Robert Owen
Robert Owen
(
Newtown
,
14. svibnja
1771.
? Newtown,
17. studenog
1858.
),
britanski
dru?tveni reformator, industrijalac i jedan od osniva?a
utopijskog socijalizma
.
Povijest ga pamti kao borca protiv izrabljivanja radnika, koje se javilo zbog
industrijske revolucije
i uvođenja kapitalisti?kog na?ina proizvodnje. Smatraju ga pionirom ulaganja u
ljudski kapital
.
U
politi?koj filozofiji
, među prvima je zagovarao model radni?kog vlasni?tva nad sredstvima za proizvodnju, nasuprot dr?avnom vlasni?tvu.
[1]
Utjecao je na formiranje teorije
Karla Marxa
.
Rodio se u
Walesu
1771. godine, u malom trgova?kom gradu
Newtownu
, kao ?esto od sedmero djece. Otac mu je bio mali poduzetnik, a majka potjecala iz bogatije farmerske obitelji.
Ve? s 10 godina prestaje pohađati ?kolu, a 1787. seli u
London
. Ubrzo putuje u
Manchester
i nalazi posao te se ve? s 21 godinom probija do mjesta upravitelja tvornice, zahvaljuju?i poduzetni?kom duhu, upravlja?kim vje?tinama i naprednim moralnim stajali?tima.
Robert Owen je za razliku od ostalih reformatora bio bogat i uspje?an poslovni ?ovjek, s izvjesnim dru?tvenim vezama i s prakti?nim znanjima u organizaciji proizvodnje i ljudi. Poznat je kao utemeljitelj i suvlasnik
tvornice
tekstila u
New Lanarku
.
Isto tako je, kao socijalni dobrotvor, poznavao reakcije ljudi u prilikama kada im se nudi dobro?instvo, reakcije koje nisu odmah automatsko prihva?anje i suradnja. Dok je svoj rad ograni?io na to da svoje radnike pozitivno motivira na rad i suradnju u poslovnom procesu ? organizacijom pristojnog stanovanja, boljim pla?ama, obrazovanjem njihove djece, minimalnom zdravstvenom za?titom, zabranom rada djece, ograni?enjem radnog dana i sli?no, njegov je
filantropski
rad imao zna?ajnog uspjeha.
Takvim primjerima (u kojima vlasni?ki profit nije manji od onoga kada se radnici nemilosrdno iskori?tavaju) Owen je postigao da u
Engleskoj
rano zapo?ne proces dr?avne intervencije u reguliranju radnih odnosa i dono?enja niza propisa u krugu radnog zakonodavstva.
No, Owen je te?io uspostavljanju potpunog zajedni?tva u okviru u?ih
komunitarnih zajednica
, a bio je veliki
filantrop
koji je imao preveliko povjerenje u ljude, te je svojim sredstvima poku?ao isprobati zamisli o proizvodnom pogonu kao kooperativi u ?ijem upravljanju sudjeluju svi uklju?eni u radni proces, a koji osim toga tvore i dru?tvenu zajednicu koja obuhva?a ostale elemente njihova dru?tvena ?ivota ? obiteljske odnose, obrazovanje, zdravstvenu skrb, zabavu.
Takvu oglednu agrarno-industrijsku zajednicu (Nova Harmonija) organizirao je na terenima
Amerike
. No, poku?aj je zavr?io potpunim slomom kojem je kumovalo mnogo razloga, ali ne prvenstveno
ekonomskih
ve? prete?no organizacijskih i regulativnih. Ljude u komuni nije ideolo?ki ujedinjavao u realni kolektiv nikakav
religijski
ili parareligijski integrator, te je odmah na povr?inu izbila sva suprotnost interesa i egoizama između u?ih realnih kolektiviteta i posve ispraznog okvira komune koji se nije ispunio stvarnim sadr?ajem. Kako je upravljanje komunom bilo samoupravno i konsenzualno (jer je bio zagovornik ukidanja svakog regulativnog manipuliranja ljudima kao sredstvima, a nije bilo ni priznatog karizmatskog autoriteta) dogodilo se neizbje?no ? kroz vrlo kratko vrijeme komuna se rasula zbog te?kih unutarnjih trzavica, nediscipline i pomanjakanja koordinacije.
Teorija Roberta Owena
[
uredi
|
uredi kod
]
Filozofija Roberta Owena po?iva na nekoliko osnovnih premisa. Jedna od njih je da ?ovjek nije odgovoran za svoju volju ni postupke, jer se njegov karakter i osobine oblikuju neovisno od njega. Polaze?i od teze da je ?ovjek proizvod isklju?ivo svog naslijeđa i okoline, zalagao se za pobolj?anja u obrazovanju te za reformu rada, vjeruju?i da je time mogu?e posti?i napredak i dobrobit za pojednice i zajednicu.