한국   대만   중국   일본 
Rakovi?ki ustanak ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Rakovi?ki ustanak

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Rakovi?ka buna )
Rakovi?ki ustanak

Oton Ivekovi? : Pogibija Eugena Kvaternika
Vrijeme 7. ? 11. listopada 1871.
Lokacija Rakovica
Ishod - Austro-Ugarska pobjeda
- gu?enje ustanka
Sukobljeni
Hrvatski ustanici Austro-Ugarska
Vođe
Eugen Kvaternik †
Rade ?ui?
Ante Rakija? † 		Anton Mollinary
Stanko Ra?i?
Vojne snage
1700 nepoznato
Posljedice
- pobijeni ustanici
- uhi?en Ante Star?evi?
- Stranka prava ukinuta do 1878. 		nepoznato

Rakovi?ki ustanak (ponegdje se naziva i Rakovi?ka buna ) naziv je za oru?ani ustanak kojeg je protiv Austro-Ugarske Monarhije u podru?ju Rakovice poveo Eugen Kvaternik . Svrha ustanka bila je stvaranje nezavisne hrvatske dr?ave. [1]

Ustanak je zapo?eo uve?er 7. listopada 1871. godine u selu Bro?ancu . [2] Sljede?ega dana pro?irio se je i na Rakovicu i nekoliko okolnih sela. Kao cilj ustanka u proglasu je navedeno oslobođenje hrvatskoga naroda "ispod ?vabsko-mad?arskoga gospodstva" . Ustanak je vojno poduprlo nekoliko stotina kraji?nika ?iji je cilj bio sjedinjenje s drugim nezadovoljnim kraji?kim postrojbama. Dana 10. listopada 1871. godine austrijske jedinice opkolile su ustanike kraj Pla?koga . Vođe ustanka, Eugen Kvaternik , Vjekoslav Bach , Antun Rakija? i ve?ina pobunjenih kraji?nika ubijena je, a na neko vrijeme prestala je djelatnost Stranke prava . Iako nije sudjelovao u ustanku, predsjednik Stranke prava Ante Star?evi? bio je zatvoren. [1]

Uzroci ustanka [ uredi | uredi kod ]

U ozra?ju nezadovoljstva koje je nastalo u Hrvatskoj i Slavoniji nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe ( 1868. ), dolazi do okupljanja dijela pripadnika Stranke prava oko ideje pobune protiv vlasti Be?a i Budimpe?te , ali i protiv banovanja unionista Levina Raucha .

Ustanku su prethodile mnoge promjene i krize unutar Stranke prava. Eugen Kvaternik ve? du?e vremena ?elio se vratiti u Sabor . No on vi?e nije imao pokrovitelja koji bi mu pomogli u toj nakani (kao neko? ban Rauch), a s druge strane Bedekovi?ev re?im mu nije dozvoljavao probitak. Ante Star?evi? koji je imao tu povlasticu i sam je priznavao kako je Kvaternikov izbor u Sabor va?niji od njegova. Kvaternik ipak preko Ede Halpera koji je svoje mjesto prepustio dobiva tu mogu?nost, ali zbog protivljenja Katoli?ke Crkve to nije ostvareno. Nadao se da ?e ga Bog koji "ravna sudbinom ne toliko ili samo ljudih, koliko odli?no i prije svega narodah" dovesti u skup "razbojnikah" tj. u Sabor. Neposredno prije Rakovice pisao je Halperu da sada razumije za?to nije bila Bo?ja volja da dođe u Sabor.

