≫San≪ preusmjerava ovamo. Za narod s juga Afrike, pogledajte San (narod) .

Sanjanje je slo?eni psihobiolo?ki proces pra?en vrlo određenom fiziolo?kom slikom.

Psiholo?ka komponenta sanjanja izra?ena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanja? do?ivljava posebnim oblikom svijesti . Ta je svijest u usporedbi s budnom svije??u su?ena i promijenjena. Fiziolo?ka komponenta sanjanja izra?ena je REM-fazom . Normalno ?ovjek tijekom no?i sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilje?eno pasivnim stanjem svijesti, te je li?eno sanja?eva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadr?aj sna nakon spavanja mogao biti dozvan u sje?anje . Zbog toga se snovi ozna?uju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S biolo?kog stajali?ta sanjanje je od posebne va?nosti i njegovo sprje?avanje (buđenje sanja?a u REM-fazi) izaziva niz psihofiziolo?kih smetnji. Oni koji tvrde da uop?e ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sje?aju. No, i ovi ?e ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.

Za razliku od do?ivljaja budne svijesti, do?ivljaji se u snu odvijaju u halucinantnim nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja ina?e djeluje kao ?uvar prilagodbe na zbilju.