| Robert Badinter
|
Robert Badinter u velja?i 2007.
|
|
|
| Ministar pravosuđa
|
trajanje slu?be
23. lipnja 1981. – 18. velja?e 1986.
|
| Premijer(i)
|
Pierre Mauroy,
Laurent Fabius
|
| Predsjednik
|
Francois Mitterrand
|
| Predsjednik Ustavnog vije?a
|
trajanje slu?be
4. o?ujka 1986. – 8. o?ujka 1995.
|
| Senator
|
trajanje slu?be
25. rujna 1995. – 30. rujna 2011.
|
| Rođenje
|
30. o?ujka
1928.
(
1928-03-30
)
|
| Smrt
|
9. velja?e
2024.
(2024.-02-09)
(95 god.)
|
| Politi?ka stranka
|
Socijalisti?ka stranka
|
Robert Badinter
(
Pariz
,
30. o?ujka
1928.
?
Pariz
,
9. velja?e
2024.
) bio je istaknuti
francuski
pravnik
,
sveu?ili?ni
profesor
i
politi?ar
. Poznat je po svojoj borbi protiv smrtne kazne (za ?ije se ukidanje izborio
1981.
) te zalaganju za za?titu
ljudskih prava
i razvoj sustava međunarodnog
pravosuđa
.
Kao ?lan francuske
Socijalisti?ke stranke
, za vrijeme prvog mandata
Francoisa Mitterranda
preuzeo je funkciju ministra pravosuđa. Nakon ministarskog mandata, postao je predsjednikom francuskog Ustavnog suda (Ustavnog vije?a). Poznat je također po tome ?to je predsjedavao Arbitra?nom komisijom u okviru Mirovne konferencije za biv?u
Jugoslaviju
, koju se ?esto naziva
Badinterovom komisijom
.
Bio je dopisni ?lan
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
.
U svojoj je dugoj karijeri Robert Badinter djelovao kao odvjetnik, ?lan Pari?ke odvjetni?ke komore, a od
1965.
i sveu?ili?ni profesor. Između ostalog, predavao je i na presti?nom sveu?ili?tu
Sorbonne
.
[1]
U sedamdesetima se anga?irao oko mobiliziranja javnosti u borbi protiv
smrtne kazne
. Uklju?io se u kampanju Francoisa Mitteranda (tada?njeg prvog tajnika Socijalisti?ke stranke) za predsjedni?ke izbore 1981. tijekom koje je Miterrand isticao svoje protivljenje smrtnoj kazni, premda ju je tada francusko stanovni?tvo ve?inski podr?avalo.
Nakon izbora, predsjednik Miterrand imenovao je Roberta Badintera ministrom pravosuđa, a on je, tijekom svojeg ministarskog mandata, pripremio i branio vi?e zna?ajnih prijedloga zakona kao ?to su:
Predsjednik Ustavnog vije?a
[
uredi
|
uredi kod
]
Godine
1986.
je na razdoblje od 9 godina imenovan predsjednikom Ustavnog vije?a, institucije zadu?ene za nadzor usklađenosti zakona s Ustavom. Neke od odluka koje je Ustavno vije?e donijelo tijekom njegovog mandata ti?u se isticanja na?ela:
- pluralizma informativnih medija,
[2]
- jedinstva francuskog naroda (progla?enje neva?e?im zakona u kojem se spominjao ?korzikanski narod kao sastavni dio francuskog naroda“): ?francuski narod ?ine svi francuski građani bez obzira na podrijetlo ili religiju“,
[3]
- za?tite ljudskog dostojanstva od svih oblika podređivanja i degradiranja.
[4]
?lan francuskog Senata
[
uredi
|
uredi kod
]
Godine
1995.
izabran je za senatora (izborna jedinica Hauts-de-Seine u blizini Pariza) te sudjeluje u izradi zakonodavstva u podru?ju sankcioniranja ratnih zlo?ina.