Potkraj 1870. i po?etkom 1871. godine do?lo je do velikih razlika unutar stranke koje su gotovo dovele do rascjepa. Osnovni razlog sukoba bilo je pitanje vjere no to je kompromisom izglađeno. Previranja u Vojnoj krajini s obzirom na po?etak procesa razvoja?enja i priklju?enja Hrvatskoj probudilo je u njega nadu kako ?e ga kraji?ki puk slijediti u borbi za slobodu, a protiv "?vabsko-mad?arskoga gospodstva". No tada su kraji?ki seljaci vi?e zazirali od Mađara no od Austrije, jer su se pla?ili uvođenja novih poreza , ?to se kasnije i dogodilo. Usto, stanovnici toga kraja bili su uznemireni zbog mjerenja zemlji?nih posjeda za katastar i kr?enja ?uma . Kvaternik je tako stekao dojam kako je to pravi kraj za ustanak koji bi se mogao pro?iriti i ugroziti Monarhiju zbog njezine unutarnje nestabilnosti. Uz Kvaternika, glavni nositelji ustanka bili su: Ante Rakija? (uz Kvaternika ve? od 1864. ), Vjekoslav Bach (pravnik i odgovorni urednik prava?koga glasila Hervatska ), Petar Vrdoljak (glavni ustani?ki agitator u Rakovici), bra?a ?ui?i iz Bro?anca i Ante Turkalj (op?inski bilje?nik u Rakovici). Nakana je bila, ako ustanak uspije formirati vladu prava?a na ?elu sa Star?evi?em, a ako ustanak pretrpi poraz trebali su stradati samo oni i tako sa?uvati stranku. [3]

Tijek ustanka [ uredi | uredi kod ]

Grb Narodne vlade iz 1871. Idealna slika pe?ata prema prvome aktu Kvaternikove Narodne vlade. Akt Imenovanja Antona Turkalja za "poglavara za vojni?ku struku za ?upaniju ogulinsku", 8. listopada 1871. godine. [4]

Ustanak je po?eo tri dana ranije od dogovorenoga dne 7. listopada 1871. godine, uve?er, kada su do?li iz Karlovca Eugen Kvaternik, Ante Rakija? i Rudolf Fabijani u Bro?anac gdje je bila osnovana Privremena narodna hrvatska vlada. [2] Privremena narodna hrvatska vlada na ?elu s Kvaternikom koji je bio imenovan regentom formirana je u ?ui?evoj ku?i. Na sjednici kojom je predsjedavao Eugen Kvaternik imenovani su ministri: Petar Vrdoljak za ministra unutarnjih poslova, Ante Rakija? za ministra rata, Vjekoslav Bach za ministra financija, Rade ?ui?   ↓ 1 imenovan je za zapovjednika ustani?ke vojske, a Ante Turkalj imenovan je za Velikog ?upana u Ogulinu. [5] [6]

Sutradan, 8. listopada 1871. godine Kvaternik je s 200 naoru?anih grani?ara i razvijenom hrvatskom zastavom krenuo prema Rakovici koja je bila određena za sjedi?te vlade. Uz ustanak odmah su pristala sela: Rakovica, Bro?anac , Brezovac , Ma?vina , Plav?a Draga i Mo?ila . U ustanku sudjelovali su i pravoslavci iz navedenih mjesta. U tada donesenom proglasu [ Ima li tekst? Bio bi dobar za wikiizvor. ] predviđena je jednakost pred zakonom, potpuna op?inska samouprava, ukidanje vojni?ke uprave u Krajini i uvođenje slobodnih ?upanija , te da sve?enici obiju vjeroispovijedi "imadu narod pou?iti u ljubavi i slozi" .

≫≫Proglas≪ narodne hrvatske vlade od istoga dana, upravljen na sve ≫izvanjske povjerenike narodne vlade≪, koji su imali narodu objasniti i objaviti ova ≫na?ela, koja ravnaju narodnim vlastima, pozvav?i narod prije svega na du?nu poslu?nost≪. Ta ≫na?ela≪ glase:
  1. Sve ?ive sile naroda upravljene su na oslobođenje naroda ispod ?vabsko-mad?arskoga gospodstva.
  2. Jednakost pred zakonom.
  3. Pravedno sudstvo.
  4. Op?ina odgovara za sigurnost osoba i imetka; ona si sama obavlja poslove svoje administracije i sudovanja.
  5. Svatko mora primiti povjerenu mu slu?bu.
  6. Sudovanja nema za vrijeme narodnoga ustanka, a izdat ?e se naknadno posebne naredbe o obstoje?em zakonu za vrijeme ustanka.
  7. Ukidaju se regimente i uvađaju slobodne ?upanije.
  8. Sve?enici obih vjeroispovijedanja imadu narod pou?iti u ljubavi i slozi kr??anskoj≪.≪ [7]

