 1470.) - tempera na drvu, 100 x 71 cm, Galleria Nazionale di Capodimonte, Napulj .
Portret Esmeralde Brandini (1470. ? 1475.) - tempera na drvu, 65,7 x 41 cm, Viktorijin i Albertov muzej, London .
Fortitudo (c. 1470.) - tempera na drvu, 167 x 87 cm, Uffizi , Firenca .
Madona s djetetom i ?est svetaca (oltar Sant'Ambrogio) (c. 1470.) - tempera na drvu, 170 x 194 cm, Uffizi , Firenca .
Madona s djetetom i anđelom (c. 1470.) - tempera na drvu, 84 x 65 cm, Muzej Isabelle Stewart Gardner, Boston
Povratak Judite (1470. ? 1472.) - ulje na drvu, 31 x 24 cm, Uffizi, Firenca.
Otkri?e Holofernovog ubojstva (1470. ? 1472.) - tempera na drvu, 31 x 25 cm, Uffizi, Firenca.
Poklonstvo kraljeva (1465. ? 1467.) -tempera na drvu, promjera 131,5 cm, Nacionalna galerija , London .
Portret mladi?a (c. 1475.) - tempera na drvu, 61 x 40 cm, Pala?a Pitti, Firenca.
Poklonstvo mudraca (1465. ? 1467.) -tempera na drvu, 111 x 134 cm, Uffizi, Firenca.
Sv. Sebastijan ( 1474. ) - tempera na drvu, 195 x 175 cm, Gemaldegalerie, Berlin .
Portret Cosima Starijeg s medaljom (c. 1474. ? 1475.) - tempera na drvu, 57,5 x 44 cm, Uffizi, Firenca.

Portret Giuliana de' Medicija (c. 1475.) - tempera na drvu, 54 x 36 cm, Accademia Carrara, Bergamo .
Madona s djetetom (c. 1475.) - tempera na drvu, Institut za umjetnost, Chicago .
Katarina od Aleksandrije , portret Katarina Sforza (c. 1475.) - Lindenau-muzej, Altenburg .
Portret Giuliana de' Medicija (1476. ? 1477.) - tempera na drvu, 75,6 x 36 cm, Nacionalna umjetni?ka galerija, Washington .
Rođenje Kristovo , (1476. ? 1477.) - freska, 200 x 300 cm, Santa Maria Novella, Firenca.
Portret Giuliana Medicija ( 1478. ) - tempera na drvu, 54 x 36 cm, Gemaldegalerie, Berlin .
Madona s djetetom i osam anđela (c. 1478.) - tempera na drvu promjera 135 cm, Gemaldegalerie, Berlin .
Sv. Augustin ( 1480. ) - freska, 152 x 112 cm, crkva Ognissanti, Firenca .
Veli?anstvena Madona (Madonna del Magnificat) (1480. ? 1483.) - tempera na drvu promjera 118 cm, Uffizi, Firenca.
Madona od knjige (Madonna del Libro) (c. 1480. ? 1483.) - tempera na drvu, 58 x 39,5 cm, Muzej Poldi Pezzoli, Milano .
Portret djevojke (1480. ? 85.) - tempera na drvu, 82 x 54 cm, Stadelsches Kunstinstitut, Frankfurt .
Portret djevojke (poslije 1480.) - ulje na dasci, 47,5 x 35 cm, Gemaldegalerie, Berlin .
Navje?tenje ( 1481. ) - freska, 243 x 550 cm, Uffizi , Firenca .
Sv. Siksto II. ( 1481. ) - freska, 210 x 80 cm, Sikstinska kapela , Vatikan .
Poklonstvo kraljeva (1481. ? 1482.) - tempera na drvu, 70 x 103 cm, Nacionalna galerija umjetnosti, Washington .
Minerva i Kentaur (1482. ? 1483.) - tempera na platnu, 207 x 148 cm, Uffizi , Firenca .
Venera i Mars ( 1483. ) - tempera na drvu, 69 x 173 cm, Nacionalna London
Portret mladi?a (c. 1483.) - tempera na drvu, 37,5 x 28,2 cm, Nacionalna galerija u Londonu.
Portret mladi?a (c. 1482.-1483.) - tempera na drvu, 41 x 31 cm, Nacionalna galerija umjetnosti], Washington .
Pri?a o Nastagio degli Onesti (c. 1483.) - tempera na drvu, 83 x 138 cm, Prado , Madrid .
Gospa s okrunjenim djetetom (Bardi oltar) ( 1484. ) - tempera na drvu, 185 x 180 cm, Gemaldegalerie, Berlin .
Rođenje Venerino (1484. ? 1486.) - tempera na platnu, 184,5 x 285,5 cm, Uffizi, Firenca.
Navje?tenje ( 1485. ) - tempera i zlato na drvu, 19,1 x 31,4 cm, Metropolitan , New York .
