Samoubojstvo

Izvor: Wikipedija


Samoubojstvo , ulje na platnu Edouarda Maneta .

Samoubojstvo ( lat. suicidium , od sui caedere , "ubiti sam sebe") je ?in svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog ?ivota.

Samoubojstvo se ?esto po?ini iz o?aja, a njegov se uzrok u?estalo pripisuje mentalnim poreme?ajima , kao ?to su depresija , bipolarni poreme?aj , shizofrenija te alkoholizmu ili zlouporabi droga . [1] Vrlo va?nu ulogu imaju i ?imbenici stresa, kao ?to su financijske pote?ko?e ili pote?ko?e u međuljudskim odnosima. U nastojanju sprje?avanja samoubojstva ubrajaju se ograni?avanje pristupa vatrenom oru?ju , lije?enje du?evnih bolesti i lije?enje od zlouporabe droga te pobolj?anje gospodarskoga razvoja.

Naj?e??e se metode po?injenja samoubojstva razlikuju od zemlje do zemlje, a djelomice su povezane i s dostupno??u sredstava. U uobi?ajene metode spadaju: vje?anje , trovanje pesticidima te uporaba vatrenog oru?ja. Od samoubojstva svake godine umire oko 800 000 do milijun ljudi, stoga je ono 10. po redu uzrok smrtnosti u svijetu. [1] [2] Stope samoubojstva vi?e su u mu?karaca nego u ?ena, a vjerojatnost uspjelog samoubojstva je tri do ?etiri puta ve?a kod osoba mu?koga spola nego kod osoba ?enskoga spola. [3] Broj procijenjenih neuspjelih poku?aja samoubojstva svake godine iznosi 10 do 20 milijuna. [4] Oni su ?e??i među mlađim i ?enskim osobama.

Na poglede na samoubojstvo imale su utjecaja op?e egzistencijalne teme, kao ?to su religija , ?ast te zna?enje ?ivota. Zbog vjerovanja u svetost ?ivota abrahamske religije na samoubojstvo tradicionalno gledaju kao na djelo protiv Boga . U samurajsko se doba u Japanu po?tovao seppuku kao na?in iskupljenja za neuspjeh ili kao oblik prosvjeda. U okviru satija , danas zakonom zabranjene hinduisti?ke pogrebne prakse, od udovica se o?ekivalo da se, bilo dragovoljno ili pod pritiskom obitelji i dru?tva, spale na suprugovoj pogrebnoj loma?i. [5]

Samoubojstvo i poku?aj samoubojstva, koji su prije bili zakonski ka?njivi, u ve?ini zapadnih zemalja vi?e to nisu. No, u ve?ini islamskih zemalja ono je jo? uvijek kazneno djelo. Tijekom 20. i 21. stolje?a samoubojstvo putem samospaljivanja koristilo se kao na?in prosvjeda, dok su se kamikaze i samoubila?ki bomba?ki napadi koristili kao vojna, odnosno teroristi?ka taktika. [6]

Definicije [ uredi | uredi kod ]

Samoubojstvo, poznato i pod nazivom izvr?eno samoubojstvo, jest "?in oduzimanja vlastitoga ?ivota". [7] Poku?aj samoubojstva ili samoubila?ko pona?anje s nesmrtnim posljedicama je samougro?avanje i samoozljeđivanje u ?elji da se okon?a vlastiti ?ivot, a koje ne zavr?i smr?u. [8] Pomaganje u samoubojstvu jest kad jedna osoba drugoj osobi neizravno pomogne da izazove vlastitu smrt pru?anjem bilo savjeta ili sredstva za postizanje toga cilja. [9] Razlikuje se od eutanazije , prilikom koje druga osoba preuzima aktivniju ulogu u izazivanju smrti doti?ne osobe. [9] Suicidalno razmi?ljanje je razmi?ljanje o oduzimanju vlastitoga ?ivota. [8]

?imbenici rizika [ uredi | uredi kod ]

Okolnosti koje su dovele do samoubojstva u 16 saveznih ameri?kih dr?ava 2008. godine. [10]

U ?imbenike koji utje?u na rizik po?injenja samoubojstva ubrajaju se psihijatrijski poreme?aji , nedopu?tena uporaba droga , psiholo?ka stanja, kulturne, obiteljske i dru?tvene prilike te genetski ?imbenici . [11] ?esto se istovremeno javljaju du?evna bolest i nedopu?tena uporaba kemijskih tvari. [12] U ostale ?imbenike rizika spadaju prethodni poku?aj samoubojstva, [13] laka dostupnost sredstava za po?injenje toga ?ina, povijest samoubojstva u obitelji ili traumatska ozljeda mozga. [14] Primjerice, utvrđeno je da su stope samoubojstva u ku?anstvima s vatrenim oru?jem vi?e nego u onima bez vatrenoga oru?ja. [15] Do pomisli na samoubojstvo mogu dovesti i dru?tveno-ekonomski ?imbenici, kao ?to su nezaposlenost , siroma?tvo , besku?ni?tvo te diskriminacija . [16] Otprilike 15?40% samoubojica ostavlja opro?tajnu poruku. [17] Između 38% i 55% samoubila?kih pona?anja mo?e se pripisati genetskoj predispoziciji pojedinca. [18] Ratni veterani pod vi?im su rizikom samoubojstva djelomice i zbog ve?e u?estalosti psihi?kih bolesti i tjelesnih zdravstvenih pote?ko?a povezanih s ratom . [19]

Mentalni poreme?aji [ uredi | uredi kod ]

Mentalni poreme?aji ?esto su prisutni u vrijeme samoubojstva, s u?estalo??u koja se procjenjuje u rasponu od 27 % [20] do vi?e od 90 %. [13] Među osobama primljenima u psihijatrijske ustanove ?ivotni rizik za izvr?enje samoubojstva iznosi oko 8,6%. [13] Polovina sviju koji umru samoubojstvom mogla bi imati veliki depresivni poreme?aj , a taj ili neki drugi poreme?aj raspolo?enja , kao ?to je bipolarni poreme?aj , pove?ava rizik samoubojstva 20 puta. [21] U druga stanja koja na to mogu utjecati ubrajaju se shizofrenija (14%), poreme?aji pona?anja (14%), [22] bipolarni poreme?aj [21] te posttraumatski stresni poreme?aj . [13] Samoubojstvom umire oko 5% svih oboljelih od shizofrenije . [23] Stanja visoka rizika su i poreme?aji u prehrani . [24]

Najjasniji je pokazatelj kona?noga izvr?enja samoubojstva povijest prethodnih poku?aja njegova po?injenja. [13] Otprilike 20% samoubojica ve? je imalo prethodne poku?aje samoubojstva, a 1% onih koji su ve? poku?ali po?initi samoubojstvo unutar godinu dana ga i izvr?i, [13] dok ih vi?e od 5% samoubojstvo izvr?i poslije 10 godina. [24] Premda se samougro?avanje ne smatra poku?ajem samoubojstva, prisutnost takva pona?anja povezano je s pove?anjem rizika samoubojstva. [25]

U otprilike 80% slu?ajeva izvr?enja samoubojstava doti?na je osoba tijekom godinu dana prije svoje smrti posjetila lije?nika, [26] a među njima ih je 45% to u?inilo tijekom prethodnih mjesec dana. [27] Pribli?no 25?40% osoba koje izvr?e samoubojstvo imalo je doticaja s ustanovama za za?titu mentalnoga zdravlja prethodne godine. [20] [26]

Ovisnost o alkoholu i psihoaktivnim drogama [ uredi | uredi kod ]

?Pijani?in napredak“, 1846. , pokazuje kako alkoholizam mo?e dovesti do samoubojstva.

Zlouporaba kemijskih tvari drugi je po redu rizik samoubojstva po u?estalosti poslije klini?ke depresije i bipolarnoga poreme?aja . [28] S time su povezani i kroni?na zlouporaba kemijskih tvari, kao i akutno otrovanje. [12] [29] U kombinaciji s osobnom boli, poput tugovanja , rizik se uvelike pove?ava. [29] Dodatna zlouporaba kemijskih tvari povezana je poreme?ajima mentalnoga zdravlja. [12]

Prilikom po?injenja samoubojstva ve?ina je ljudi pod utjecajem sedativno-hipnoti?kih lijekova (kao ?to su alkohol , odnosno benzodiazepini ), [30] pri ?emu je u 15% do 61% slu?ajeva prisutan alkoholizam. [12] Dr?ave s vi?im stopama uporabe alkohola i gu??im razmje?tajem barova obi?no imaju vi?e stope samoubojstva, [31] ?to se prvenstveno povezuje s uzimanjem destiliranih ?estokih pi?a , a ne s ukupnom potro?njom alkohola. [12] Otprilike 2,2?3,4% osoba lije?enih od alkoholizma u jednom trenutku ?ivota izvr?i samoubojstvo. [31] Alkoholi?ari koji poku?aju po?initi samoubojstvo obi?no su mu?karci starije dobi i to oni koji su se ve? prije poku?ali ubiti. [12] Samoubojstvo je odgovorno za 3 do 35% smrtnih slu?ajeva među ovisnicima heroina , ?to je otprilike 14 puta vi?e nego u osoba koje ga ne konzumirajuaju. [32]

Nedopu?tena uporaba kokaina i metamfetamina u veoma je jako povezana sa samoubojstvom. [12] [33] Rizik u osoba koje uzimaju kokain najvi?i je tijekom faze neuzimanja. [34] Oni koji inhaliraju inhalacijske tvari također su pod zna?ajnim rizikom te ih oko 20% u nekomu trenutku poku?a po?initi samoubojstvo, a 65% o tome razmi?lja. [12] S rizikom po?injenja samoubojstva povezuje se i pu?enje cigareta. [35] Premda je malo dokaza o razlozima postojanja te veze, postoji hipoteza da osobe sklone pu?enju imaju predispoziciju za samoubojstvo, da pu?enje izaziva zdravstvene pote?ko?e koje, pak, dovode do ?elje da si ljudi okon?aju ?ivot te da pu?enje utje?e na kemijske procese u mozgu koji izazivaju sklonost po?injenju samoubojstva. [35] Međutim, ?ini se da sama marihuana ne pove?ava taj rizik. [12]

Problemi s kockanjem [ uredi | uredi kod ]

Problemi s kockanjem povezani su s pove?anjem pomi?ljaja na samoubojstvo i poku?aja njegova po?injenja u odnosu na op?u populaciju. [36] Samoubojstvo poku?a po?initi između 12 i 24% patolo?kih kockara, [37] a stopa samoubojstva među njihovim suprugama i partnericama tri puta je ve?a nego u op?oj populaciji. [37] Među druge ?imbenike koji pove?avaju rizik u osoba koje imaju problema s kockanjem ubrajaju se du?evne bolesti, alkohol i zlouporaba droga. [38]

Bolesti [ uredi | uredi kod ]