Istoga dana upu?en je Ante Rakija? i Rade ?ui? s 300 vojnika u Dre?nik kako bi ga pridobili za ustanak ali su se neobavljena posla vratili u Rakovicu. [8]

Dne 9. listopada odatle su ustanici na ?elu s Kvaternikom krenuli u Pla?ki, preno?iv?i u Plav?oj drazi. Stigav?i tamo u utorak 10. listopada oko podne nisu nai?li ni na kakvi vojni?ki otpor. [9] Tada reagira austrijska vojska, pa se na samu dojavu o dolasku ogulinske regimente ve?ina od 1.700 vojnika razbje?ala, te je ostalo uz Kvaternika ne?to vi?e od 400 momaka. [10] Kvaternik se nakon toga odlu?io vratiti natrag s onima koji su jo? ostali uza nj te se utabori?e u Ljup?i planini, nedaleko od sela Mo?ila, i ondje preno?i?e. [10]

Međutim, dok su usta?e bile u Pla?kom, major oto?ke regimente Ratkovi? udje s vojskom u Rakovicu 10. listopada . Izdajica Milo? Kosanovi? tada javlja majoru Ra?i?u sljede?e: ≫Gospodin major! Javljam Vam, da su se usta?e utaborili u Ljup?i planini i da smo ih nas 30 ljudi iz Mo?ila ostavili i da ?emo im kod ku?e Maksima Mom?ilovi?a postaviti zasjedu, pa ih pogubiti. Ali se bojimo, da ?e nam Bro?an?ani i Brezov?ani, koji su s njima ostali, popaliti ku?e. Neka se stoga zorom nađe kod nas odred vojnika, jer su usta?e zatvorile na?u gospodu oficire i ka?u, da ?e ih pogubiti, ?im pade prvi hitac. Mi smo svi preslabi. Ja i Maksim Mom?ilovi? odlu?ismo svaki svoga ?ovjeka (t.j. Kvaternika i Rakija?a) ustrijeliti≪ . [11]

Dne 11. listopada Kvaternik, Bach i Rakija? ubijeni su u zasjedi koju su im postavili Milo? Kosanovi? i Maksim Mom?ilovi? zajedno s tridesetak ostalih izdajnika iz ustani?kih redova, a u dosluhu s c. kr. majorom Stankom Ra?i?em. Bili su na putu iz Pla?koga prijeko Ljup?a klanca i Mo?ila kada su se toga dana, u zoru, ostatci ustanika uputili prema granici kako bi prebjegli u Osmansko Carstvo . Rade ?ui? uspio je pobje?i, prvo u Bosnu a zatim u Srbiju .

Tijela ubijenih Kvaternika, Bacha i Rakija?a na mjestu ubojstva oplja?kana su a potom ba?ena u jarak pokraj ceste. Nakon neke dobi njihova tijela prevezena su u Rakovicu i zakopana u zajedni?ku grobnicu pokraj ceste ?to vodi za Dre?nik gdje su ostali u neobilje?enome grobu 50 godina. Godine 1921. , o pedesetoj obljetnici Rakovi?koga ustanka, u organizaciji Dru?be "Bra?a hrvatskoga zmaja" , posmrtni ostatci Eugena Kvaternika i njegovih suboraca Ante Rakija?a i Vjekoslava Bacha preneseni su u Zagreba?ku katedralu i pokopani uz Petra Zrinskoga i Franu Krstu Frankopana . [12] [13]

Posljedice ustanka [ uredi | uredi kod ]

Spomenik Eugenu Kvaterniku i ustanicima u Rakovici.