Konzultantske usluge za pravne stru?njake
[
uredi
|
uredi kod
]
Godine
2011.
Robert Badinter osnovao je posebnu tvrtku za pravne konzultacije, Corpus Consultants, od koje francuski ili strani pravnici mogu zatra?iti mi?ljenje o nekom osobito kompleksnom ili novom pravnom pitanju, koje nastaje na temelju zajedni?kog promi?ljanja uglednih profesora prava.
[5]
Djelovanje na međunarodnom planu
[
uredi
|
uredi kod
]
Predsjednik Badinterove komisije (1991. ? 1995.)
[
uredi
|
uredi kod
]
Europska zajednica je 1991. ustanovila Arbitra?nu komisiju zadu?enu za pru?anje mi?ljenja o najva?nijim pravnim pitanjima vezanima za raspad Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavije. Vi?e predsjednika europskih ustavnih sudova izabrano je za ?lanove Komisije, a Robert Badinter postao je njezin predsjednik.
Ova je komisija donijela 15 mi?ljenja koja se, između ostalog, ti?u sukcesijskih pravila, utvrđivanja granica (biv?a administrativna razgrani?enja između republika postaju granice koje priznaje međunarodno pravo, osim u slu?aju druk?ijeg međusobnog dogovora), te za?tite nacionalnih, vjerskih i jezi?nih manjina.
Komisija je također bila zadu?ena za dono?enje mi?ljenja o priznavanju zemalja koje su proglasile neovisnost. U slu?aju Hrvatske, Arbitra?na je komisija procijenila da ona udovoljava svim kriterijima potrebnima za priznavanje njezine neovisnosti osim onome koji se odnosi na zadovoljavaju?e ustavne obveze u podru?ju prava nacionalnih manjina, koje su propisane Ha?kom konvencijom od 4. studenog 1991. Predsjednik
Tuđman
tada je Badinteru pismenim putem potvrdio da ?e odgovaraju?i ustavni amandmani ubrzo biti usvojeni. Europska je zajednica 15. sije?nja 1992. odlu?ila priznati neovisnost
Hrvatske
.
Nastavno na svoje djelovanje u Francuskoj u ovim podru?jima, Robert Badinter zalagao se za univerzalno ukidanje smrtne kazne te za univerzalno ukidanje ka?njivosti homoseksualnosti. Bio je izaslanik UNICEF-a za maloljetni?ko pravosuđe.
Pozivaju?i na ?odbacivanje neka?njivosti vladaju?ih u slu?aju zlo?ina protiv ?itavog ?ovje?anstva“, aktivno je sudjelovao u međunarodnoj kampanji za osnivanje Međunarodnog kaznenog suda (1997. ? 1998.).
K tome, u razdoblju od 1995. do 2013. predsjedao je Sudom za pomirenje i arbitra?u
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
, zadu?enim za doprinos mirnom rje?avanju sporova između dr?ava, poglavito po pitanju utvrđivanja granica.
Roditelji Roberta Badintera podrijetlom su bili iz Besarabije. Njegov otac, kao i drugi ?lanovi njegove obitelji, bili su deportirani u okviru genocidne politike nacisti?ke Njema?ke, ?ija se provedba u Francuskoj odvijala uz aktivno sudjelovanje francuske policije.
Njegova druga supruga Elisabeth Badinter filozofkinja je i povjesni?arka, biv?a sveu?ili?na profesorica te autorica djela o dru?tvenoj konstrukciji ?enskog i mu?kog identiteta, odnosima između ?ena i mu?karaca, maj?inskoj ljubavi.
Robert Badinter dobitnik je brojnih dr?avnih i sveu?ili?nih po?asnih odlikovanja. Između ostalog, po?asni je doktor
Sveu?ili?ta u Zagrebu
, (2003.).
[6]
[7]
15. svibnja 2014. godine izabran je za dopisnog ?lana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a sve?ano progla?enja kojim ?e slu?beno postati ?lan odr?at ?e se 17. lipnja 2014. godine.
[8]