Postoji veza između sklonosti samoubojstvu i pote?ko?ama s tjelesnim zdravljem, u koje između ostalih spadaju [24] : kroni?na bol , [39] traumatska ozljeda mozga , [40] rak, [41] ovisnost osoba o hemodijalizi , HIV i sistemski eritemski lupus . [24] Dijagnoza raka udvostru?uje rizik samoubojstva. [41] Prevalencija pove?ane sklonosti samoubojstvu zadr?ava se i nakon statisti?kog usklađivanja zbog depresivnih bolesti i zlouporabe alkohola. Taj je rizik osobito visok kod ljudi s vi?e zdravstvenih pote?ko?a. [42]

?imbenici su rizika depresije i samoubojstva i poreme?aji sna i spavanja, kao ?to je nesanica [43] i no?ni apneji?ki sindrom . U nekim slu?ajevima poreme?aji sna i spavanja mogu biti ?imbenik rizika neovisno o depresiji. [44] Brojna druga zdravstvena stanja, također mogu dovesti do simptoma sli?nih poreme?ajima raspolo?enja uklju?uju?i: hipotireoidizam , Alzheimerovu bolest , tumor mozga , sistemski eritemski lupus te nepovoljan u?inak brojnih lijekova (kao ?to su beta blokatori i steroidi ). [13]

Psihosocijalna stanja [ uredi | uredi kod ]

Vi?e je psihosocijalnih stanja koja pove?avanju rizik samoubojstva, uklju?uju?i: beznadnost, gubitak u?ivanja u ?ivotu, depresiju te tjeskobnost. [21] Slaba sposobnost rje?avanja problema, gubitak sposobnosti koje je osoba posjedovala i slab nadzor nad nagonima također imaju ulogu u pove?avanju rizika. [21] [45] Kod starijih odraslih osoba veliku va?nost igra osje?aj da su drugima na teret. [46] [46]

Rizik se pove?ava zbog nedavnih stresova u ?ivotu, kao ?to su gubitak ?lana obitelji ili prijatelja, odnosno dru?tvena izolacija (primjerice, kad osoba ?ivi sama), [21] a također su pod pove?anim rizikom i osobe koje nikad nisu stupile u brak . [13] Religioznost osobe mo?e smanjiti rizik samoubojstva, [47] ?to se pripisuje negativnomu stavu mnogih religija prema samoubojstvu te ve?oj povezanosti koju vjera mo?e pru?iti. [47] ?ini se da među vjernicima najni?u stopu samoubojstva imaju muslimani . [48]

Neke osobe mogu po?initi samoubojstvo kako bi pobjegle od nasilni?tva ili predrasuda . [49] Među ?imbenicima rizika su i povijest spolnoga zlostavljanja u djetinjstvu, [50] te razdoblje provedeno u udomiteljskoj skrbi. [51] Smatra se da na slu?ajeve spolnog zlostavljanja otpada oko 20% ukupnoga rizika. [18]

Obja?njenje samoubojstva koje nudi evolucijska psihologija govori da ono mo?e pove?ati inkluzivnu prilagođenost , ?to bi se dogodilo u slu?aju da osoba koja po?ini samoubojstvo vi?e ne mo?e imati djece, a ostankom na ?ivotu oduzima sredstva pre?ivljavanja rođacima. Prigovor ovoj hipotezi je da se smr?u zdravih odraslih osoba vjerojatno ne pove?ava inkluzivna prilagođenost. Prilagodba na vrlo razli?ito okru?enje predaka u sada?njem okru?enju mo?e dati lo?u prilagodljivost. [45] [52]

Siroma?tvo je usko povezano s rizikom samoubojstva, [53] koje se dodatno pove?ava sa siroma?enjem osobe u odnosu na one koje ju okru?uju. [54] Vi?e od 200 000 seljaka u Indiji od 1997. godine naovamo po?inilo je samoubojstvo, djelomice zbog problema s otplatom dugova . [55] Smatra se da je u Kini vjerojatnost samoubojstva u seoskim podru?jima tri puta ve?a nego u gradskima djelomice i zbog financijskih pote?ko?a u tom dijelu zemlje. [56]

Masmediji [ uredi | uredi kod ]

Va?nu ulogu u stopama samoubojstva igraju masmediji , uklju?uju?i internet. [11] Na?in prikazivanja samoubojstva mo?e imati negativan u?inak na rizi?ne osobe, a najve?i je utjecaj velikoga broja i u?estalosti prikaza u kojima se samoubojstvo veli?a i romantizira. [57] Kad se daje detaljan opis na?ina po?injenja samoubojstva nekim određenim sredstvom, rizik po?injenja samoubojstva tom metodom u ukupnoj se populaciji mo?e pove?ati. [58]

Okida? za ?irenje "mode" samoubojstva ili imitacijsko samoubojstvo poznat je pod nazivom Wertherov sindrom , po imenu glavnoga lika Goetheova romana " Patnje mladog Werthera " koji je po?inio samoubojstvo. [59] Taj je rizik ve?i među adolescentima koji mo?da romantiziraju samu smrt. [60] Premda se ?ini da mediji koji prenose vijesti imaju zna?ajan utjecaj, nejasan je utjecaj zabavnih medija. [61] Suprotan je Wertherovu sindromu takozvani Papagenov sindrom, u kojemu prikazivanje djelotvornih imitacijskih mehanizama ima za?titan u?inak. Taj se izraz temelji na liku iz opere ? ?arobna frula “ Wolfganga Amadeusa Mozarta koji se u strahu od gubitka voljene osobe namjeravao ubiti dok mu u pomo? nisu pritekli prijatelji. [59] Kad mediji slijede odgovaraju?e smjernice izvje?tavanja, rizik samoubojstva mo?e se smanjiti, [57] no medijima se na to te?ko obvezati, osobito dugoro?no. [57]

Racionalno samoubojstvo [ uredi | uredi kod ]

Racionalno samoubojstvo razlo?no je oduzimanje vlastitoga ?ivota, [62] premda neki smatraju da samoubojstvo nikada nije logi?no. [62] ?in oduzimanja vlastitoga ?ivota radi koristi drugih osoba poznat je pod nazivom altruisti?ko samoubojstvo. [63] Primjer je toga kada starija osoba okon?a vlastiti ?ivot kako bi mlađima u zajednici ostavila vi?e hrane. [63] U nekim se eskimskim kulturama na to gleda kao na ?in po?tovanja, hrabrosti i mudrosti. [64]

Samoubila?ki napad politi?ki je ?in u kojemu napada? nad drugima po?injava nasilje za koje zna da ?e prouzro?iti i njegovu vlastitu smrt. [65] Neki bomba?i samoubojice ovakve napade ?ine i s ciljem postizanja mu?eni?tva , [19] dok su se samoubila?ke misije kamikaza izvr?avale iz du?nosti prema vi?emu cilju ili iz moralne obveze. [64] Ubojstvo i samoubojstvo po?injenje je ubojstva kojemu u roku tjedan dana slijedi samoubojstvo osobe koja je izvr?ila taj ?in. [66] Masovna samoubojstva ?esto se po?injavaju pod pritiskom vr?njaka, pri ?emu ?lanovi vlastitu samostalnost predaju vođi. [67] Masovno samoubojstvo događa se ve? i u slu?aju dviju osoba koje zajedno skon?aju ?ivot, a tada se ?esto naziva samoubila?ki pakt. [68]

U olakotnim okolnostima, u kojima bi nastavak ?ivota bio nepodno?ljiv, neki se ljudi samoubojstvom slu?e kao na?inom bijega. [69] Poznato je da su se neki zatvorenici nacisti?kih koncentracijskih logora ubili namjerno doti?u?i elektri?ne ograde. [70]

Na?ini po?injenja samoubojstva [ uredi | uredi kod ]

Postotak smrtnosti primjenom razli?itih metoda po?injenja samoubojstva u SAD-u. [15]

Glavni na?in po?injenja samoubojstva razlikuje se od zemlje do zemlje. Naj?e??i na?ini u ve?ini zemalja su vje?anje , trovanje pesticidima i uporaba vatrenog oru?ja . [71] Razlog ovih razlika u na?inu po?injenja samoubojstva je razlika u dostupnosti sredstava od zemlje do zemlje. [72] Studija provedena u 56 zemalja svijeta dokazala je da je vje?anje naj?e??i na?in samoubojstva, na ?to otpada 53% mu?kih samoubojstva I 36% ?enskih. [73]

Oko 30% svih samoubojstava u svijetu desi se namjernim trovanjem pesticidima, ali se u?estalost kori?tenja ove metode bitno razlikuje, od samo 4% slu?ajeva u Europi do vi?e od 50% u pacifi?koj regiji . [74] Ovo je vrlo ?est na?in po?injenja i u Ju?noj Americi zbog velike dostupnosti među seoskim stanovni?tvom . [58] U mnogim zemljama po?injenje samoubojstva predoziranjem psihoaktivnim drogama izabire 60% ?enske populacije I 30% mu?ke. [75] Mnogi od ovih slu?ajeva dese se neplanirano u razdobljima povremenog kori?tenja droga, pogotovo pri poku?ajima prestanka kori?tenja. [58] Stopa smrtnosti razlikuje se ovisno o metodi: 80-90% vatrenim oru?jem , 65-80% utapanjem, 60-85% vje?anjem , 40-60% inhalacijom ispu?nih plinova automobila, 35-60% skokom s visine, 40-50% trovanjem dimom zbog namjernog paljenja ugljena u zatvorenoj prostoriji, 6-75% trovanjem pesticidima , 1.5-4% predoziranjem lijekovima . [58] U?estalost metoda je razli?ita kod slu?ajeva poku?aja samoubojstva od slu?ajeva uspje?no po?injenih samoubojstava s vi?e od 85% poku?aja u razvijenom svijetu putem predoziranja drogama. [24]

U SAD -u se 57% samoubojstava po?ini uporabom vatrenog oru?ja, a ovaj je na?in puno vi?e kori?ten od strane mu?karaca nego u ?ena. [13] Sljede?a metoda po u?estalosti je vje?anje kod mu?karaca i trovanje kod ?ena. [13] Ova dva na?ina samoubojstva zajedno obuhva?aju 40% svih slu?ajeva. [76] U ?vicarkoj, gdje gotovo svaka odrasla osoba posjeduje vatreno oru?je, naju?estalija metoda samoubojstva je ipak vje?anjem. [77] Skok s velike visine je vrlo ?est na?in u Hong Kongu i Singapuru , s u?e?talo??u od 50% i 80%. [58] U Kini je namjerno trovanje pesticidima naj?e??i uzrok samoubojstva. [78] U Japanu je ritualno prerezanje trbuha poznato kao seppuku ili hara-kiri jo? uvijek prisutno iako vrlo rijetko, [78] naj?e??i na?in ipak ostaje vje?anje. [79]

Patofiziologija [ uredi | uredi kod ]

Ne postoji jedinstveni osnovni patofiziolo?ki mehanizam koji izaziva samoubojstvo ili depresiju . [13] Pretpostavlja se, međutim, da su isti posljedica međudjelovanja bihevioralnih, socijalnih i okoli?nih i psihijatrijskih ?imbenika. [58]

Niska razina brain-derived neurotrophic factora (BDNF) povezana je sa samoubojstvom, [80] a ima ulogu i u depresiji , posttraumatskom stresnom poreme?aju , shizofreniji i opsesivno kompulsivnom poreme?aju . [81] Obdukcije su dokazale smanjene razine BDNF u hipokampusu i prefrontalnoj kori u slu?ajevima s ili bez psihijatrijskih poreme?aja. [82] Pretpostavlja se da je razina serotonina , jedne vrste mo?danog neurotransmitera , niska u osoba koje po?ine samoubojstvo. Ova je teorija djelomi?no potkrijepljena ?injenicom da su kod slu?ajeva po?injenog samoubojstva u mozgu pronađene pove?ane razine 5-HT2A receptora (serotoninskog receptora). [83] Jo? jedna ?injenica koja potkrijepljuje ovu teoriju su sni?ene razine 5-hidroksilindoloctene kiseline , produkta razgradnje serotonina, u cerebrospinalnoj teku?ini . [84] Do izravnih dokaza je, međutim, vrlo te?ko do?i. [83] Pretpostavlja se da određenu ulogu u razumijevanju mehanizama samoubojstva ima i epigenetika , process promjena ekspresije pojedinih gena kao odgovor na okoli?ne ?imbenike. [85]

Prevencija [ uredi | uredi kod ]

Ovaj je znak dio inicijative sprevencije samoubojstva i reklamira specijalne telefone postavljene na mostu Golden Gate izravno povezane s kriznim centrom za samoubojstva.