?im je ustanak likvidiran, vlasti su krenule u akciju hvatanja ostalih ustanika. Odmah ih je uhi?eno devedeset i osam. [14] ?etvrti dan sedmorica su osuđena na smrt vje?anjem "zbog zlo?instva pobune". To su bili Petar Ugarkovi? (grani?ar pje?ak), Petar ?ui? (regrut), Marko Milo?evi? (grani?ar), Janko ?ui? (grani?ar), Ilija ?a?a (grani?ar), Jozo Stergar (regrut) i Petar Tepavac (grani?ar). Budu?i da nije bilo krvnika koji bi izvr?io tu zada?u, svi su istoga dana strijeljani. Tri dana kasnije osuđeni su na smrt Lazo ?ui? (grani?ar), Filip Milanovi? (podba?a), Petar Do?en (grani?ar) i Miladin ?a?a (regrut). Svi su strijeljani izuzev posljednjega koji je pomilovan na osamnaest godina te?ke tamnice. Uhi?eni su, također, Petar Vrdoljak (kasnije osuđen na 12 godina te?ke tamnice, s time da kroz mjesece travanj i listopad bude do kraja robijanja zatvoren u samici ), Rudolf Fabijani (progla?en nekrivim ? oslobođen) i Ante Turkalj te grani?ari Milovan Miljkovi? (14 godina te?ke tamnice), Maksim ?ui? (8 godina te?ke tamnice), Lazo ?a?a (4 godine te?ke tamnice), Mihael Bosni? (progla?en nekrivim ? oslobođen), Petar Vojnovi? (progla?en nekrivim ? oslobođen), Mihajlo Manojlovi? (progla?en nekrivim ? oslobođen) i Stjepan đakovi? (progla?en nekrivim ? oslobođen).

Uhi?ivanja nisu prestajala te su, između 12. i 13. listopada , uhi?eni gotovo svi stanovnici Zagreba koji su nosili prezime Star?evi? . [15] Uhi?eni su Antun Star?evi?, njegov sinovac David , đuro svr?eni preparandist   ↓ 2 i Antun ml., u to vrijeme jo? uvijek gimnazijalac . [15] Također, uz njih uhi?eni su i pravnik Fran Matasi? urednik posljednjega broja Hervatske , Milan Novak vje?benik kod Poreznog ureda (osumnji?en za pisanje proglas?) te knji?evnik Danilo Medi? . Oba mlada Star?evi?a, Milan Novak i Danilo Medi? ubrzo su bili pu?teni dok su Antun i David Star?evi? ostali u istra?nome zatvoru nepuna dva i pol mjeseca, do 24. prosinca 1871. godine, kada su bili pu?teni i protiv njih bio je obustavljen svaki daljnji postupak. [15] Jedini iz te skupine bio je izveden pred sud i osuđen, [15] na 7 godina te?ke tamnice , pravnik Fran Matasi?. [16]   ↓ 3

Spomen [ uredi | uredi kod ]

  • 1933. : Podignut je spomenik Eugenu Kvaterniku i ustanicima u Rakovici koji je izradio kipar Marijan Matijevi?.
  • 2011. : 8. listopada , na mjestu gdje su 50 godina bili zakopani Eugen Kvaternik, Ante Rakija? i Vjekoslav Bach otkriveno im je spomen-obilje?je a postavili su ga ?lanovi Dru?be "Bra?a hrvatskoga zmaja". [17]
  • 2012. : 7. listopada, na mjestu gdje je po?eo Rakovi?ki ustanak otkriveno je spomen-obilje?je. [18]

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ 1  Nije bio prisutan na sjednici. [5]
  2. ↑ 2  U?iteljski pripravnik. [15]
  3. ↑ 3  Fran Matasi? bio je osuđen presudom zagreba?koga civilnoga suda 2. listopada 1872. godine, a 20. studenoga 1872. godine Kraljevski banski stol smanjio mu je kaznu na 5 godina uz ura?unavanje istra?noga zatvora. Nakon godinu dana bio je pomilovan. Na istoj raspravi osuđen je i Janko Belan na 14 dana zatvora zato ?to je "njeke nedjelje poslije ugu?ene Rakovi?ke bune pred vi?e ljudih u ker?mi (Babi?evoj u Dubovcu) izustio pogrdne rie?i, da su oni vi?e zamazani koji su obesiti dali one iz Rakovice, nego koji su obe?eni" . đak đuro Demetrovi?, u?enik Gospodarskoga zavoda Kri?eva?koga osuđen je "?to je na dopisnici upravljenoj Anti Star?evi?u mlađem, napisao da su u Rakovici pali mu?evi, koji jedini bijahu po svoj narod dobro ?inili" , ?to je "pad?e usta?e hvalio" , na "zatvor od osam danah" . [19]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Zvonimir Kulund?i?, Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski selja?ki tribun Petar Vrdoljak ? prethodnik Stjepana Radi?a za pola stolje?a , Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7 , str. 685.
  • Anđelko Mijatovi? , Rakovi?ki ustanak godine 1871. , u: Rakovica: srce od Hrvata: povijest op?ine Rakovice , Op?insko poglavarstvo Rakovice ? "Mato Lovrak" ? "DoNeHa", Rakovica ? Zagreb, 2003., ISBN 953-6648-09-1

