Prevladavaju?e vjeroispovijedi u Njema?koj prema popisu 2011. godine. ?uto: katolici, zeleno: bez vjere, ljubi?asto: evangelici (
Evangeli?ka Crkva u Njema?koj
)
Religija u Njema?koj
zastupljena je s nekoliko vjerskih zajednica.
Vjersko stanje u Njema?kom Carstvu oko 1895. Naran?asto, tamnoljubi?asto i ru?i?asto su krajevi ve?inom protestantski, ljubi?asto i plavo su prete?no katoli?ki krajevi.
Doseljavanjem Germana u ove krajeve prevladavala je
germanska poganska
vjera, a u krajeve u koje su ?irenjem do?li stari Slaveni
staroslavenska
vjera. Krajevi pod rimskom vla??u su uz lokalne kultove prakticirali
starorimsku religiju
. ?irenje kr??anstva postupno se ?irilo u njema?ke krajeve. Neki su pokr?teni tek u srednjem vijeku.
Njema?ka
je od tad tradicijski kr??anska zemlja zapadne Crkve, tj. rimokatoli?anstva. Odvajanje protestanata strahovito je pogodilo Njema?ku preko ?ijeg su se ozemlja vodili vi?edesetljetni vjerski ratovi (
Tridesetogodi?nji rat
). Sjever je ostao protestantski, a jug rimokatoli?ki. 1817. nastala je
Pruska unija Crkava
, unija nastala vladinim uredbama koja je na silu ujedinila
luterane
i
kalviniste
. Do?ivjela je dva velika raskola, jedan trajni od 1830-ih, jedan privremeni 1934. ? 1948. godine.
Bismarck
je svaku silu u Njema?koj kojoj je sjedi?te bilo izvan Njema?ke do?ivljavao neprijateljskom, te je 1873. pokrenuo "Kulturnu borbu" (
Kulturkampf
) protiv mo?i pape i Katoli?ke Crkve, ali samo u Pruskoj. Ovaj su pokret poduprli
njema?ki liberali
jer su Katoli?ku Crkvu gledali kao "bastion reakcije" i najve?eg neprijatelja; katolici su se grupirali oko
Centristi?ke stranke
.
[1]
Nastavak
antiklerikalne
kampanje bio je odjeljak Kaznenog zakona § 130a, zvani
Kanzelparagraph
, izglasovan u Reichstagu 1871. godine. Dodatno je obespravio katolike. Nekim redovima oduzeta je imovina i zabranjeno djelovanje, poput
isusovaca
. Sve?enicima je zabranjeno predavanje u ?kolama. Zakon se rjeđe primjenjivao od 1878. kad se Bismarck nekako dogovorio s papom. Ipak, na snazi je bio sve do 1953. godine.
Diskriminacija katolika
pri zapo?ljavanju u dr?avnu slu?bu nastavila se. Samo u Pruskoj, po stanju 1878., samo tri od osam pruskih biskupija jo? je imalo biskupe, oko 1125 od 4600 ?upa bilo je prazno. 1800 sve?enika zatvoreno je ili natjerano u egzil. Dr?avni slu?benici katoli?ke vjere otpu?teni su i na samu sumnju na simpatije za
ultramontanizam
.
[2]
Doseljavanjem radne snage iz Turske i Balkana, potom s Bliskog Istoka narastao je broj islamskih vjernika, a islamski vjernici dolaze i iz drugih zemalja. Njema?ka je imala veliku ?idovsku vjersku zajednicu, koju je strahovito pogodio holokaust. Nacisti?ka vlast također je udarila na rimokatoli?ku zajednicu, koja joj je bila "?idovska", dodu?e ne takvom ?estinom kao na ?idovsku. Nacisti su promicali neopaganizam. Dio Njema?ke koji je poslije rata bio pod sovjetskim blokom bio je pogođen sna?nom ateizacijom.
Procjene koje navodi CIA govore o sljede?em vjerskom sastavu:
[3]
Njema?ke slu?bene brojke potvrđuju da je kr??anstvo najbrojnije kojem pripada 61% stanovni?tva Njema?ke.
[4]
[5]
(66,8% na popisu 2011.).
[6]
Dvije najja?e Crkve su
Rimokatoli?ka Crkva
i protestantska
Evangeli?ka Crkva u Njema?koj
(EKD). 2014. godine Katoli?ka Crkva u svojim je evidencijama imala 29,5% stanovnika
[7]
a Evangeli?ka Crkva 27,9%
[8]
stanovnika. Ostale kr??anske Crkve i skupine ?inile su 3,3% stanovnika,
[4]
uz procjene da je vjernika
Pravoslavne Crkve
između 1,3%
[5]
i 1,9%.
[4]
-
?irenje kr??anstva u Europi i na Sredozemlju.
-
Europa u doba velike podjele 1054. godine.
-
Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100.
-
Zapadni raskol. Prista?e avignonskog (crveno) i rimskog (plavo) pape. 1409. slika se mijenja pojavom pisanskog pape. Zemljovid jo? nije potpun i to?an.
-
Religije u Europi 1560.
| Religija u Europi
|
|---|
| | Samostalne dr?ave
| | | | Nesamostalna podru?ja
| | | | Velike ekonomske integracije
| |
|