Prevencija samoubojstva je pojam koji se odnosi za sve mjere koje imaju za cilj smanjenje u?estalosti samoubojstva. Neke su mjere materijalne prirode, kao npr. postavljanje arhitektonskih barijera na mostove i postaje podzemne ?eljeznice , dok su druge zakonske, kao ograni?enje pristupa vatrenom oru?ju ili otrovnim tvarima. [58] [86] Terapija protiv ovisnosti o drogama i alkoholu , kao i lije?enje depresije pokazale su se vrlo u?inkovitim metodama. [86] Neki su stru?njaci kao mjeru prevencije predlo?ili ograni?enje pristupa alkoholnim pi?ima , kao na primjer ograni?enje broja gostiona i no?nih lokala. [12] Kao na?in prevencije samoubojstva postoje i telefonske linije povezane s kriznim centrima, ali postoji premalo dokaza da bi se potvrdila ili odbacila njihova u?inkovitost. [87] [88] ?ini se da kognitivno bihevioralna terapija smanjuje u?estalost samoubojstva kod mlađih odraslih osoba koje su nedavno razmi?ljale o samoubojstvu. [89] Gospodarski rast i smanjenje siroma?tva smanjuju stope samoubojstva u dru?tvu, [53] a u?inkovitim su se pokazale i metode pove?anja socijalizacije i smanjenja op?eg osje?aja usamljenosti kod starijih osoba. [90]

Probir [ uredi | uredi kod ]

Postoji vrlo malo podataka o u?incima probira na op?oj populaciji na stope samoubojstva. [91] Po?to je veliki broj ljudi u populaciji pozitivan na probir, a bez rizika za samoubojstvo, postoji zabrinutost da ovakvi testovi mogu bezrazlo?no smanjiti materijalne i vremenske resurse institucija za mentalno zdravlje. [92] Stru?na procjena osoba visokog rizika je ipak preporu?ena. [13] Izravno pitanje o samoubojstvu ne pove?ava rizik od samog samoubojstva. [13]

Du?evne bolesti [ uredi | uredi kod ]

Psihijatrijske terapije mogu smanjiti rizik od samoubojstva kod osoba koje pate od du?evnih bolesti . Pacijenti koji imaju aktivnu sklonost samoubojstvu mogu pristupiti pshijatrijskom lije?enju dobrovoljno, ali i protiv svoje volje. [13] Predmeti koji se mogu mogu koristiti za samoozlijeđivanje moraju biti oduzeti. [24] Neki lije?nici daju na potpis pacijentima ugovor kojim se pacijenti obvezuju da ne?e po?initi samoubojstvo u slu?aju odlaska iz ustanove za ku?nu njegu ., [13] ali dokazi ne potvrđuju da postoji bitan u?inak kod ovakve prakse. [13] Kod pacijenata s grani?nim poreme?ajem li?nosti koji imaju stalne samoubila?ke porive, kratkotrajna hospitalizacija se nije pokazala u?inkovitijom od ku?ne njege. [93] [94]

Postoje dokazi da psihoterapija , to?nije dijalekti?ka bihevioralna terapija smanjuje stopu poku?aja samoubojstva u adolescenata , [95] kao i kod pacijenata s grani?nim poreme?ajem li?nosti. [96] Stopa uspje?no izvedenih samoubojstva se ovim terapijama ipak nije smanjila. [95]

Postoje kontroverze oko pozitivnih u?inaka antidepresiva u odnosu na njihove nuspojave. [11] Nova generacija antidepresiva kao npr. selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) mogu pove?ati stopu samoubojstva s 25 slu?ajeva na 1000 na 40 slu?ajeva na tisu?u. [97] Kod starijih pak osoba ovi antidepresivi mogu umanjiti rizik. [13] Litij je u?inkovit u smanjenju rizika samoubojstva kod pacijenata s bipolarnim poreme?ajem i klasi?nom depresijom do gotovo jednakih razina kao u op?oj populaciji. [98] [99]

Zablude o samoubojstvu [ uredi | uredi kod ]

  • Osobe koje pri?aju o samoubojstvu ne?e ga i po?initi.
Osobe koje poku?aju, ili po?ine samoubojstvo prethodno jasno pri?aju o tome, ili iskazuju ?elju da budu mrtve i pri?aju o smrti .
  • Samoubojstvo se događa iznenada i bez najave.
Suicidalne osobe obi?no daju jasne znakove o svojim namjerama, ali na?alost ostaju neprepoznati.
Iako su suicidalne osobe duboko nesretne i trpe neizdr?ivu patnju, nisu nu?no i psihi?ki bolesne.
  • Samoubojstvo je uglavnom karakteristi?no za bogatije ili siroma?ne.
Samoubojstvo je zastupljeno proporcionalno, unutar svih razina i skupina zajednice.
  • Suicidalne osobe bez dvoumljenja ?ele umrijeti.
Ve?ina suicidalnih osoba je neodlu?na ho?e li nastaviti ?ivjeti ili ne (?to prevenciju ?ini mogu?om) i zapravo potajno ?ele da ih se "spasi".
  • Razgovaranje o samoubojstvu poti?e na njegovo izvr?enje.
Potpuno suprotno. Razgovor o samoubojstvu zna?i brigu za probleme određenog pojedinca, poku?aj pru?anja pomo?i i uklanjanje suicidalnih misli.
  • Neuspjeli poku?aj samoubojstva ne treba uzimati za ozbiljno.
?etiri od pet osoba poku?alo je samoubojstvo bar jednom prije toga. Neuspjeli poku?aj samoubojstva treba uzeti vrlo ozbiljno i takvoj osobi treba pru?iti pomo?, jer takve osobe naj?e??e poku?avaju dok ne uspiju.
  • Kada mlada osoba pri?a o tome kako ?e se ubiti to zapravo zna?i da samo ?eli privu?i pozornost.
To je poziv za pomo? koju treba pru?iti mladoj osobi (osobito tinejd?eru ).
  • Kada mlada osoba izvr?i samoubojstvo to je obi?no plod impulzivnog pona?anja.
Za ve?inu mladih ljudi koji su poku?ali ili izvr?ili samoubojstvo utvrđeno je kako su du?e vrijeme razmi?ljali o tome i u svojim razgovorima spominjali mogu?e na?ine samoubojstva.

Epidemiologija [ uredi | uredi kod ]

Smrti od samonanesenih ozljeda na 100 000 stanovnika u 2004. [100]

??  nepoznato

??  <3

??  3?6

??  6?9

??  9?12

??  12?15

??  15?18

??  18?21

??  21?24

??  24?27

??  27?30

??  30?33

??  >33

Otprilike 0.5% do 1.4% ljudi u svijetu umre zato ?to po?ini samoubojstvo. [2] [13] Prema statisti?kim podatcima iz 2008. i 2009. samoubojstvo je deseti uzrok smrti u svijetu [1] s 800 000 do jedan milijun ?rtava godi?nje, tj. sa stopom smrtnosti od 11,6 osoba na 100 000 ljudi godi?nje. [2] Stope samoubojstva porasle su za 60% od 1960-ih do danas, [86] u najve?oj mjeri u zemljama u razvoju. [1] Podatci ukazuju na to da na svako po?injeno samoubojstvo postoji oko 10 do 40 poku?aja samoubojstva. [13]

Stope samoubojstva bitno se razlikuju između razli?itih dr?ava i kroz vrijeme. [2] Postotci smrti po kontinentima u 2008. jesu: Afrika 0.5%, Jugoisto?na Azija 1.9%, Amerike 1.2% i Europa 1.4%. [2] Stope na 100 000 stanovnika su: Australija 8.6, Kanada 11.1, Kina 12.7, Indija 23.2, Ujedinjeno Kraljevstvo 7.6, SAD 11.4. [101] Po podatcima iz 2009. godine, samoubojstvo je godine deseti uzrok smrti u SAD -u, s 36 000 slu?ajeva godi?nje. [102] Oko 650 000 pacijenata godi?nje u SAD-u bude dovedeno na odjele hitne pomo?i radi poku?aja samoubojstva. [13] Zemlje koje imaju najve?e stope samoubojstva su Litva , Japan i Mađarska , [2] dok su Kina i Indija zemlje koje imaju najve?i apsolutni broj ljudi koji po?ine samoubojstvo, obuhva?aju?i zajedno polovicu slu?ajeva u svijetu. [2] Samoubojstvo je u Kini peti vode?i uzrok smrti. [103]

Spol [ uredi | uredi kod ]

Stopa samoubojstva na 100 000 muškaraca (lijevo) i žena (desno) (podatci iz 1978. – 2008.). ██ bez podataka ██ < 1 ██ 1–5 ██ 5–5.8 ██ 5.8–8.5 ██ 8.5–12 ██ 12–19 ██ 19–22.5 ██ 22.5–26 ██ 26–29.5 ██ 29.5–33 ██ 33–36.5 ██ >36.5 Stopa samoubojstva na 100 000 muškaraca (lijevo) i žena (desno) (podatci iz 1978. – 2008.). ██ bez podataka ██ < 1 ██ 1–5 ██ 5–5.8 ██ 5.8–8.5 ██ 8.5–12 ██ 12–19 ██ 19–22.5 ██ 22.5–26 ██ 26–29.5 ██ 29.5–33 ██ 33–36.5 ██ >36.5
Stopa samoubojstva na 100 000 mu?karaca (lijevo) i ?ena (desno) (podatci iz 1978. ? 2008. ).

