Rafael

	Rafael
visoka renesansa
	; Autoportret iz 1506. , ulje na platnu, 45 x 33 cm, Uffizi , Firenca
Rođenje	6. travnja 1483. , Urbino , Italija
Smrt	6. travnja 1520. , Rim , Papinska dr?ava
Vrsta umjetnosti	slikarstvo - crte? ? arhitektura
Praksa	Urbino , Firenca , Rim
Utjecao	Tizian , Tintoretto , Prerafaeliti , itd.
Utjecali	Leonardo , Andrea del Sarto , Fra Bartolomeo , Michelangelo
Poznata djela	Vjen?anje Djevice ; Atenska ?kola ; Portret Pape Lava X. ;
Portal o ?ivotopisima

Rafael , pravog imena Raffaello Santi da Urbino , bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse ; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najzna?ajniji predstavnik. ^[1] U Rafaelovu slikarskom djelu do?ao je do punog izra?aja duh visoke renesanse sa svojim zanosom za klasi?nu harmoniju i idealnu ljepotu. Kao objektivna vrijednost u slikarskoj umjetnosti ostaju ?isto?a njegovih crte?a, jasno?a kompozicije, vedrina kolorita i neposredna ljudska realizacija portreta . Rafael je izvr?io golem utjecaj na svoje u?enike i suradnike, a njegov crte? i kompozicija bili su uzor mno?tvu njegovih sljedbenika. Sredinom 19. st. engleski prerafaeliti ugledali su se na njegova djela iz ranog umbrijskog i firentinskoga razdoblja kao u vrhunske uzore umjetnosti. ^[1]

*Gavari Raspe?e* , 1502., ulje na drvu, 283 x 167,3 cm, Nacionalna galerija , London .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Bio je u?enik kod svog oca zlatara i kipara Giovannija Santija koji je radio za humanista i ljubitelja umjetnosti, vojvodu Urbina , Federico III. Montefeltro . Rafael je rođen i odrastao u njegovoj pala?i u Urbinu koju je dizajnirao Lucijan Vranjanin , a koja je tada bila na glasu po svojoj umjetnosti. ^[2] Njegova majka, Magia, preminula je 1491., a Rafaelov otac, koji se u međuvremenu ponovno o?enio, preminuo je 1494., te je Rafael postao siro?e s nepunih 11 godina. Njegov ujak Bartolomeo je postao njegovim skrbnikom koji je prepustio mladom Rafaelu vođenje o?eve radionice. ^[3] Rafaelov otac mu je osim velikog bogatstva ostavio i dobre veze s mnogim umjetnicima tog doba, ?to mu je pomoglo kasnije u njegovoj karijeri. ^[2]

Između 1498. i 1500. radio u radionici umbrijskoga slikara Perugina u Perugi . U prvom razdoblju stvarala?tva radio je u duhu Peruginova slikarstva prete?ito kompozicije iz ?ivota Bla?ene Djevice Marije . Likove smirene ljepote smje?tao je u prostore s dubokim perspektivnim rje?enjima (Krunidba Majke Bo?je; Madonna Conestabile; Zaruke Bla?ene Djevice Marije). ^[1] God. 1501. dobio je titulu ≫majstora≪, ?ime je njegovo ?kolovanje bilo okon?ano. Njegovo prvo samostalno djelo bila je oltarna slika za crkvu sv. Nikole Tolentinskog u mjestu Citta di Castello (danas sa?uvana samo u dijelovima koji su u razli?itim muzejima), a najpoznatije djelo mu je oltarna slika Raspe?a u obli?njoj crkvi sv. Dominika. