Rudolf Horvat
Rudolf Horvat
Rođenje	14. o?ujka 1873. , Koprivnica , Hrvatska
Smrt	25. svibnja 1947. , Zagreb , Hrvatska
Nacionalnost	Hrvat
Zanimanje	povjesni?ar , knji?evnik , politi?ar
Portal o ?ivotopisima

Rudolf Horvat ( Koprivnica , 14. o?ujka 1873. ? Zagreb , 25. svibnja 1947. ), bio je hrvatski povjesni?ar , knji?evnik i politi?ar .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rudolf Horvat rodio se u Koprivnici 1873. godine. Negov otac Andrija bio je obrtnik i gradski zastupnik. ^[1] Zavr?io je osnovnu ?kolu u Koprivnici, a gimnaziju u Vara?dinu i Zagrebu. Upisao se na Bogoslovni fakultet u Zagrebu, ali je nakon dvije godine pre?ao na Filozofski gdje je, 1896. godine, diplomirao povijest i zemljopis. Doktorirao je s temom Kralj Tomislav i njegovo doba na Filozofskom fakultetu. ^[2] Prvi posao dobio je u Osje?koj realnoj gimnaziji 1901. godine. ^[2] Horvat je bio opredijeljen za opoziciju (protiv bana Khuena Hedervarya ) pa dolazi na listu nepo?udnih vladi, te ga premje?taju na Realnu gimnaziju u Zemun , gdje je prijateljevao sa Stjepanom Radi?em i gdje su zajedno napravili ideju o osnivanju HSS -a. Zatim je premje?ten na ni?u gimaziju u Petrinji, gdje pi?e prve velike radove. Za vrijeme slu?bovanja u Petrinji napisao je knjigu Borba Hrvata s Turcima za Petrinju zbog koje je izabran za po?asnog građanina Petrinje. ^[1]

Nakon sedam molbi za premje?taj tek 1907. godine pre?ao je u Zagreb, na Donjogradsku realnu gimnaziju. Njegovo neslaganje s hrvatsko-srpskom koalicijom , koja je imala vlast i sve ja?a orijentacija prema Stjepanu Radi?u bili su uzrokom ?to je ostao bez profesorske slu?be i bez ?ansi za zaposlenje u Dr?avnom arhivu u Zagrebu. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata interniran je u Ugarskoj kao prijatelj Srba , a nakon rata u novoj dr?avi zbog kritike novoga jugoslavenskog grba bio je 1919. godine umirovljen iz slu?be. ^[2] Sva svoja istra?ivanja financirao je sam i bez ikakve dr?avne pomo?i. ^[2] Događaji do kojih je do?lo poslije atentata na Stjepana Radi?a stvorili su kod njega uvjerenje u potrebu izgradnje samostalne dr?ave Hrvatske, pa se njegovo pisanje u tom vremenu opet okre?e politici. U tome razdoblju povremeno pisao je za Jutarnji list pri?e iz pro?losti s određenom tematikom. U to vrijeme, 1929. i 1930. godine, urednik Jutarnjeg lista bio je Josip Horvat novinar i publicist rođen u ?epinu .

Godine 1937. Rudolf Horvat osnovao je povijesno dru?tvo Hrvatski rodoljub u ?ijem izdanju tiska vi?e svojih knjiga a u vrijeme Banovine Hrvatske pokre?e ?asopis Hrvatska pro?lost . ^[2] Kad je uspostavljena NDH Horvat se reaktivirao kao povjesni?ar i profesor te je predavao povijest na Domobranskoj akademiji i u Zastavni?koj ?koli. ^[1] Godine 1942. imenovan je zastupnikom u Saboru, a 1944. godine imenovan je redovitim profesorom povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu . ^[3] Godine 1942. izdana je njegova knjiga Hrvatska na mu?ili?tu , koja donosi obilan povijesni materijal o prilikama u Hrvatskoj između 1918. i 1941. godine, ^[4] zbog koje je u ljeto 1945. godine od novih vlasti izveden pred Sud za za?titu nacionalne ?asti. ^[5] Presudom Vrhovnoga narodnoga suda u Zagrebu osuđen je na gubitak politi?kih i građanskih prava u trajanju od 10 godina. ^[5]

Preminuo je u Zagrebu 1947. godine. Pokopan je na zagreba?kome groblju Mirogoju . ^[6]

Politi?ki rad [ uredi | uredi kod ]

Jedan je od inicijatora osnivanja Hrvatske pu?ke selja?ke stranke (HPSS). Bio je ?lanom u?eg vodstva HPSS-a odnosno HSS -a te njegov rizni?ar. Kasnije se razi?ao s politikom koju je provodio Stjepan Radi? i pribliio se manje umjerenim hrvatskim politi?kim opcijama. U vi?e navrata biran je za zastupnika u dr?avnom parlamentu na listi HSS-a ( 1920. godine je bio nositeljem liste u zagreba?koj ?upaniji, a 1923. godine je dobio mandat u Osijeku i Valpovu ). ^[1] Nakon Drugoga svjetskog rata jugoslavenske komunisti?ke vlasti su ga osudile i oduzele mu građanska i politi?ka prava u trajanju od deset godina, ostao je i bez profesorske mirovine koju vi?e nikada nije primio, ^[1] a njegova djela se nisu smjela posve slobodno koristiti ?itavo vrijeme kada su na vlasti bili komunisti . Kroz popularizaciju povijesnih rezultata u tiskanim medijima borio se za obnovu hrvatske dr?avnosti. Priredio je vi?e serija izvornih dokumenata iz hrvatske povijesti. Bio je jedan od zna?ajnijih zalagatelja za stvaranje samostalne Hrvatske. Zbog svoje izrazito hrvatske djelatnosti od dr?avnog je re?ima bio sustavno omalova?avan i onemogu?avan u radu. U gradovima u kojima je slu?bovao bio je organizator dru?tvenog i kulturnog ?ivota, a napose u radu pjeva?kih dru?tava. ^[1]