??  bez podataka

??  < 1

??  1?5

??  5?5.8

??  5.8?8.5

??  8.5?12

??  12?19

??  19?22.5

??  22.5?26

??  26?29.5

??  29.5?33

??  33?36.5

??  >36.5


U zemljama zapadnog svijeta , mu?karci umiru tri do ?etiri puta ?e??e od samoubojstva od ?ena, iako ?ene poku?aju samoubojstvo ?etiri puta ?e??e od mu?karaca. [2] [13] Uzrok tome je da mu?karci koriste puno ubojitije metode za okon?anje ?ivota od ?ena. [104] Ove su razlike jo? vi?e izra?ene kod ljudi iznad 65 godina starosti, s deset puta vi?om stopom samoubojstva u mu?karaca u odnosu na ?ene. [104] Kina ima najve?u stopu samoubojstva među ?enama i jedina je zemlja u kojoj ?ene ?e??e po?ine samoubojstvo od mu?karaca (odnos 0.9). [2] [103] U zemljama isto?nog Sredozemlja stope samoubojstva su podjednake između ?ena i mu?karaca. [2]

Dob [ uredi | uredi kod ]

U ve?ini zemalja svijeta, stope samoubojstva su najvi?e u osoba srednje dobi [105] ili starijih osoba. [58] Apsolutni broj samoubojstva je ipak najvi?i u dobnoj skupini od 15 do 29 godina zbog velikog broja ljudi ove dobi u svijetu. [2] U Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama , broj samoubojstva je najve?i kod ljudi bijele rase iznad 80 godina, iako sve ve?i broj mlađih ljudi poku?ava samoubojstvo. [13] Samoubojstvo je drugi naj?e??i uzrok smrti u adolescenata [11] i mladih odraslih ljudi nakon smrti u nesre?ama. [105] Ovo je uzrok 30% svih smrtnih slu?ajeva među mladim mu?karcima u razvijenom svijetu . [105] Stope samoubojstva među mladima su sli?ne i u zemljama u razvoju, ali je razmjer druk?iji radi ve?e stope smrtnosti izazvanih drugim vrstama traume . [105] Za razliku od drugih dijelova svijeta, stopa smrtnosti od samoubojstva je u jugoisto?noj Aziji vi?a u mladih ?ena u odnosu na mlade mu?karce. [2]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Decebalovo samoubojstvo s Trajanovog stupa .

U staroj Gr?koj , osoba koja je po?inila samoubojstvo bez dopu?tenja dr?ave gubila je pravo na pokop s po?astima. Po?initelja samoubojstva smjelo se pokopati izvan grada, bez po?asti i bez nadgobnog spomenika ili drugih oznaka. [106] U staroj Gr?koj i starom Rimu samoubojstvo se smatralo prihvatljivim kao na?in obrane ?asti nakon vojnog poraza. [107] Vlasti Rimskog Carstva su u po?etku dopu?tale samoubojstvo, ali se ono kasnije smatralo kaznenim djelom protiv dr?ave zbog gospodarskog gubitka kojeg je dr?ava trpila. [108] Kazneni zakon iz 1670. izdan od strane francuskog kralja Luja XIV bio je puno o?triji u na?inu ka?njavanja: tijelo samoubojice je moralo biti povla?eno ulicama licem okrenuto nadolje i potom obje?eno ili ba?eno na smetli?te. Povrh toga, dr?ava je imala pravo zaplijeniti svu imovinu samoubojice. [109] [110] Katoli?ka Crkva se oduvijek protivila samoubojstvu, te su samoubojice kroz povijest u pravilu bili ekskomunicirani i pokapani izvan posve?enih groblja . [111] U Velikoj Britaniji 19. stolje?a poku?aj samoubojstva se poistovje?ivao s poku?ajem ubojstva i mogla se izre?i i smrtna kazna vje?anjem. [111] Tijekom 19. stolje?a u Europi se postupno promijenio stav prema samoubojstvu. Ono se vi?e nije do?ivljavalo kao posljedica grijeha ve? kao posljedica gubitka razuma. [110]

Dru?tvo i kultura [ uredi | uredi kod ]

Zakonodavstvo [ uredi | uredi kod ]

Tant? no? spreman za seppuku .

Samoubojstvo vi?e nije kazneno djelo u ve?ini zemalja zapadne civilizacije , [112] iako je to bilo i u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku do 1800-ih godina. [113] Mnoge islamske zemlje smatraju ga jo? uvijek kaznenim djelom. [48]

Samoubojstvo nije kazneno djelo u Australiji , [114] ali je kazneno djelo savjetovanje, nagovaranje, pomaganje ili poticanje u bilo kojem obliku na samoubojstvo i zakon dopu?ta bilo kojoj osobi da primijeni i fizi?ku silu kako bi se sprije?ilo osobu da sebi oduzme ?ivot. [115] Na Sjevernom teritoriju Australije je vrlo kratko zakonski bilo dozvoljeno lije?ni?iki potpomognuto samoubojstvo od 1996. do 1997. [116]

Ni jedna europska dr?ava trenutno ne smatra samoubojstvo kaznenim djelom. [111] Engleska i Wales su dekriminalizirali samoubojstvo pravnim dokumentom Suicide Act 1961 , a Irska je to u?inila tek 1993. [111] Pojam "po?initi" se uglavnom koristi za protuzakonito djelovanje, stoga su mnoge udruge prestale koristiti ovaj pojam zbog svojih negativnih konotacija. [117] [118]

Samoubojstvo je protuzakonito u Indiji i obitelj samoubojice mo?e imati pravne posljedice. [119] U Njema?koj aktivna je eutanazija protuzakonita i svatko tko je prisutan tijekom samoubojstva mo?e biti optu?en za nepru?anje pomo?i osobi u ?ivotnoj opasnosti. [120] ?vicarska je u zadnje vrijeme poduzela pravne koraka ka legalizaciji potpomognutog samoubojstva za oboljele od kroni?nih du?evnih bolesti . Visoki sud u Lozanni je 2006. godine dao pravo na oduzimanje ?ivota jednom dugogodi?njem du?evnom bolesniku. [121]

U Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama samoubojstvo nije protuzakonito, ali se mogu izre?i sankcije osobama koje su ga poku?ale. [111] Lije?ni?ki potpomognuto samoubojstvo je zakonski dopu?teno u dr?avama Oregonu [122] i Washingtonu . [123]

U Republici Hrvatskoj samoubojstvo (i poku?aj istog) nije ka?njivo, ali ka?njivo je sudjelovanje u istom. ?lanak 114. Kaznenog zakona Republike Hrvatske propisuje da onaj tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda pomogne u samoubojstvu pa ono bude po?injeno ili poku?ano, kaznit ?e se kaznom zatvora do tri godine. Tko isto ovo djelo po?ini u odnosu na dijete koje je navr?ilo ?etrnaest godina ili osobu ?ija je sposobnost shva?anja svog postupanja bitno smanjena, kaznit ?e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. [124]

Stav religija [ uredi | uredi kod ]

Udovica Hindu vjere se samozapaljuje zajedno s tijelom preminulog supruga. Fotografija iz 1820-ih .

U gotovo svim ograncima kr??anstva, samoubojstvo se smatra grijehom na temelju pisanih dijela utjecajnih kr??anskih srednjovjekovnih filozofa kao sv. Augustina i Sv. Tome Akvinskog . Samoubojstvo se međutim ne smatra grijehom u bizantinskom Justinijanovom kodu . [125] [126] Samoubojstvo je grijeh po katoli?kom u?enju na temelju deset Bo?jih zapovjedi ("Ne smije? ubiti"), po principu da je ?ivot Bo?ji dar koji ne smije biti odbijen, ?to se protivi "naravnom zakonu" i stoga ?to ometa Bo?iji plan. [127] Vjeruje se, međutim, da du?evna bolest ili veliki strah od patnje smanjuju odgovornost pojedinca koji po?ini samoubojstvo. [128] Protuargumenti ovim stavovima su da se ?esta Bo?ja zapovjed (“Ne smije? ubiti”) ne odnosi na ubojstvo samoga sebe, da je Bog dao ljudima slobodnu volju , da se oduzimanje vlastitog ?ivota ne kosi s Bo?jim zakonom vi?e od lije?enja bolesti i da su u Bibliji vi?e puta opisana samoubojstva vjernika i iskrenih Bo?ijih sljedbenika bez da su isti posebno osuđivani. [129]

Judaizam se usredoto?uje na va?nost vrednovanja ?ivota, a samoubojstvo je kao takvo nijekanje Bo?je dobrote. Usprkos tome, poznato je da su ?idovi u ekstremnim situacijama po?inili samoubojstvo ili ?ak i masovno samoubojstvo, ako je to bilo potrebno da se ne bi izdala vlastita vjera (npr. Masada , prvi progon ?idova u Francuskoj ili dvorac York). Ovi su ?inovi izazvali proturje?ne reakcije od strane ?idovskih vlasti, kod nekih je to primjer herojskog mu?eni?tva , dok drugi smatraju da je pogre?no oduzeti si vlastiti ?ivot u nadi da se postane mu?enikom. [130]

Samoubojstvo nije dozvoljeno u islamu . [48] U hinduizmu se samoubojstvo op?enito smatra pojavom za svaku osudu, a u suvremenom se hinduisti?kom dru?tvu smatra jednako grije?nim kao i ubojstvo . U hinduisti?kim spisima pi?e da osoba koja po?ini samoubojstvo postaje dijelom svijeta duhova, te ?e besciljno lutati svijetom toliko dugo, koliko bi bio njen ?ivotni vijek da nije po?inila samoubojstvo. [131] Hinduizam, međutim, prihva?a pravo osobe da skon?a vlastiti ?ivot nenasilnim putem odbijanja hrane. Ovaj na?in samoubojstva poznat je kao Prayopavesa , [132] ali ona je ograni?ena na osobe kojima nije ostalo vi?e ambicije ni ?elje za ?ivotom, kao ni obveza prema drugim osobama. [132] U d?ainizmu postoji sli?an obi?aj nazvan Santhara .

Filozofski stavovi [ uredi | uredi kod ]

" The Way Out or Suicidal Ideation ", likovno djelo Georgea Griea , 2007.

U filozofiji se analiziralo mno?tvo aspekata samoubojstva, od pitanja ?to se sve podrazumijeva pod samoubojstvom, je li samoubojstvo racionalna odluka ili nije, do toga je li samoubojstvo moralno dopu?teno. [133] Filozofski argumenti koji su izneseni oko pitanja je li samoubojstvo moralni ?in variraju od ?vrstog protivljenja (samoubojstvo kao nemoralno i neeti?no) do stava da je samoubojstvo apsolutno pravo svakog pojedinca (?ak i mlade i zdrave osobe) koji razumom i savje??u dođe do odluke da skon?a vlastiti ?ivot.

