Rudolf Hoss
Rudolf Hoss na saslu?anju 1945.
Op?i ?ivotopisni podatci
Datum rođenja	25. studenoga 1900.
Mjesto rođenja	Baden-Baden , Njema?ko Carstvo
Datum smrti	16. travnja 1947.
Mjesto smrti	Oswiecim , Poljska
Nacionalnost	Nijemac
Dr?avljanstvo	Njema?ko
Puno ime	Rudolf Franz Ferdinand Hoss
Supruga	Hedwig Hensel [1]
Opis vojnoga slu?bovanja
Godine u slu?bi	1934. ? 1945.
?in	SS-Obersturmbannfuhrer
Ratovi	Drugi svjetski rat
Va?nije bitke	Operacija Hoss
Vojska	Wehrmacht
Rod vojske	Heer
Zapovijedao	Sabirni logor Auschwitz
Odlikovanja	?eljezni kri? Galipoljska zvijezda

Rudolf Hoss ( Baden-Baden , 25. studenoga 1900. ? Auschwitz , 16. travnja 1947. ), ^[2] nacisti?ki ?asnik i zapovjednik logora Auschwitz .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Djetinjstvo [ uredi | uredi kod ]

Njegova obitelj bila je katoli?ka , ali Rudolf je u mladosti napustio svoju vjeru i postao bezbo?nik . ^[3] ?ivio je s majkom Linom, ocem i dvije mlađe sestre. Njegov otac, Franz Xaver, bio je biv?i ?asnik koji je slu?io u Njema?koj Isto?noj Africi .

Mladost i Prvi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Po?etkom Prvog svjetskog rata , radio je u vojnoj bolnici . S navr?enih 14 godina, postao je pripadnikom 21. "zmajske" pukovnije , u kojoj su slu?ili njegov otac i djed. S 15 godina borio se protiv ?este osmanske armije u prvoj bitci kod Kut-el-Amare , a kasnije i u Bagdadu te Palestini . ^[4] Tijekom protuosmanlijskih bitaka promaknut je u je ?in Feldwebela , a s 17 godina postao je najmlađi do?asnik u Njema?koj vojsci . Tri puta ranjavan, odlikovan je Galipoljskom zvijezdom , ?eljeznim kri?em 1. i 2. stupnja te drugim odli?jima. Hoss je nakratko bio i zapovjednik konji?ke postrojbe. Kad su vijesti o primirju do?le do Damaska , vra?a se u Bavarsku kako bi izbjegao britansko ratno zarobljeni?tvo . ^[5]

Djelovanje u Nacisti?koj stranci [ uredi | uredi kod ]

Nakon primirja 1918. , zavr?ava srednju ?kolu , a zatim se uklju?uje u krajnje desne paravojne skupine. Prvotno je bio ?lan Isto?nopruske dragovolja?ke vojske, a zatim se priklju?io frajkorskoj postrojbi " Rossbach ". Napadao je poljske i francuske nacionaliste nakon okupacije Ruhra . Nakon ?to je ?uo vatreni govor Adolfa Hitlera u Munchenu , pridru?io se Nacisti?koj stranci i postao njezin 3240. ?lan. Zbog navodnih zlo?ina osuđen je 15. svibnja 1924. ^[6] Pu?ten je u srpnju 1928. tijekom op?e amnestije te se pridru?io Artamanskoj ligi , koja je promovirala povratak stanovni?tva na selo . Na sastancima lige upoznao je Hedwig Hensel koju je o?enio 17. kolovoza 1929. U to vrijeme postao je i prijatelj Heinricha Himmlera . ^[7]

Djelovanje u SS-u [ uredi | uredi kod ]

Hoss se na Himmlerov poziv pridru?io Schutzstaffelu 1. travnja 1934. , a ubrzo se pridru?io i SS-Totenkopfverbande . ^[2] Hoss je toliko cijenio Himmlera da je njegove rije?i smatrao " evanđeljem " te je radije stavljao njegovu sliku na zid nego Hitlerovu . U prosincu je pozvan u sabirni logor Dachau , gdje mu je dodijeljen naslov blockfuhrera . Ondje ga je pou?avao obergruppenfuhrer Theodor Eicke . Unaprijeđen je 1938. u hauptsturmfuhrera te je postao pomo?nik Hermana Baranowskog u sabirnom logoru Sachsenhausen . Nakon invazije na Poljsku u rujnu 1939. pridru?io se Waffen-SS postrojbama, gdje se pokazao vrlo sposobnim te je dobio preporuke svojih nadređenih za daljnje napredovanje. Obna?ao je i du?nost administratora vlasni?tva zarobljenika. ^[8]

Zapovjednik Auschwitza [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Sabirni logor Auschwitz

Hoss je progla?en zapovjednikom sabirnog logora Auschwitz 1. svibnja 1940. godine. Tu du?nost obna?ao je do kraja 1943. godine. Po?to je dobio zadatak izgraditi logor za 10.000 zarobljenika, napravio je cijeli sustav logora, danas poznat kao Auschwitz-Birkenau. ^[2] Nakon stupanja na du?nost bio je odlu?an u namjeri raditi stvari na druga?iji na?in i stvori u?inkovitiji logor od Dachaua i Sachsenhausena, u kojima je prethodno radio. ?ivio je u vili pokraj logora sa svojom obitelji. ^[9]

Masovno ubijanje [ uredi | uredi kod ]

U srpnju 1941. godine Hoss je bio pozvan u Berlin kako bi mu Heinrich Himmler dao "osobne naredbe". Rekao mu je da je Hitler donio kona?no rje?enje ?idovskog pitanja , te da je Auschwitz izabran za ubojstvo tisu?a europskih ?idova. Naredio mu je da nikom ne govori o tome, jer je to tajno dr?avno pitanje, ?ak ni kontroloru logora Richardu Glucku . Jedina osoba kojoj je Hoss povjerio tajnu jest njegova supruga Hedwig, ali to se dogodilo tek krajem 1942. , kad je ona to ve? doznala od Fritza Brachta . Himmler je rekao Hossu da ?e sve upute dobivati od Adolfa Eichmanna , koji je stigao u logor ?etiri tjedana kasnije.

