Sir Ridley Scott
(
South Shields
,
30. studenog
1937.
),
britanski
filmski
redatelj
i
filmski producent
.
Scott je odrastao u vojnoj obitelji, ?to je zna?ilo da je ve?inu njegova ranog ?ivota njegov otac - ?asnik Kraljevske in?enjerije - bio odsutan. Ridleyjev stariji brat, Frank, se pridru?io Trgova?koj mornarici dok je jo? bio mlad pa su bra?a jako malo kontaktirala. Tijekom ovog vremena obitelj se ?esto selila, ?ive?i (među ostalim) u Cumbriji,
Walesu
i
Njema?koj
. Nakon
Drugog svjetskog rata
obitelj Scott se preselila u rodnu sjevernoisto?nu
Englesku
, na kraju se skrasiv?i u Teesideu (?iji ?e industrijski krajolik kasnije poslu?iti kao inspiracija za neke sli?ne scene u
Blade Runneru
). U?ivao je gledati filmove. Među Scottovim omiljenima bili su
Lawrence od Arabije
,
Građanin Kane
i
Sedam samuraja
. Scott je od
1954.
do
1958.
studirao u Teesideu, na umjetni?kom koled?u, diplomirav?i dizajn. Na londonskom Royal College of Art je stekao magisterij iz grafi?kog dizajna.
Nakon toga je radio u ?asopisu koled?a,
ARK
, i pomogao osnovati filmski odjel. Za posljednju predstavu je snimio crno bijeli kratki film,
Dje?ak i bicikl
, sa svojim mlađim bratom,
Tonyjem Scottom
, i ocem. Glavni vizualni elementi filma postat ?e sastavnice Scottova kasnijeg rada; objavljen je u specijalnim dodacima na
DVD
izdanju filma
Dvoboj do istrebljenja
. Nakon diplome
1963.
, na?ao je posao kao vje?benik scenograf na
BBC
-u, nakon ?ega ?e raditi na popularnim policijskim serijama
Z-Cars
i
SF
seriji
Out of Unknown
. Scott je u svojoj ranoj karijeri bio obo?avatelj
Stanleyja Kubricka
. Za kraj svoje obuke na BBC-u je presnimio Kubrickove
Staze slave
kao kratki film.
Dodijeljen mu je zadatak da dizajnira drugi serijal
Doctor Who
,
The Daleks
, koji je sa sobom donio slavne kreature izvanzemaljaca. Međutim, malo prije po?etka rada se posvađao oko rasporeda pa je zamijenjen Raymondom Cusickom. Scott je na BBC-u premje?ten u odjel za redateljske vje?benike, a prije nego ?to je napustio korporaciju, re?irao je epizode
Z-Cars
, njegov spin-off,
Softly, Softly
, i pustolovnu seriju
Adam Adamant Lives!
.
Pet ?lanova obitelji Scott su redatelji. Brat Tony je dva desetlje?a bio uspje?an filmski redatelj; sinovi, Jake (40) i Luke (37), su hvaljeni redatelji reklama, kao i njegova k?i Jordan (27). Jake i Jordan rade u
Los Angelesu
, dok je Luke ostao u
Londonu
.
Scott je
1968.
napustio BBC i osnovao vlastitu produkcijsku tvrtku, Ridley Scott Associates, rade?i sa sir Alanom Parkerom, Hughom Hudsonom, Hughom Johsonom, te zaposliv?i svog mlađeg brata, Tonyja.
Dvoboj do istrebljenja
[
uredi
|
uredi kod
]
Dvoboj do istrebljenja
iz
1977.
je bio Scottov prvi dugometra?ni film. Produciran je u Europi te je na
Filmskom festivalu u Cannesu
osvojio nagradu za najbolji debitantski film, ali i polu?io manji komercijalni uspjeh u SAD-u. Smje?ten u vrijeme Napoleonskih ratova, govorio je o dva francuska
husarska
?asnika, D'Hubertu i Feraudu (
Keith Carradine
i
Harvey Keitel
). Njhova prepirka oko manjeg incidenta se pretvara u ogor?eno neprijateljstvo koje ?e potrajati sljede?ih petnaest godina s ve?im sukobima koji ?e ga i okon?ati. Film je hvaljen zbog povijesno autenti?nog prikaza napoleonskih uniformi i vojnog upravljanja, kao i zbog to?nih tehnika ma?evanja iz devetnaestog stolje?a koje je nadzirao koreograf borbi William Hobbs.