Protivnici samoubojstva su svakako kr??anski filozofi kao sveti Augustin i sveti Toma Akvinski , [133] Immanuel Kant [134] i nedvojbeno John Stuart Mill . Mill se posebno usredoto?io na pitanja slobode i neovisnosti , te odbacuje bilo koji ?in koji sprje?ava osobu da ?ini slobodne i neovisne odluke u budu?nosti. [135] Drugi pak vide samoubojstvo kao ?in slobodne odluke . Pobornici ovog prava tvrde da nitko ne smije biti prisiljen na patnju protiv vlastite volje, posebno kod situacija kod kojih ne postoji mogu?nost pobolj?anja, kao npr. kod neizlje?ivih i du?evnih bolesti ili starosti . Oni odbijaju stav da je samoubojstvo uvijek iracionalni ?in i tvrde da to mo?e biti legitimno kona?no rje?enje kod osoba koji pate jake bolove i do?ivljavaju jaku patnju. [136] ?vr??i oblik ovog stava je da je osobi dopu?teno da slobodno i neovisno izabere umrijeti, neovisno o prisutnosti i razini boli i patnje. Poznati filozofi koji promi?u ovaj stav su David Hume [133] i bioeti?ar Jacob Appel . [121] [137]

Promicanje samoubojstva [ uredi | uredi kod ]

Ulje na platnu Alexandrea-Gabriela Decampsa iz 1836. godine prikazuje upravo izvr?eno samoubojstvo. [138]

Promicanje samoubojstva bilo je prisutno u mnogim kulturama i supkulturama . Japanska vojska je tijekom Drugog svjetskog rata ohrabrivala i slavila napade kamikaza , samobubila?kih napada japanskih pilota na savezni?ko vojno brodovlje u posljednjim fazama rata na Pacifiku . Cijelo japansko dru?tvo onog doba bilo je uglavnom tolerantno prema samoubojstvu. [139]

U slu?aju tra?enja informacija o samoubojstvu putem internetskim tra?ilicama u 10 do 30% slu?ajeva nalaze stranice koje poti?u ili daju savjete o samoubojstvu. To izaziva zabrinutost da bi takve stranice mogle ohrabriti osobe koje su na granici da to u?ine. Postoje slu?ajevi sklapanja pakta samoubojstva na internetu , dogovora o simultanom po?injenju samoubojstva među osobama koje se osobno poznaju, ali ?e??e među osobama koje su se upoznale u sobama za chat ili internetskim forumima . Internet, međutim, mo?e biti i u?inkovito sredstvo sprje?avanja samoubojstva, na kojem usamljene osobe mogu prona?i grupe za pomo?, podr?ku i dru?enje. [140]

Poznata mjesta [ uredi | uredi kod ]

Postoje određena mjesta u svijetu, koja su postala poznata po velikom broju osoba koja su ih izabrala kao mjesto po?injenja samoubojstva. [141] Najpoznatiji su most Golden Gate u San Franciscu , ?uma Aokigahara u Japanu , [142] Beachy Head u Engleskoj , [141] i vijadukt Bloor Street u Torontu . [143]

Do 2010. godine, most Golden Gate mjesto je gdje je po?injeno najvi?e samoubojstva na svijetu, s vi?e od 1300 slu?ajeva od kraja njegove izgradnje 1937. godine. [144] Na mnogim su mjestima koji su poznati po slu?ajevima samoubojstva izgrađene fizi?ke prepreke koje ih sprje?avaju. [145] Neka poznata mjesta su Luminous Veil u Torontu , [143] za?titne ograde na Eiffelovom tornju u Parizu i Empire State Buildingu u New Yorku , [145] a od 2011. , ograde su postavljene i na mostu Golden Gate . [146] Ova se preventivna mjera pokazala vrlo u?inkovitom. [146]

Samoubojstvo u ?ivotinja [ uredi | uredi kod ]

Po?to se op?enito smatra da samoubojstvo predviđa svjesnu, namjernu odluku o okon?anju ?ivota, pretpostavljalo se da se ono ne mo?e desiti među ?ivotinjama i drugim organizmima . [107] Samoubila?ko je pona?anje zabilje?eno kod salmonelle koja izaziva reakciju imunolo?kog sustava na jednom podru?ju kako bi izazvala uni?tenje i konkurentnih bakterija. [147] Opisana je pojava samoubila?ke obrane kod radilica brazilskog mrava Forelius pusillus , koji se izdvoje u manju skupinu i svaku ve?er zape?ate ulaz u gnijezdo izvana. [148]

Biljna u? Acyrthosiphon pisum u slu?aju napada svog prirodnog neprijatelja bubemare ima mogu?nost samoubila?ke obrane putem eksplozije vlastitog tijela, koja je u stanju te?ko ozlijediti ili ?ak ubiti bubamaru. [149] Kod nekih vrsta termita postoje vojnici koji mogu eksplodirati i tako prekriti neprijatelje ljepljivim sadr?ajem. [150] [151]

Ima pri?a na razini anegdota o psima , konjima i delfinima koji su po?inili samoubojstvo, iako za to ne postoje pouzdani dokazi. [152] Postoji vrlo malo znanstvenih studija o samoubojstvu kod ?ivotinja. [153]

Poznati slu?ajevi [ uredi | uredi kod ]

Jedan od poznatijih slu?ajeva je masovno samoubojstvo ?kulta iz Jamestowna“ 1978. godine, kad se 918 pripadnika ameri?kog kulta " Hram naroda ", pod vodstvom religioznog vođe Jima Jonesa , namjerno otrovalo osvje?avaju?im pi?em pomije?anim kalijevim cijanidom . [154] [155] [156] Vi?e od 10 000 civila po?inilo je samoubojstvo u zadnjim danima bitke za Saipan 1944. godine, mnogi od njih ska?u?i s visokih stijena u more. [157]