Gospa od vo?a (Madonna della Melagrana) (c. 1487.) - tempera na drvu promjera 143,5 cm, Uffizi, Firenca.
Djeva s djetetom, ?etiri anđela i ?est svetaca (Pala di San Barnaba) (c. 1487. ? 1488.) - tempera na drvu, 268 x 280 cm, Uffizi , Firenca .
Vizija sv. Augustine (c. 1488.) - tempera na drvu, 20 x 38 cm, Uffizi, Firenca.
Krist na oltaru (c. 1488.) - tempera na drvu, 21 x 41 cm, Uffizi, Firenca.
Saloma s glavom sv. Ivana Krstitelja (c. 1488.) - tempera na drvu, 21 x 40,5 cm, Uffizi, Firenca.
Ekstrakcija srca sv. Ignacija (c. 1488.) - tempera na drvu, 21 x 40,5 cm, Uffizi, Firenca.

Cestello navje?tenje (1489. ? 1490.) - tempera na drvu, 150 x 156 cm, Uffizi , Firenca .
Gospa obo?ava dijete (c. 1490.) - tempera na drvu, diameter 59,6 cm, Nacionalna galerija umjetnosti, Washington.
Oplakivanje Krista (c. 1490) - tempera na drvu, 140 x 207 cm, Alte Pinakothek , Munchen .
Portret mu?karca (c. 1490.) - tempera na platnu preba?ena s drveta, 49 x 35 cm, Private collection
Oltar sv. Marka (1490-1492) - tempera na drvu, 378 x 258 cm (pala) and 21 x 269 cm (entire predella) Uffizi, Firenca
Sv. Augustin u ?eliji (1490. ? 1494.) - tempera na drvu, 41 x 27 cm cm, Uffizi , Firenca.
Madona s djetetom i dje?akom sv. Ivanom (1490-1495) - tempera na drvu, 134 x 92 cm, Pala?a Pitti, Firenca .
Portret Lorenza di Ser Piera (1490. ? 1495.) - tempera na drvu, 50 x 36,5 cm, [[[Philadelphia]]
Gospa s djetetom i dje?akom sv. Ivanom (1490. ? 1500.) - tempera na drvu, promjera 74 cm, Sao Paulo , Brazil .
Sveto trojstvo (Pala delle Convertite) (1491. ? 1493.) - tempera na drvu, 215 x192 cm, Courtauld galerija, London .
Madona s djetetom i tri snđela (Madonna del Padiglione) (c. 1493.) - tempera na drvu promjera 65 cm, Pinakoteka Ambrozijana, Milano .
Apelovi stupovi (1494. ? 1495.) - tempera na drvu, 62 x 91 cm, Uffizi , Firenca.
Oplakivanje Krista sa Svecima (c. 1495.) - tempera na drvu, 107 x 71 cm, muzej Poldi Pezzoli, Milano .
Last Communion of St. Jerome (c. 1495) - tempera na drvu, 34,5 x 25,4 cm, Metropolitan , New York.
Danteov portret (c. 1495.) - tempera na platnu, 54,7 x 47,5 cm, Privatna kolekcija.
Pri?a o Virginiji (1496. ? 1504.) - tempera na drvu, 85 x 165 cm, Akademija u Carrari, Bergam .
Pri?a o Lukreciji (1496. ? 1504.) - tempera na drvu, 83,5 x 180 cm, muzej Isabelle Stewart Gardner, Boston .
Raspelo (c. 1497.) - tempera na platnu, 73,5 x 50,8 cm, Sveu?ili?te Harvard, Cambridge .
Krist okrunjen trnjem (c. 1500.) - tempera na drvu, 47,6 x 32,3 cm, Akademija u Carrari, Bergam , Italija .
Transfiguration, St Jerome, St Augustine (c. 1500.) - tempera na drvu, 27,5 x 35,5 cm, Galerija Pallavicini, Rim .
Judita napu?ta Holofernov ?ator]] (1495. ? 1500.) - tempera na drvu, 36,5 x 20 cm, Rijksmuseum , Amsterdam .
Agonija u vrtu (c. 1500.) - tempera na drvu, 53 x 35 cm , Capilla Real, Granada .
Tajanstveno rođenje (c. 1500.) - Tempera na platnu, 108,5 x 75 cm, Nacionalna galerija u Londonu.
Kr?tenje sv. zenobija i njegovo postavljanje za biskupa (1500. ? 1505.) - tempera na drvu, 66,5 x 149,5 cm, Nacionalna galerija London .
Tri ?uda sv. Zenobija (1500. ? 1505.) - tempera na drvu, 65 x 139,5 cm, Metropolitan muzej, New York .
Tri ?uda sv. Zenobija (1500. ? 1505.) - tempera na drvu, 67 x 150,5 cm, Metropolitan muzej, New York.
?udo smrti sv. Zenobija (1500. ? 1505.) - tempera na drvu, 66 x 182 cm, Gemaldegalerie, Dresden .