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ a b Proleksis enciklopedija: Rakovi?ka buna , preuzeto 30. listopada 2012.
  2. ↑ a b Mijatovi?, 2003., str. 124?125.
  3. ↑ Rakovi?ka buna , rakovica.net, pristupljeno 29. prosinca 2015.
  4. ↑ Zvonimir Kulund?i? , Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski selja?ki tribun Petar Vrdoljak ? prethodnik Stjepana Radi?a za pola stolje?a , Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7 , str. 580?583.
  5. ↑ a b Zvonimir Kulund?i?, Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski selja?ki tribun Petar Vrdoljak ? prethodnik Stjepana Radi?a za pola stolje?a , Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7 , str. 572.
  6. ↑ Hrvatska enciklopedija: Rakovi?ka buna , pristupljeno 29. prosinca 2015.
  7. ↑ Ferdo ?i?i? , Kvaternik (Rakovi?ka buna) , Zagreb, 1926., str. 20.
  8. ↑ Ferdo ?i?i?, Kvaternik (Rakovi?ka buna) , Zagreb, 1926., str. 19.
  9. ↑ Ferdo ?i?i?, Kvaternik (Rakovi?ka buna) , Zagreb, 1926., str. 22.
  10. ↑ a b Ferdo ?i?i?, Kvaternik (Rakovi?ka buna) , Zagreb, 1926., str. 24.
  11. ↑ Ferdo ?i?i?, Kvaternik (Rakovi?ka buna) , Zagreb, 1926., str. 25.
  12. ↑ Ivan Stri?i? , Hrvatski portreti , DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 , str. 27.
  13. ↑ Ljubomir ?krinjar, Bog nam sre?u daj! ? Hrvatski nek ?ivi zmaj! , Hrvatsko kulturno vije?e , 27. studenoga 2011., pristupljeno 26. listopada 2018.
  14. ↑ Zvonimir Kulund?i?, Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski selja?ki tribun Petar Vrdoljak ? prethodnik Stjepana Radi?a za pola stolje?a , Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7 , str. 685.
  15. ↑ a b c d e Zvonimir Kulund?i?, Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski selja?ki tribun Petar Vrdoljak ? prethodnik Stjepana Radi?a za pola stolje?a , Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7 , str. 688.
  16. ↑ Zvonimir Kulund?i?, Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski selja?ki tribun Petar Vrdoljak ? prethodnik Stjepana Radi?a za pola stolje?a , Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7 , str. 49., 410.
  17. ↑ Molitva za ustanike , fotografije i tekst: Ivan Nađ, Zmaj Brezanski od Hrvata, safaric-safaric.si, 16. listopada 2011., pristupljeno 26. listopada 2018.
  18. ↑ Likaplus/P.A., Obilje?eno mjesto po?etka Rakovi?ke bune   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. listopada 2018. ( Wayback Machine ), likaplus.hr, 8. listopada 2012., pristupljeno 26. listopada 2018.
  19. ↑ Zvonimir Kulund?i?, Odgonetavanje "zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski selja?ki tribun Petar Vrdoljak ? prethodnik Stjepana Radi?a za pola stolje?a , Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7 , str. 410?411.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rakovi?ki_ustanak&oldid=6787798 "