Drugi poznati primjer je ?trajk glađu u Irskoj iz 1981. kojeg je predvodio Bobby Sands , pri kojem je umrlo 10 osoba. U izvje??u sudskog vje?taka pisalo je da je smrt nastupila ?samonametnutim izgladnjivanjem“. Kasniji izvje?taj o smrti izmijenjen je nakon prosvjeda obitelji mrtvih, te je u njemu kao razlog smrti navedeno samo ?smrt glađu“. [158] Za vrijeme Drugog svjetskog rata Erwin Rommel optu?en je da je znao za tzv. srpanjsku urotu protiv Hitlera . Pod prijetnjom javnog suđenja i likvidacije obitelji, pru?ena mu je prilika da po?ini samoubojstvo trovanjem cijanidom ?to je on i u?inio. [159]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ a b c d Hawton K, van Heeringen K. Travanj 2009. Suicide. Lancet . svezak 373 (broj 9672): str. 1372.?1381. doi : 10.1016/S0140-6736(09)60372-X . PMID   19376453
  2. ↑ a b c d e f g h i j k l Varnik, P. O?ujak 2012. Suicide in the world . International journal of environmental research and public health . svezak 9 (broj 3): str. 760.?771. doi : 10.3390/ijerph9030760 . PMC   3367275 . PMID   22690161
  3. ↑ Meier, Marshall B. Clinard, Robert F. 2008. Sociology of deviant behavior 14. izdanje izdanje. izdava?: Wadsworth Cengage Learning. Belmont, CA. str. str. 169. ISBN   978-0-495-81167-1
  4. ↑ Bertolote JM, Fleischmann A. Rujan 2002. Suicide and psychiatric diagnosis: a worldwide perspective . World Psychiatry . svezak 1 (broj 3): str. 181.?185. PMC   1489848 . PMID   16946849
  5. ↑ Indian woman commits sati suicide . Bbc.co.uk. 7. kolovoza 2002 . Pristupljeno 26. kolovoza 2010.
  6. ↑ Aggarwal, N. 2009. Rethinking suicide bombing. Crisis . svezak 30 (broj 2): str. 94?97. doi : 10.1027/0227-5910.30.2.94 . PMID   19525169
  7. ↑ Stedman's medical dictionary 28. izdanje izdanje. Lippincott Williams & Wilkins. Philadelphia. 2006. ISBN   978-0-7817-3390-8
  8. ↑ a b Krug, Etienne. 2002. World Report on Violence and Health (svezak 1) . izdava?: World Health Organization. Geneve. str. str. 185. ISBN   978-92-4-154561-7
  9. ↑ a b Gullota, Thomas P.; Bloom, Martin. 2002. The encyclopedia of primary prevention and health promotion . izdava?: Kluwer Academic/Plenum. New York. str. str. 1112. ISBN   978-0-306-47296-1
  10. ↑ Karch, DL; Logan, J; Patel, N. 26. kolovoza 2011. Surveillance for violent deaths?National Violent Death Reporting System, 16 states, 2008. Morbidity and mortality weekly report. Surveillance summaries (Washington, D.C. : 2002) . svezak 60 (broj 10): str. 1.?49. PMID   21866088
  11. ↑ a b c d Hawton, K; Saunders, KE; O'Connor, RC. 23. lipnja 2012. Self-harm and suicide in adolescents. Lancet . svezak 379 (broj 9834): str. 2373.?2382. doi : 10.1016/S0140-6736(12)60322-5 . PMID   22726518
  12. ↑ a b c d e f g h i j Vijayakumar, L; Kumar, MS; Vijayakumar, V. Svibanj 2011. Substance use and suicide. Current opinion in psychiatry . svezak 24 (broj 3): str. 197.?202. doi : 10.1097/YCO.0b013e3283459242 . PMID   21430536
  13. ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v Chang, B; Gitlin, D; Patel, R. 2011 Sep. The depressed patient and suicidal patient in the emergency department: evidence-based management and treatment strategies. Emergency medicine practice . 13 (9): 1?23, quiz 23?4. PMID   22164363 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  14. ↑ Simpson, G; Tate, R. Prosinac 2007. Suicidality in people surviving a traumatic brain injury: prevalence, risk factors and implications for clinical management. Brain injury : BI . svezak 21 (broj 13.?14.): str. 1335.?1351. doi : 10.1080/02699050701785542 . PMID   18066936
  15. ↑ a b Miller, M; Azrael, D; Barber, C. Travanj 2012. Suicide mortality in the United States: the importance of attending to method in understanding population-level disparities in the burden of suicide. Annual review of public health . svezak 33: str. 393.?408. doi : 10.1146/annurev-publhealth-031811-124636 . PMID   22224886
  16. ↑ Qin P, Agerbo E, Mortensen PB. Travanj 2003. Suicide risk in relation to socioeconomic, demographic, psychiatric, and familial factors: a national register-based study of all suicides in Denmark, 1981?1997. Am J Psychiatry . svezak 160 (broj 4): str. 765.?772. doi : 10.1176/appi.ajp.160.4.765 . PMID   12668367 CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
  17. ↑ Gilliland, Richard K. James, Burl E. Crisis intervention strategies 7. izdanje izdanje. Brooks/Cole. Belmont, CA. str. str. 215. ISBN   978-1-111-18677-7
  18. ↑ a b Brent, DA; Melhem, N. Lipanj 2008. Familial transmission of suicidal behavior . The Psychiatric clinics of North America . svezak 31 (broj 2): str. 157.?177. doi : 10.1016/j.psc.2008.02.001 . PMC   2440417 . PMID   18439442
  19. ↑ a b Rozanov, V; Carli, V. Srpanj 2012. Suicide among war veterans . International journal of environmental research and public health . svezak 9 (broj 7): str. 2504.?2519. doi : 10.3390/ijerph9072504 . PMC   3407917 . PMID   22851956
  20. ↑ a b University of Manchester Centre for Mental Health and Risk. The National Confidential Inquiry into Suicide and Homicide by People with Mental Illness (PDF) . Ina?ica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. sije?nja 2013 . Pristupljeno 25. srpnja 2012.
  21. ↑ a b c d e Chehil, Stan Kutcher, Sonia. 2012. Suicide Risk Management A Manual for Health Professionals 2. izdanje izdanje. izdava?: John Wiley & Sons. Chicester. str. str. 30.?33. ISBN   978-1-119-95311-1
  22. ↑ Bertolote, JM; Fleischmann, A; De Leo, D; Wasserman, D. 2004. Psychiatric diagnoses and suicide: revisiting the evidence. Crisis . svezak 25 (broj 4): str. 147.?155. PMID   15580849
  23. ↑ van Os J, Kapur S. Kolovoz 2009. Schizophrenia (PDF) . Lancet . svezak 374 (broj 9690): str. 635.?645. doi : 10.1016/S0140-6736(09)60995-8 . PMID   19700006 . Ina?ica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. lipnja 2013 . Pristupljeno 1. kolovoza 2013.
  24. ↑ a b c d e f Tintinalli, Judith E. 2010. Emergency Medicine: A Comprehensive Study Guide (Emergency Medicine (Tintinalli)) . McGraw-Hill Companies. New York. str. str. 1940.?1946. ISBN   0-07-148480-9
  25. ↑ Whitlock J, Knox KL. Srpanj 2007. The relationship between self-injurious behavior and suicide in a young adult population. Arch Pediatr Adolesc Med . 161 (7): 634?40. doi : 10.1001/archpedi.161.7.634 . PMID   17606825
  26. ↑ a b Pirkis, J; Burgess, P. 1998 Dec. Suicide and recency of health care contacts. A systematic review. The British journal of psychiatry : the journal of mental science . 173 : 462?74. PMID   9926074 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  27. ↑ Luoma, JB; Martin, CE; Pearson, JL. 2002 Jun. Contact with mental health and primary care providers before suicide: a review of the evidence. The American Journal of Psychiatry . 159 (6): 909?16. PMID   12042175 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  28. ↑ Perrotto, Jerome D. Levin, Joseph Culkin, Richard S. 2001. Introduction to chemical dependency counseling . Jason Aronson. Northvale, N.J.. str. 150?152. ISBN   978-0-7657-0289-0
  29. ↑ a b Fadem, Barbara. 2004. Behavioral science in medicine . Lippincott Williams & Wilkins. Philadelphia. str. 217. ISBN   978-0-7817-3669-5
  30. ↑ Youssef NA, Rich CL. 2008. Does acute treatment with sedatives/hypnotics for anxiety in depressed patients affect suicide risk? A literature review. Ann Clin Psychiatry . 20 (3): 157?69. doi : 10.1080/10401230802177698 . PMID   18633742
  31. ↑ a b Sher, L. 2006 Jan. Alcohol consumption and suicide. QJM : monthly journal of the Association of Physicians . 99 (1): 57?61. doi : 10.1093/qjmed/hci146 . PMID   16287907 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  32. ↑ Darke S, Ross J. Studeni 2002. Suicide among heroin users: rates, risk factors and methods . Addiction . 97 (11): 1383?94. doi : 10.1046/j.1360-0443.2002.00214.x . PMID   12410779
  33. ↑ Darke, S; Kaye, S; McKetin, R; Duflou, J. 2008 May. Major physical and psychological harms of methamphetamine use. Drug and alcohol review . 27 (3): 253?62. doi : 10.1080/09595230801923702 . PMID   18368606 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  34. ↑ Jr, Frank J. Ayd,. 2000. Lexicon of psychiatry, neurology, and the neurosciences 2nd ed. izdanje. Lippincott Williams & Wilkins. Philadelphia u.a.. str. 256. ISBN   978-0-7817-2468-5 |edition= sadr?i dodatni tekst ( pomo? ) CS1 odr?avanje: dodatna interpunkcija ( link )
  35. ↑ a b Hughes, JR. 2008 Dec 1. Smoking and suicide: a brief overview. Drug and alcohol dependence . 98 (3): 169?78. doi : 10.1016/j.drugalcdep.2008.06.003 . PMID   18676099 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  36. ↑ Pallanti, Stefano; Rossi, Nicolo Baldini; Hollander, Eric. 2006. 11. Pathological Gambling. Hollander, Eric; Stein, Dan J. (ur.). Clinical manual of impulse-control disorders . American Psychiatric Pub. str. 253. ISBN   978-1-58562-136-1
  37. ↑ a b Oliveira, MP; Silveira, DX; Silva, MT. 2008 Jun. Pathological gambling and its consequences for public health. Revista de saude publica . 42 (3): 542?9. PMID   18461253 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  38. ↑ Hansen, M; Rossow, I. 2008 Jan 17. Gambling and suicidal behaviour. Tidsskrift for den Norske laegeforening : tidsskrift for praktisk medicin, ny raekke . 128 (2): 174?6. PMID   18202728 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  39. ↑ Manthorpe, J; Iliffe, S. 2010 Dec. Suicide in later life: public health and practitioner perspectives. International journal of geriatric psychiatry . 25 (12): 1230?8. doi : 10.1002/gps.2473 . PMID   20104515 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  40. ↑ Simpson GK, Tate RL. Kolovoz 2007. Preventing suicide after traumatic brain injury: implications for general practice . Med. J. Aust . 187 (4): 229?32. PMID   17708726
  41. ↑ a b Anguiano, L; Mayer, DK; Piven, ML; Rosenstein, D. 2012 Jul?Aug. A literature review of suicide in cancer patients. Cancer nursing . 35 (4): E14-26. doi : 10.1097/NCC.0b013e31822fc76c . PMID   21946906 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  42. ↑ Yip, edited by Paul S.F. 2008. Suicide in Asia : causes and prevention . Hong Kong University Press. Hong Kong. str. 11. ISBN   9789622099432 Navedeno je vi?e parametara |pages= i |page= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  43. ↑ Ribeiro, JD; Pease, JL; Gutierrez, PM; Silva, C; Bernert, RA; Rudd, MD; Joiner TE, Jr. 2012 Feb. Sleep problems outperform depression and hopelessness as cross-sectional and longitudinal predictors of suicidal ideation and behavior in young adults in the military. Journal of Affective Disorders . 136 (3): 743?50. doi : 10.1016/j.jad.2011.09.049 . PMID   22032872 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  44. ↑ Bernert, RA; Joiner TE, Jr; Cukrowicz, KC; Schmidt, NB; Krakow, B. 2005 Sep. Suicidality and sleep disturbances. Sleep . 28 (9): 1135?41. PMID   16268383 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  45. ↑ a b Joiner TE, Jr; Brown, JS; Wingate, LR. 2005. The psychology and neurobiology of suicidal behavior. Annual review of psychology . 56 : 287?314. doi : 10.1146/annurev.psych.56.091103.070320 . PMID   15709937
  46. ↑ a b Van Orden, K; Conwell, Y. 2011 Jun. Suicides in late life . Current psychiatry reports . 13 (3): 234?41. doi : 10.1007/s11920-011-0193-3 . PMC   3085020 . PMID   21369952 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  47. ↑ a b Koenig, HG. 2009 May. Research on religion, spirituality, and mental health: a review. Canadian journal of psychiatry. Revue canadienne de psychiatrie . 54 (5): 283?91. PMID   19497160 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  48. ↑ a b c Lester, D. 2006. Suicide and islam. Archives of suicide research : official journal of the International Academy for Suicide Research . 10 (1): 77?97. doi : 10.1080/13811110500318489 . PMID   16287698