Hoss je po?eo ispitivati i usavr?avati na?ine masovnog ubijanja 3. rujna 1941. ^[10] Njegovi znanstveni pokusi pretvorili su Auschwitz u najuspje?niji instrument kona?nog rje?enja , ali i u najprepoznatljiviji simbol Holokausta . Prema Hossu, najvi?e novih logora?a dolazilo je tijekom 1941. , a jednom prikom je unutar ?etiri tjedana do?lo ?ak po 4000 zatvorenika dnevno. Radno sposobni zatvorenici zavr?avali bi u radnim logorima na prisilnom radu , a ostali su ubijani u plinskim komorama . Broj ?rtava neprekidno je rastao, pa su na?injene jo? ?etiri plinske komore i krematorij . ^[2]

1943. ? 1945. [ uredi | uredi kod ]

Na mjestu zapovjednika logora zamijenio ga je Arthur Liebehenschel 10. studenoga 1943. , nakon ?ega je postao poglavar Glavnog ekonomskog i administrativnog ureda SS-a . Tijekom 1945. imenovan je zamjenikom inspektora nacisti?kih sabirnih logora , Richarda Glucka . ^[2]

Ipak, Hoss se jo? jednom vratio u Auschwitz kako bi nadzirao izvođenje Operacije Hoss 8. svibnja 1944. U toj operaciji 430.000 mađarskih ?idova ubijeno je između svibnja i srpnja. ^[11]

Uhi?enje, zatvor, suđenje i smrt [ uredi | uredi kod ]

Tijekom posljednjih dana Drugog svjetskog rata Himmler je savjetovao Hossu da se sakrije među djelatnike Kriegsmarine . Pod imenom Franz Lang Hoss mjesecima se skrivao kao poljoprivrednik u Gottrupelu nedaleko Flensburga . U o?ujku 1946. godine uhvatila ga je britanska vojska.

Hoss je u nekoliko navrata bio na suđenju, te je priznao sve svoje zlo?ine. Poljski sud osudio ga je 2. travnja 1947. na smrtnu kaznu . Nakon toga odveden je u zatvor u grad Wadowice , gdje je boravio gotovo godinu dana. Tijekom boravka u zatvoru Hoss je napisao memoare , ^[12] koji su prvi put objavljeni 1956. u Zapadnoj Njema?koj pod imenom Kommandant in Auschwitz: autobiographische Aufzeichnungen . Memoari su napisani u dva dijela. Prvi govori o Hossovu osobnom ?ivotu, a drugi o njegovom djelovanju u SS-u. U tom dijelu spominje neke SS-ovce koje je poznavao, kao ?to su Heinrich Himmler i Theodor Eicke .

Obje?en je u Auschwitzu 16. travnja 1947. godine. ^[2]

Obitelj [ uredi | uredi kod ]

O?enio se 17. kolovoza 1929. Hedwigom Hensel, s kojom je imao petero djece, dva sina i tri k?eri:

• Klaus ( 6. velja?e 1930. ? 1986. ) - najstariji sin, 1960-ih odselio u Australiju ^[13]
• Heidetraut ( 9. travnja 1932. - ?)
• Inge-Brigitt ( 18. kolovoza 1934. - ?)
• Hans-Jurgen Hoss ( svibanj 1937. - ?)
  • Rainer Hoss ( 25. svibnja 1965. ) - Rudolfov unuk
• Annegrett ( 7. studenoga 1943. - ?)

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

Dok je Hoss bio zapovjednik Auschwitza, nacisti su u logor jednom prilikom doveli cijelu isusova?ku zajednicu. Jedini kojeg nisu uhvatili bio je poglavar samostana koji se tada nalazio na putu. Nakon ?to se vratio, bio je u tolikoj boli da je rekao: "Moram biti sa svojom bra?om". Poglavar se uspio u?uljati u logor tra?e?i isusovce, ali uhvatili su ga stra?ari i odveli Hossu. Bili su potpuno uvjereni da ?e ga ubiti bez pitanja, ali Hoss ih je, na op?e zaprepa?tenje, pustio. ^[3]

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Rudolf Hoss

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Evans, Richard J.: Tre?e Carstvo u ratu , Penguin Group, 2008.
• Hoss, Rudolf: Zapovjednik Auschwitza: Autobiografija Rudolfa Hossa , Phoenix Press, 2000.
• Hughes, John J.: Pokajanje masovnog ubojice: Slu?aj Rudolfa Hossa, zapovjednika Auschwitza   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 6. kolovoza 2020. ( Wayback Machine ), Seton Hall University, 1998.
• Linder, Douglas O: Ispovijest Rudolfa Hossa na nurnbe?kom procesu, 15. travnja 1946. , UMKC School of Law, 1948.