Znanstveno, knji?evno stvarala?tvo [ uredi | uredi kod ]

Djeluju?i između povijesti i politike nije iskoristio svoje pune mogu?nosti ni na jednom polju, ^{[ nedostaje izvor ]} ali je njegov trag neizbrisiv u oba podru?ja. Za ?ivota mu je objavljeno 56 knjiga, 1.200 ?lanaka a odr?ao je 2.000 predavanja. ^[3] Napisao je vi?e djela i ?lanaka o brojnim hrvatskim gradovima ( Zagreb , Koprivnica , Vara?din , Petrinja , Virovitica itd.) i regijama ( Lika , Krbava , Podravina , Međimurje , Slavonija itd.), ali i nekoliko uspjelih sinteza hrvatske povijesti. Napisao je jedinu sintezu povijesti hrvatskog gospodarstva koja je objavljena tek u samostalnoj hrvatskoj dr?avi 1994. godine ( Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj , priredila ju je za tisak Mira Kolar-Dimitrijevi? koja je ujedno objavila Horvatovu bibliografiju).

Rudolf Horvat pisao je povijesne romane i novele nastoje?i tako pribli?iti hrvatska povijesna zbivanja ?iroj ?itala?koj publici a ujedno i djelovati na nacionalne osje?aje. ^[1] Napisao je vi?e knji?evnih djela od kojih je dio objavljen u obliku knjiga.

Djela [ uredi | uredi kod ]

Nepotpun popis djela:

• Ivan Korvin, ban hrvatski , Zagreb, 1896.
• Kralj Tomislav i njegovo doba , Zagreb, 1897.
• Rat Hrvata s Mađarima 1848. godine , 4 sveska, Zagreb, 1900. i 1901.
• Borba Hrvata s Turcima za Petrinju , Petrinja, 1903.
• Povijest Hrvatske , Petrinja, 1904.
• Najnovije doba hrvatske povijesti , Zagreb, 1906.
• Povijest Međimurja , Vara?din, 1907.
• Politi?ka povijest grada Rijeke , Rijeka, 1907.
• Vara?din koncem XVI. stolje?a , Zagreb, 1911.
• Izborna reforma u Hrvatskoj , Zagreb, 1917.
• Hrvati u Ba?koj, Bunjevci i ?okci , Osijek, 1922.
• Hrvati i Srbi , Osijek, 1923.
• Hrvatsko pitanje , Zagreb, 1923.
• Povijest Hrvatske: knjiga I.: od najstarijeg doba do g. 1657. , Zagreb, 1924.
• Kako su nekada ?ivjeli hrvatski obrtnici? , Zagreb, 1929.
• Hrvatska Podravina , Zagreb, 1933.
• Slavonija , Zagreb, 1936.
• Povijest đurđevca , Zagreb, 1940.
• Na bedemima stare Hrvatske , Zagreb, 1941.
• Lika i Krbava: povijesne slike, crtice i bilje?ke , I-II, Zagreb, 1941.
• Gradec kod Kri?evaca , Zagreb, 1942.
• Hrvatska na mu?ili?tu , Zagreb, 1942., (pretisak 1991.)
• Pro?lost grada Zagreba , Zagreb, 1942. (pretisak 1992.)
• Zagreb - povijest glavnog grada Hrvatske , Zagreb, 1943.
• Povijest slob. i kr. grada Koprivnice , Zagreb, 1943.
• Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj , 1994.
• Srijem: naselja i stanovni?tvo , Hrvatski institut za povijest, Podru?nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2000. ^[7]
• Hrvatska povijest , Naklada Bo?kovi?, Split, 2002. (2. izd. 2002.) (suautori: Antun Dabinovi? , Tomislav Jonji? , Lovre Kati? , Ivan Mu?i? Slavko Pavi?i? i Franjo Per?e )

Knji?evna djela [ uredi | uredi kod ]

• Pripovijesti iz hrvatske povijesti , u dva sveska izdana u Zagrebu 1903. i 1904.
• Novela Posljednji knez Slunjski , Zagreb, 1913.
• Roman Tko ?e biti kralj?: roman iz hrvatske povijesti 16. vijeka , Zagreb, 1914.

Nagrade i po?asti [ uredi | uredi kod ]

• 1905. : Izabran za po?asnoga građanina Petrinje.
• 1926. : Njegovo djelo Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj (objavljeno 1994. godine) pobijedilo je na natje?aju koji je te godine raspisala Trgova?ka i obrtni?ka komora u Zagrebu. ^[8]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Wikizvor ima izvorni tekst Povijest Hrvatske

• Rudolf Horvat, Hrvatska na mu?ili?tu , archive.org
• Hrvatski dr?avni lije?nici u XVII. stolje?u , Lije?ni?ki vjesnik , god. 53., broj 4., Zagreb, travanj 1931. , str. 352. ? 370.