Na Scottovo komercijalno razo?aranje s
Dvobojom do istrebljenja
nadomjestio se uspjeh Alana Parkera s ameri?kim filmovima - Scott je priznao kako je "tjedan dana bio bolestan" od zavisti. Originalno je planirao ekranizaciju opere
Tristan i Izolda
, ali nakon ?to je vidio
Ratove zvijezda
, uvjerio se u potencijal visokobud?etnih filmova punih specijalnih efekata. Zato je prihvatio re?iju
Aliena
,
SF
horora kojim ?e ste?i međunarodno priznanje. Iako je snimljen
1978.
, Scottov talent za scenografiju i atmosferi?ne vizualne efekte dao je
Alienu
bezvremensku dimenziju.
Iako Scott ne?e re?irati tri nastavka
Aliena
, ?enska akcijska junakinja Ellen Ripley (
Sigourney Weaver
) postat ?e filmska ikona. Scott je
2003.
bio uklju?en u restauraciju i ponovno objavljivanje filma uklju?uju?i medijske intervjue za njegovu promociju. U isto je vrijeme je natuknuo kako je razgovarao da snimi peti i posljednji film. No, u intervjuu iz
2006.
, redatelj je rekao kako je bio nezadovoljan redateljskom verzijom
Aliena
, naglasiv?i kako je original bio "besprijekoran" te da su dodaci bili tek marketin?ki trik.
Nakon ?to je godinu dana proveo na adaptaciji SF romana
Pje??ani planet
, Scott anga?iran za re?iju filmske verzije romana
Sanjaju li androidi elektri?ne ovce?
Philllipa K. Dicka
, (koji ?e poslije biti preimenovan u
Blade Runner
), nakon iznenadne smrti njegova brata Franka. S
Harrisonom Fordom
u glavnoj ulozi i s hvaljenim
Vangelisovim
soundtrackom,
Blade Runner
je bio komercijalni proma?aj kad je objavljen u kinima
1982.
, pa je ubrzo povu?en iz distribucije. No, ipak ?e ste?i kultni status kroz prikazivanja na televiziji i objavljivanja na video formatima. Warner Bros. je koristio Scottove bilje?ke kako bi
1991.
stvorio redateljevu verziju u kojoj su uklonjeni snimljeni glasovi i promijenjen kraj. Kriti?ari danas
Blade Runner
smatraju jednim od najva?nijih SF filmova 20. stolje?a, a ?esto se, uz roman
Neuromancer
Williama Gibsona, navodi kao inicijator
cyberpunk
?anra. Scott je osobno nadzirao digitalnu restauraciju
Blade Runnera
i odobrio
Zavr?nu verziju
, koja je objavljena u kinima u
Los Angelesu
i
New Yorku
5. listopada
2007.
Scott je za
Blade Runner
rekao kako je to njegov "najdovr?eniji i najosobniji film".
Reklama "1984" za Macintosh
[
uredi
|
uredi kod
]
1984.
je
Apple Computer
predstavio
Macintosh
. Njegovo objavljivanje najavljeno je jednom jedinom reklamom, sada poznatom kao "Reklama od 1,5 milijun dolara", temeljena na romanu
1984
Georgea Orwella
, a koju je re?irao Scott (kao rezultat njegova rada na
Blade Runneru
). Reklama je emitirana tijekom 18. Super Bowla
1984.
Namjera
Stevea Jobsa
bila je da izjedna?i Big Brother s
IBM-ovim PC-om
, a bezimenu akcijsku junakinju, koju je portretirala Anya Major, s Macintoshom.
Reklama se ?esto nalazi pri vrhu u izboru najutjecajnijih arketin?kih kampanja. Na primjer, ?asopis
Advertising Age
ju je nazvao "Reklamom desetlje?a", a
1999.
je u izboru
TV Guidea
izabrana kao najbolja od "50 najboljih reklama svih vremena".
Scott je
1985.
re?irao fantasti?ni film
Legenda
. Kako se nikad nije susreo sa ?anrom bajke, Scott je odlu?io stvoriti "bilo jednom" film smje?ten u svijet vila, princeza i demona. Za ulogu filmskog junaka Jacka je anga?irao
Toma Cruisea
,
Miu Saru
kao Princezu Lily, i
Tima Curryja
za ulogu sotonskog Gospodara tame. No, serija problema sa snimanjem i postprodukcijom (uklju?uju?i izrezivanje materijala i zamjenu originalne glazbe
Jerryja Goldsmitha
) je poremetila objavljivanje filma i rezultirala s pora?avaju?im recenzijama. Ipak, poslije je postao kultni klasik zahvaljuju?i
DVD
izdanju na kojem je restaurirana Scottova originalna vizija.