  49. ↑ Cox, William T. L.; Abramson, Lyn Y.; Devine, Patricia G.; Hollon, Steven D. 2012. Stereotypes, Prejudice, and Depression: The Integrated Perspective . Perspectives on Psychological Science . 7 (5): 427?449. doi : 10.1177/1745691612455204 . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2012 . Pristupljeno 2. kolovoza 2013.
  50. ↑ Wegman, HL; Stetler, C. 2009 Oct. A meta-analytic review of the effects of childhood abuse on medical outcomes in adulthood. Psychosomatic Medicine . 71 (8): 805?12. doi : 10.1097/PSY.0b013e3181bb2b46 . PMID   19779142 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  51. ↑ Oswald, SH; Heil, K; Goldbeck, L. 2010 Jun. History of maltreatment and mental health problems in foster children: a review of the literature. Journal of pediatric psychology . 35 (5): 462?72. doi : 10.1093/jpepsy/jsp114 . PMID   20007747 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  52. ↑ Confer, Jaime C.; Easton, Judith A.; Fleischman, Diana S.; Goetz, Cari D.; Lewis, David M. G.; Perilloux, Carin; Buss, David M. 1. sije?nja 2010. Evolutionary psychology: Controversies, questions, prospects, and limitations. American Psychologist . 65 (2): 110?126. doi : 10.1037/a0018413 . PMID   20141266
  53. ↑ a b Stark, CR; Riordan, V; O'Connor, R. 2011. A conceptual model of suicide in rural areas. Rural and remote health . 11 (2): 1622. PMID   21702640
  54. ↑ Daly, Mary. Sept 2012. Relative Status and Well-Being: Evidence from U.S. Suicide Deaths (PDF) . Federal Reserve Bank of San Francisco Working Paper Series . Ina?ica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. listopada 2012 . Pristupljeno 2. kolovoza 2013. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  55. ↑ Lerner, George. 5. sije?nja 2010. Activist: Farmer suicides in India linked to debt, globalization . CNN World . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 16. sije?nja 2013 . Pristupljeno 2. kolovoza 2013.
  56. ↑ Law, S; Liu, P. 2008 Feb. Suicide in China: unique demographic patterns and relationship to depressive disorder. Current psychiatry reports . 10 (1): 80?6. PMID   18269899 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  57. ↑ a b c Bohanna, I; Wang, X. 2012. Media guidelines for the responsible reporting of suicide: a review of effectiveness. Crisis . 33 (4): 190?8. doi : 10.1027/0227-5910/a000137 . PMID   22713977
  58. ↑ a b c d e f g h Yip, PS; Caine, E; Yousuf, S; Chang, SS; Wu, KC; Chen, YY. 23. lipnja 2012. Means restriction for suicide prevention. Lancet . svezak 379 (broj 9834): str. 2393.?2399. doi : 10.1016/S0140-6736(12)60521-2 . PMID   22726520
  59. ↑ a b Sisask, M; Varnik, A. 2012 Jan. Media roles in suicide prevention: a systematic review . International journal of environmental research and public health . 9 (1): 123?38. doi : 10.3390/ijerph9010123 . PMC   3315075 . PMID   22470283 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  60. ↑ Stack S. Travanj 2005. Suicide in the media: a quantitative review of studies based on non-fictional stories. Suicide Life Threat Behav . 35 (2): 121?33. doi : 10.1521/suli.35.2.121.62877 . PMID   15843330
  61. ↑ Pirkis J. Srpanj 2009. 72X Suicide and the media Provjerite vrijednost parametra |url= ( pomo? ) . Psychiatry . 8 (7): 269?271. doi : 10.1016/j.mppsy.2009.04.009 |url-status=dead zahtijeva |archive-url= ( pomo? )
  62. ↑ a b Loue, Sana. 2008. Encyclopedia of aging and public health : with 19 tables . Springer. New York, NY. str. 696. ISBN   978-0-387-33753-1
  63. ↑ a b Moody, Harry R. 2010. Aging : concepts and controversies 6th ed. izdanje. Pine Forge Press. Los Angeles. str. 158. ISBN   978-1-4129-6966-6 |edition= sadr?i dodatni tekst ( pomo? )
  64. ↑ a b Hales, edited by Robert I. Simon, Robert E. The American Psychiatric Publishing textbook of suicide assessment and management 2nd ed. izdanje. American Psychiatric Pub.. Washington, DC. str. 714. ISBN   978-1-58562-414-0 |edition= sadr?i dodatni tekst ( pomo? ) CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  65. ↑ editor, Tarek Sobh,. 2010. Innovations and advances in computer sciences and engineering Online-Ausg. izdanje. Springer Verlag. Dordrecht. str. 503. ISBN   978-90-481-3658-2 CS1 odr?avanje: dodatna interpunkcija ( link ) CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  66. ↑ Eliason, S. 2009. Murder-suicide: a review of the recent literature. The journal of the American Academy of Psychiatry and the Law . 37 (3): 371?6. PMID   19767502
  67. ↑ Smith, William Kornblum in collaboration with Carolyn D. Sociology in a changing world 9e 9th ed. izdanje. Wadsworth Cengage Learning. Belmont, CA. str. 27. ISBN   978-1-111-30157-6 |edition= sadr?i dodatni tekst ( pomo? )
  68. ↑ Campbell, Robert Jean. 2004. Campbell's psychiatric dictionary 8th ed. izdanje. Oxford University Press. Oxford. str. 636. ISBN   978-0-19-515221-0 |edition= sadr?i dodatni tekst ( pomo? )
  69. ↑ Veatch, ed. by Robert M. 1997. Medical ethics 2. ed. izdanje. Jones and Bartlett. Sudbury, Mass. u.a.. str. 292. ISBN   978-0-86720-974-7 |edition= sadr?i dodatni tekst ( pomo? ) CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  70. ↑ Gutman, Yisrael; Berenbaum, Michael. 1998. Anatomy of the Auschwitz death camp 1st pbk. ed. izdanje. Publ. in association with the United States Holocaust Memorial Museum, Washington, D.C. by Indiana University Press. Bloomington. str. 400. ISBN   978-0-253-20884-2 |edition= sadr?i dodatni tekst ( pomo? )
  71. ↑ Ajdacic-Gross V; Weiss MG; Ring M; Hepp, U; Bopp, M; Gutzwiller, F; Rossler, W. Rujan 2008. Methods of suicide: international suicide patterns derived from the WHO mortality database . Bull. World Health Organ . svezak 86 (broj 9): str. 726.?732. doi : 10.2471/BLT.07.043489 . PMC   2649482 . PMID   18797649
  72. ↑ Ajdacic-Gross, Vladeta, et al . "Methods of suicide: international suicide patterns derived from the WHO mortality database" PDF (267 KB) . Bulletin of the World Health Organization 86 (9): str. 726?732. rujan 2008. pristupljeno 02. kolovoza 2011. Archived 02. kolovoz 2011. See html version . The data can be seen here [1]
  73. ↑ O'Connor, Rory C.; Platt, Stephen; Gordon, Jacki, ur. 1. lipnja 2011. International Handbook of Suicide Prevention: Research, Policy and Practice . John Wiley and Sons. str. str. 34. ISBN   978-1-119-99856-3
  74. ↑ Gunnell D, Eddleston M, Phillips MR, Konradsen F. 2007. The global distribution of fatal pesticide self-poisoning: systematic review . BMC Public Health . svezak 7: str. 357. doi : 10.1186/1471-2458-7-357 . PMC   2262093 . PMID   18154668 CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
  75. ↑ Geddes, John; Price, Jonathan; Gelder, Rebecca McKnight. Psychiatry 4. izdanje izdanje. Oxford University Press. Oxford. str. str. 62. ISBN   978-0-19-923396-0
  76. ↑ U.S. Suicide Statistics (2005) . Pristupljeno 24. o?ujka 2008.
  77. ↑ Eshun, Sussie; Gurung, Regan A.R. 2009. Culture and mental health sociocultural influences, theory, and practice . Wiley-Blackwell. Chichester, U.K.. str. str. 301. ISBN   9781444305814
  78. ↑ a b Krug, Etienne. 2002. World Report on Violence and Health, svezak 1 . World Health Organization. Geneve. str. str. 196. ISBN   9789241545617 Navedeno je vi?e parametara |pages= i |page= ( pomo? )
  79. ↑ (editor), Diego de Leo. 2001. Suicide and euthanasia in older adults : a transcultural journey . Hogrefe & Huber. Toronto. str. 121. ISBN   9780889372511 CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  80. ↑ Pjevac, M; Pregelj, P. 2012 Oct. Neurobiology of suicidal behaviour. Psychiatria Danubina . 24 Suppl 3: S336-41. PMID   23114813 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  81. ↑ Sher, L. 2011. The role of brain-derived neurotrophic factor in the pathophysiology of adolescent suicidal behavior. International journal of adolescent medicine and health . svezak 23 (broj 3): str. 181.?185. PMID   22191181
  82. ↑ Sher, L. 2011 May. Brain-derived neurotrophic factor and suicidal behavior. QJM : monthly journal of the Association of Physicians . 104 (5): 455?8. doi : 10.1093/qjmed/hcq207 . PMID   21051476 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  83. ↑ a b Dwivedi, Yogesh. 2012. The neurobiological basis of suicide . Taylor & Francis/CRC Press. Boca Raton, FL. str. str. 166. ISBN   978-1-4398-3881-5
  84. ↑ Stein, George; Wilkinson, Greg. 2007. Seminars in general adult psychiatry 2.izdanje izdanje. Gaskell. London. str. str. 145. ISBN   978-1-904671-44-2
  85. ↑ Autry, AE; Monteggia, LM. 1. studenoga 2009. Epigenetics in suicide and depression . Biological Psychiatry . svezak 66 (broj 9): str. 812.?813. doi : 10.1016/j.biopsych.2009.08.033 . PMC   2770810 . PMID   19833253
  86. ↑ a b c Suicide prevention . WHO Sites: Mental Health . World Health Organization. 31. kolovoza 2012 . Pristupljeno 13. sije?nja 2013.
  87. ↑ Sakinofsky, I. Lipanj 2007. The current evidence base for the clinical care of suicidal patients: strengths and weaknesses. Canadian Journal of Psychiatry . svezak 52 (broj 6 dodatak 1): str. 7S.?20S. PMID   17824349
  88. ↑ Suicide . The United States Surgeon General . Pristupljeno 4. rujna 2011.
  89. ↑ Robinson, J; Hetrick, SE; Martin, C. Sije?anj 2011. Preventing suicide in young people: systematic review. The Australian and New Zealand journal of psychiatry . svezak 45 (broj 1): str. 3.?26. doi : 10.3109/00048674.2010.511147 . PMID   21174502
  90. ↑ Fassberg, MM; van Orden, KA; Duberstein, P; Erlangsen, A; Lapierre, S; Bodner, E; Canetto, SS; De Leo, D; Szanto, K; Waern, M. O?ujak 2012. A systematic review of social factors and suicidal behavior in older adulthood . International journal of environmental research and public health . svezak 9 (broj 3): str. 722.?745. doi : 10.3390/ijerph9030722 . PMC   3367273 . PMID   22690159
  91. ↑ Williams, SB; O'Connor, EA; Eder, M; Whitlock, EP. Travanj 2009. Screening for child and adolescent depression in primary care settings: a systematic evidence review for the US Preventive Services Task Force. Pediatrics . svezak 123 (broj 4): str. 716.-735. doi : 10.1542/peds.2008-2415 . PMID   19336361
  92. ↑ Horowitz, LM; Ballard, ED; Pao, M. Rujan 2009. Suicide screening in schools, primary care and emergency departments . Current Opinion in Pediatrics . svezak 21 (broj 5): str. 620.?627. doi : 10.1097/MOP.0b013e3283307a89 . PMC   2879582 . PMID   19617829
  93. ↑ Paris, J. Lipanj 2004. Is hospitalization useful for suicidal patients with borderline personality disorder?. Journal of personality disorders . svezak 18 (broj 3): str. 240.?247. doi : 10.1521/pedi.18.3.240.35443 . PMID   15237044
  94. ↑ Goodman, M; Roiff, T; Oakes, AH; Paris, J. Velja?a 2012. Suicidal risk and management in borderline personality disorder. Current psychiatry reports . svezak 14 (broj 1): str. 79.?85. doi : 10.1007/s11920-011-0249-4 . PMID   22113831
  95. ↑ a b Canadian Agency for Drugs and Technologies in Health, (CADTH). 2010. Dialectical behaviour therapy in adolescents for suicide prevention: systematic review of clinical-effectiveness . CADTH technology overviews . svezak 1 (broj 1): str. e0104. PMC   3411135 . PMID   22977392
  96. ↑ Stoffers, JM; Vollm, BA; Rucker, G; Timmer, A; Huband, N; Lieb, K. 15. kolovoza 2012. Psychological therapies for people with borderline personality disorder. Cochrane database of systematic reviews (Online) . svezak 8: str. CD005652. doi : 10.1002/14651858.CD005652.pub2 . PMID   22895952
  97. ↑ Hetrick, SE; McKenzie, JE; Cox, GR; Simmons, MB; Merry, SN. 14. studenoga 2012. Newer generation antidepressants for depressive disorders in children and adolescents. Cochrane database of systematic reviews (Online) . svezak 11: str. CD004851. doi : 10.1002/14651858.CD004851.pub3 . PMID   23152227
  98. ↑ Baldessarini, RJ; Tondo, L; Hennen, J. 2003. Lithium treatment and suicide risk in major affective disorders: update and new findings. The Journal of clinical psychiatry . svezak 64 dodatak 5: str. 44.?52. PMID   12720484
  99. ↑ Cipriani, A; Pretty, H; Hawton, K; Geddes, JR. Rujan 2005. Lithium in the prevention of suicidal behavior and all-cause mortality in patients with mood disorders: a systematic review of randomized trials. The American Journal of Psychiatry . svezak 162 (broj 10): str. 1805.?1819. doi : 10.1176/appi.ajp.162.10.1805 . PMID   16199826
  100. ↑ WHO Disease and injury country estimates . World Health Organization . 2009
  101. ↑ Deaths estimates for 2008 by cause for WHO Member States . World Health Organization . Pristupljeno 10. velja?e 2013.
  102. ↑ Haney, EM; O'Neil, ME; Carson, S; Low, A; Peterson, K; Denneson, LM; Oleksiewicz, C; Kansagara, D. O?ujak 2012. Suicide Risk Factors and Risk Assessment Tools: A Systematic Review. PMID   22574340 journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  103. ↑ a b Weiyuan, C. Prosinac 2009. Women and suicide in rural China . Bulletin of the World Health Organization . svezak 87 (broj 12): str. 888.?889. doi : 10.2471/BLT.09.011209 . PMC   2789367 . PMID   20454475
  104. ↑ a b Sue, David Sue, Derald Wing Sue, Diane Sue, Stanley. Understanding abnormal behavior Tenth ed., student ed. izdanje. Wadsworth/Cengage Learning. Belmont, CA. str. str. 255. ISBN   978-1-111-83459-3 |edition= sadr?i dodatni tekst ( pomo? )
  105. ↑ a b c d Pitman, A; Krysinska, K; Osborn, D; King, M. 23. lipnja 2012. Suicide in young men. Lancet . svezak 379 (broj 9834.): str. 2383.?2392. doi : 10.1016/S0140-6736(12)60731-4 . PMID   22726519
  106. ↑ Szasz, Thomas. 1999. Fatal freedom : the ethics and politics of suicide . Praeger. Westport, Conn.. str. str. 11. ISBN   978-0-275-96646-1
  107. ↑ a b Maris, Ronald. 2000. Comprehensive textbook of suicidology . Guilford Press. New York u.a.. str. str. 97.?103. ISBN   978-1-57230-541-0
  108. ↑ Dickinson, Michael R. Leming, George E. Understanding dying, death, and bereavement 7. izdanje izdanje. Wadsworth Cengage Learning. Belmont, CA. str. str. 290. ISBN   978-0-495-81018-6
  109. ↑ Durkheim's Suicide: a century of research and debate 1. izdanje izdanje. Routledge. London u.a.. 2000. str. str. 69. ISBN   978-0-415-20582-5 |first= nedostaje |last= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  110. ↑ a b Maris, Ronald. 2000. Comprehensive textbook of suicidology . Guilford Press. New York u.a.. str. str. 540. ISBN   978-1-57230-541-0
  111. ↑ a b c d e McLaughlin, Columba. 2007. Suicide-related behaviour understanding, caring and therapeutic responses . John Wiley & Sons. Chichester, England. str. str. 24. ISBN   978-0-470-51241-8
  112. ↑ White, Tony. 2010. Working with suicidal individuals: a guide to providing understanding, assessment and support . Jessica Kingsley Publishers. London. str. str. 12. ISBN   978-1-84905-115-6
  113. ↑ Paperno, Irina. 1997. Suicide as a cultural institution in Dostoevsky's Russia . Cornell university press. Ithaca. str. str. 60. ISBN   978-0-8014-8425-4
  114. ↑ al., David Lanham ... et. 2006. Criminal laws in Australia . The Federation Press. Annandale, N.S.W.. str. str. 229. ISBN   978-1-86287-558-6
  115. ↑ Duffy, Michael Costa, Mark. 1991. Labor, prosperity and the nineties: beyond the bonsai economy 2. izdanje izdanje. Federation Press. Sydney. str. str. 315. ISBN   978-1-86287-060-4
  116. ↑ Quill, Constance E. Putnam ; foreword by Timothy E. 2002. Hospice or hemlock? : searching for heroic compassion . Praeger. Westport, Conn.. str. str. 143. ISBN   978-0-89789-921-5
  117. ↑ Holt, Gerry. "When suicide was illegal" . BBC News . 03 kolovoza 2011. pristupljeno 11. kolovoza 2011.
  118. ↑ Guardian & Observer style guide . Guardian website . The Guardian . Pristupljeno 29. studenoga 2011.
  119. ↑ Srivastava, editors, Nitish Dogra, Sangeet. Climate change and disease dynamics in India . The Energy and Resources Institute. New Delhi. str. str. 256. ISBN   978-81-7993-412-8 CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  120. ↑ "German politician Roger Kusch helped elderly woman to die" Times Online 02. srpnja 2008.
  121. ↑ a b Appel, JM. Svibanj 2007. A Suicide Right for the Mentally Ill? A Swiss Case Opens a New Debate. Hastings Center Report . svezak 37 (broj 3): str. 21.?23. doi : 10.1353/hcr.2007.0035 . PMID   17649899
  122. ↑ Chapter 127.800?995 The Oregon Death with Dignity Act . izdava?: Oregon State Legislature. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 16. rujna 2013 . Pristupljeno 3. kolovoza 2013.
  123. ↑ Chapter 70.245 RCW, The Washington death with dignity act . Washington State Legislature
  124. ↑ Kazneni Zakon Republike Hrvatske - Uredni?ki pro?i??eni tekst, ?Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - Ispravak   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 9. kolovoza 2017. ( Wayback Machine ), pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  125. ↑ Dr. Ronald Roth, D.Acu. Suicide & Euthanasia ? a Biblical Perspective . Acu-cell.com. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2009 . Pristupljeno 6. svibnja 2009.
  126. ↑ Norman N. Holland, Literary Suicides: A Question of Style . Clas.ufl.edu. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 28. svibnja 2009 . Pristupljeno 6. svibnja 2009.
  127. ↑ Catechism of the Catholic Church ? PART 3 SECTION 2 CHAPTER 2 ARTICLE 5 . Scborromeo.org. 1. lipnja 1941 . Pristupljeno 6. svibnja 2009.
  128. ↑ Catechism of the Catholic Church ? PART 3 SECTION 2 CHAPTER 2 ARTICLE 5 . Scborromeo.org. 1. lipnja 1941 . Pristupljeno 6. svibnja 2009.
  129. ↑ The Bible and Suicide . Religioustolerance.org. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 15. srpnja 2014 . Pristupljeno 6. svibnja 2009.
  130. ↑ Euthanasia and Judaism: Jewish Views of Euthanasia and Suicide . ReligionFacts.com . Pristupljeno 16. rujna 2008.
  131. ↑ Hindu Website. Hinduism and suicide
  132. ↑ a b Hinduism ?Euthanasia and Suicide . BBC. 25. kolovoza 2009.
  133. ↑ a b c Suicide (Stanford Encyclopedia of Philosophy) . Plato.stanford.edu . Pristupljeno 6. svibnja 2009.
  134. ↑ Kant, Immanuel. (1785) Kant: The Metaphysics of Morals , M. Gregor (trans.), Cambridge: Cambridge University Press, 1996. ISBN 978-0-521-56673-5 . str. 177.
  135. ↑ Safranek John P. 1998. Autonomy and Assisted Suicide: The Execution of Freedom. The Hastings Center Report . svezak 28 (broj 4): str. 33
  136. ↑ Raymond Whiting: A natural right to die: twenty-three centuries of debate, str.. 13.?17.; Praeger (2001.) ISBN 0-313-31474-8
  137. ↑ Wesley J. Smith , Death on Demand: The assisted-suicide movement sheds its fig leaf, The Weekly Standard , 05. lipanj 2007.
  138. ↑ The Suicide . The Walters Art Museum
  139. ↑ Ozawa-de Silva, C. Prosinac 2008. Too lonely to die alone: internet suicide pacts and existential suffering in Japan. Culture, medicine and psychiatry . svezak 32 (broj 4): str. 516.?551. doi : 10.1007/s11013-008-9108-0 . PMID   18800195
  140. ↑ Durkee, T; Hadlaczky, G; Westerlund, M; Carli, V. Rujan 2011. Internet pathways in suicidality: a review of the evidence . International journal of environmental research and public health . svezak 8 (broj 10): str. 3938.?3952. doi : 10.3390/ijerph8103938 . PMC   3210590 . PMID   22073021
  141. ↑ a b Robinson, edited by David Picard, Mike. Emotion in motion : tourism, affect and transformation . Ashgate. Farnham, Surrey. str. str. 176. ISBN   978-1-4094-2133-7 CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  142. ↑ Robinson, ed. by Peter; Heitmann, Sine; Dieke, Peter. 2010. Research themes for tourism . CABI. Oxfordshire etc.. str. str. 172. ISBN   978-1-84593-684-6 CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  143. ↑ a b Dennis, Richard. 2008. Cities in modernity: representations and productions of metropolitan space, 1840 ? 1930 Repr. izdanje. Cambridge Univ. Press. Cambridge u.a.. str. str. 20. ISBN   978-0-521-46841-1
  144. ↑ McDougall, Tim; Armstrong, Marie; Trainor, Gemma. 2010. Helping children and young people who self-harm: an introduction to self-harming and suicidal behaviours for health professionals . izdava?: Routledge. Abingdon, Oxon. str. str. 23. ISBN   978-0-415-49913-2
  145. ↑ a b Bateson, John. 2008. Building hope : leadership in the nonprofit world . Praeger. Westport, Conn.. str. str. 180. ISBN   978-0-313-34851-8
  146. ↑ a b Miller, David. 2011. Child and Adolescent Suicidal Behavior: School-Based Prevention, Assessment, and Intervention . str. str. 46. ISBN   978-1-60623-997-1
  147. ↑ Chang, Kenneth. 25. kolovoza 2008. In Salmonella Attack, Taking One for the Team . New York Times journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  148. ↑ Tofilski,Adam; Couvillon, MJ;Evison, SEF; Helantera, H; Robinson, EJH; Ratnieks, FLW. 2008. Preemptive Defensive Self-Sacrifice by Ant Workers (PDF) . The American Naturalist . svezak 172 (broj 5): E239?E243. doi : 10.1086/591688 . PMID   18928332 CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
  149. ↑ Larry O'Hanlon. 10. o?ujka 2010. Animal Suicide Sheds Light on Human Behavior . Discovery News. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 25. srpnja 2010 . Pristupljeno 3. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  150. ↑ <Please add first missing authors to populate metadata.>. Life In The Undergrowth . BBC journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  151. ↑ Bordereau, C; Robert, A.; Van Tuyen, V.; Peppuy, A. Kolovoz 1997. Suicidal defensive behaviour by frontal gland dehiscence in Globitermes sulphureus Haviland soldiers (Isoptera) . Insectes Sociaux . izdava?: Birkhauser Basel. svezak 44 (broj 3): str. 289. doi : 10.1007/s000400050049 . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2020 . Pristupljeno 3. kolovoza 2013.
  152. ↑ Nobel, Justin. 19. o?ujka 2010. Do Animals Commit Suicide? A Scientific Debate . Time. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 17. kolovoza 2013 . Pristupljeno 3. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  153. ↑ Stoff, David; Mann, J. John. 1997. Suicide Research . Annals of the New York Academy of Sciences . Annals of the New York Academy of Sciences. svezak 836 (Neurobiology of Suicide, The: From the Bench to the Clinic): str. 1.?11. Bibcode : 1997NYASA.836....1S . doi : 10.1111/j.1749-6632.1997.tb52352.x . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2020 . Pristupljeno 3. kolovoza 2013.
  154. ↑ Hall 1987, p.282
  155. ↑ "Jonestown Audiotape Primary Project."   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 18. svibnja 2013. ( Wayback Machine ) Alternative Considerations of Jonestown and Peoples Temple . San Diego State University.
  156. ↑ "1978: Leaves 900 Dead [ neaktivna poveznica ] ". Retrieved 9 November 2011.
  157. ↑ John Toland, The Rising Sun: The Decline and Fall of the Japanese Empire 1936?1945 , izdava?: Random House, 1970., str. 519.
  158. ↑ Suicide and Self-Starvation , Terence M. O'Keeffe, Philosophy , svezak. 59, broj 229 (srpanj 1984.), str. 349.?363.
  159. ↑ Watson, Bruce. 2007. Exit Rommel: The Tunisian Campaign, 1942?43 . Stackpole Books. str. str. 170. ISBN   978-0-8117-3381-6

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Samoubojstvo
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Samoubojstvo&oldid=6871969 "