Detektiv i dama
i
Crna ki?a
[
uredi
|
uredi kod
]
Gladan komercijalnog hita i u inat tisku koji ga je smatrao komercijalnim redateljem posve?enom fantasti?nim vizualnim efektima bez mnogo sadr?aja, Scott je odlu?io odgoditi daljnje uplitanje u SF i fantasti?ni ?anr, kako ga ne bi ozna?ili ?anrovskim redateljem, fokusiraju?i se na zrelije i realnije trilere.
Među njima su se na?li
Detektiv i dama
, romanti?na policijska drama s
Tomom Berengerom
,
Lorraine Bracco
i
Mimi Rogers
iz
1987.
, i
Crna ki?a
, policijska drama iz
1989.
s
Michaelom Douglasom
i
Andyjem Garciom
, dijelom snimanoj i
Tokiju
i
Osaki
, u
Japanu
. Oba su polu?ila osrednji uspjeh na box officeu.
Scott je opet hvaljen za rasko?ne vizualne efekte, ali i dalje kritiziran zbog snimanja filmova koji su zapravo produ?ene verzije njegovih ula?tenih televizijskih reklama, koje je nastavio re?irati zbog profita.
Thelma i Louise
je objavljen
1991.
, a u glavnim ulogama su nastupili
Geena Davis
kao Thelma,
Susan Sarandon
kao Louise, i
Harvey Keitel
kao suosje?ajni detektiv koji poku?ava rije?iti zlo?ine koje dvije ?ene sve lak?e po?injavaju. Film se pokazao uspje?nim i o?ivio Scottovu redateljsku reputaciju, donijev?i mu prvu nominaciju za
Oscar
. Scottov sljede?i projekt bio je nezavisni film
1492.: Osvajanje raja
, s pri?om o
Kristoforu Kolumbu
. Smatra se najusporenijim Scottovim filmom. Pro?i ?e ?etiri godine prije nego Scott objavi sljede?i film.
Scott je
1995.
, zajedno sa svojim bratom Tonyjem, u
Los Angelesu
osnovao filmsku i televizijsku produkcijsku ku?u Scott Free Productions. Svi njegovi kasniji filmovi, po?ev?i s
Paklenim morem
i
G.I. Jane
, ?enskom verzijom
Full Metal Jacketa
s
Demi Moore
i
Viggom Mortensenom
, su producirani pod etiketom Scott Freeja. Iste godine bra?a su otkupili kontrolni paket dionica Shepperton Studiosa koji je kasnije povezan s kompanijom Pinewood Studios.
Gladijator
i kasniji radovi
[
uredi
|
uredi kod
]
Veliki uspjeh Scottova filma
Gladijator
(
2000.
) ozna?en je o?ivljavanjem gotovo zaboravljenog ?anra, povijesnog spektakla. Scott se nakon toga okrenuo
Hannibalu
, nastavku filma
Jonathana Demmea
,
Kad jaganjci utihnu
. Godine
2001.
je objavljen novi Scottov film,
Pad crnog jastreba
(2001.), koji je u?vrstio Scottovu reputaciju kriti?ki i komercijalno uspje?nog redatelja i osvojio dva
Oscara
.
Godine
2003.
je re?irao
?ibicare
, adaptaciju romana Erica Garcije, s
Nicolasom Cageom
,
Samom Rockwellom
i
Alison Lohman
. Recenzije su bile uglavnom pozitivne, a i u kinima je pro?ao solidno.
Godine
2005.
Scott snima međunarodno uspje?no
Kraljevstvo nebesko
, film o kri?arima koji je svjesno htio povezati povijesne događaje s onim sada?njim. Dok je bio na lokaciji u
Maroku
, Scottu su navodnu prijetili ekstremisti. Marokanska vlada je za epsku scenu bitke poslala vojno konjani?tvo.
Nezadovoljan kino-verzijom filma (uputio je prigovore zbog prevelikog obra?anja pozornosti na mi?ljenja publike na predprikazivanjima). Scott je osobno nadgledao redateljevu verziju
Kraljevstva nebeskog
, koja je
2006.
objavljena na DVD-u. U intervjuu u kojem ju je promovirao, kad su ga upitali da li se op?enito protivi predprikazivanjima, Scott je rekao:
- "Ovisi tko je u sjedalima. Ako imate luđaka koji radi moj posao, tada trebate predprikazivanje. Ali dobar redatelj bi trebao biti toliko iskusan da prosudi da je ono ?to misli ispravna verzija koja bi se trebala na?i u kinima."
Dobra godina
i
Ameri?ki gangster
[
uredi
|
uredi kod
]
Scott se opet udru?io s
Russellom Croweom
, re?iraju?i film
Dobra godina
, koji je temeljen na bestseleru. Film je objavljen
10. studenog
2006.
, uz glazbu Marca Stretenfielda. Rupert Murdoch, ?elnik News korporacije i studija 20th Century Fox (koji je financirao film) odbacili su
Dobru godinu
kao proma?aj na sastanku dioni?ara samo nekoliko dana nakon ?to je film objavljen.
Scottov sljede?i redateljski rad je bio na
Ameri?kom gangsteru
, rade?i prvi put s
Denzelom Washingtonom
i ponovno s Russellom Croweom. On je tre?i redatelj koji se oku?ao na projektu nakon ?to je poku?aj
Antoinea Fuquaa
(pod radnim naslovom
Tru Blu
) studio otkazao zbog prevelikog bud?eta. Washington je bio anga?iran za tu verziju projekta (?ime je opet radio s Fuquaom nakon izvedbe koja mu je donijela
Oscara
u
Danu obuke
), kao i
Benicio del Toro
, kojima je pla?eno 20 i 15 milijuna dolara, prije same produkcije. Projekt je tada predan redatelju
Hotela Ruanda
,
Terryju Georgeu
, za kojeg se govorilo da ?e raditi na manje gruboj verziji s
Donom Cheadleom
u glavnoj ulozi. Na kraju su George i Cheadle odustali, a Scott ga je preuzeo po?etkom 2006.
Scott voli primati ideje od glumaca tijekom snimanja filmova. Tako mu je
Susan Sarandon
sugerirala da Louise u jednoj sceni pakira cipele u plasti?ne vre?ice, i ondje gdje njen lik mijenja nakit za ?e?ir i druge stvari u filmu
Thelma i Louise
, kao i suradnju s
Timom Robbinsom
u preradi posljednje scene kako bi dobila ve?i uzmah.
S druge strane je zahtjevan i te?ak redatelj. Tijekom produkcije
Blade Runnera
je dobio nadimak "Guverner". Nekoliko ?lanova ekipe je nosilo protestne majice sa sloganima kao ?to je "Will Rogers nikad nije upoznao Ridleyja Scotta", referencu na najslavniju re?enicu Willa Rogersa, "Nikad nisam upoznao ?ovjeka koji mi se nije sviđao." Bilo je to uglavnom odgovor na na?in na koji je Scott re?irao svoju prvu ameri?ku ekipu, koji je prema njihovim standardima bio pregrub.
Njegov napadni vizualni stil, koji uklju?uje detaljni pristup dizajnu scenografije i inovacije, atmosferi?no osvjetljenje, izvr?io je veliki utjecaj na kasnije generacije redatelja - od kojih su mnogi jednostavno imitirali njegov stil. Scott obi?no koristi spori ritam sve do akcijskih sekvenci, koje karakteriziraju ?esti, rapidni rezovi. Primjeri su
Alien
i
Blade Runner
; kriti?arka
LA Timesa
Sheila Benson, na primjer, je potonji nazvala "Blade Crawler" "jer je tako prokleto spor". Druga ?esto kori?tena tehnika je njegovo kori?tenje zvuka kako bi se pobudila tenzija, kao ?to se mo?e vidjeti u
Alienu
sa ?u?tanjem pare, kompjuterskim otkucajima i bukom ma?inerije u svemirskom brodu.
Iako je Scott poznat po svom osebujnom redateljskom stilu, druge stilisti?ke tehnike i elementi katakteristi?ni za Scota uklju?uju:
- Sna?ne ?enske likove.
- U nekim filmovima je sna?an sukob između oca i sina koji obi?no zavr?ava s potonjim koji namjerno ubija prvog (
Blade Runner
,
Gladijator
) ili slu?ajno (
Pad crnog jastreba
), ili svjedo?i događaju (
Kraljevstvo nebesko
). Gospodar tame u
Legendi
?esto spominje svog "oca". Kao dio sukoba između oca i sina postoji nekoliko ponavljaju?ih scena: u
Gladijatoru
, sin grli oca tobo?e kao izraz ljubavi, ali se taj zagrljaj pretvara gu?enje i smrt oca. Sli?na scena postoji u
Blade Runneru
.
- U
Gladijatoru
,
Blade Runneru
i
Kraljevstvu nebeskom
, sin upoznaje ca kad je ve? odrastao. Drugi ?esti elementi su ti da se majka ne prikazuje, te da se sin ili otac prikazuju u svojim zadnjim ?inovima. Na primjer, Roy Batty umire nakon ?to je spasio Deckarda, Maximus umire nakon ?to je ubio Komoda, a Godfrey od Ibelina ubija nekoliko neprijatelja nakn ?to je smrtno ranjen strijelom. Osim toga, junak biva spa?en od smrti prije nego ?to je po?inio svoj najve?i podvig: Deckarda spa?ava Rachel, Maximusa rob, a Baliana muslimanski neprijatelj.
- ?asnici kao likovi reflektiraju karijeru njegova oca, kao ?to je to slu?aj u
G.I. Jane
i
Pad crnog jastreba
.
- ?esto koristi dvije kamere postavljene u obliku slova "V", ?to omogu?uje glumcima da glume te?nije.
- Osobno sudjeluje u
castingu
i preferira prirodni pristup (samo on i casting redatelj).
- Voli raditi s glumcima koji imaju sna?nu kazali?nu pozadinu i/ili diplomcima s dramskih ?kola.
- Kao i
Stanley Kubrick
, Scott je poznat po ?estom ponavljanju pojedinih scena. To se posebno o?itovalo tijekom produkcije
Blade Runnera
: ekipa je zbog toga filmu dala nadimak "Blood Runner".
- ?esto koristi klasi?nu glazbu. Od
1976.
na mahove radi na ekranizaciji opere
Tristan i Izolda
.
- ?esto koristi dim (u
Alienu
,
Blade Runneru
i
Crnoj ki?i
), zbog vizualnih esteskih razloga.
- Izbor istih skladatelja:
Jerryja Goldsmitha
(
Alien
i
Legenda
),
Vangelisa
(
Blade Runner
i
1492.: Osvajanje raja
) ili
Hansa Zimmera
(
Crna ki?a
,
Thelma i Louise
,
Gladijator
,
Hannibal
,
Pad crnog jastreba
i
?ibicari
). Scott je dva puta tijekom ?pice koristio i
Stingovu
glazbu ("Valparaiso" za
Pakleno more
i "Someone to Watch Over Me" za
Detektiva i damu
, koji se u originalu zove kao i sama pjesma).
- Obi?no se smatra "ocem" redateljeve verzije. Scott je bio jedan od prvih koji je koristio deskripciju za ponovno objavljivanje
Blade Runnera
1992.
(drugi takvi filmovi jesu postojali, ali su bili ili manje verzije namijenjene obo?avateljima koje su nosile ime "Special Edition" ili su prisilno montirani od strane studija). Pozitivan rezultat redateljeve verzije
Blade Runnera
je ohrabrio Scotta da prepravi nekoliko svojih filmova koji su se pokazali kao proma?aji u vrijeme kad su objavljeni (kao ?to su
Legenda
i
Kraljevstvo nebesko
) s istim pozitivnim rezultatima. Danas se ta praksa ustalila u okvirima filmske industrije.
Iako su neki njegovi filmovi zaradili brojne pohvale, drugi su bili manje uspje?ni kod kritike i publike.
Pakleno more
,
G.I. Jane
i
Hannibal
su tri ve?a rada koja kriti?ari napadaju, dok je
1492.: Osvajanje raja
bio veliki komercijalni podba?aj.
Legenda
(
1985.
) je, kao i
Blade Runner
tri godine prije, prvotno bila komercijalna katastrofa, ali je kasnije stekla kultni status zahvaljuju?i hvaljenom (ali rijetko pu?tanom) soundtracku
Jerryja Goldsmitha
, koji se na?ao na redateljevoj verziji iz
2002.
koja je bli?a Scottovoj originalnoj viziji.
Glumci koji su radili sa Scottom ?esto su isticali da vi?e pa?nje posve?uje setovima ili redoslijedu kadrova nego njima samima. Takve kritike do?le su od
Harrisona Forda
, koji je prigovorio da je njegov odnos sa Scottom ostavio puno praznina. Paul M. Sammon je u svojoj knjizi,
Future Noir: The Making of Blade Runner
, komentirao ovo u intervjuu za Brmovie.com, izjaviv?i kako se Scottov odnos s glumcima u dobroj mjeri popravio tijekom godina.
Njegova ?ivotna partnerica je glumica Giannina Facio, koju je anga?irao za sve svoje filmove od
Paklenog mora
.
2023 Napoleon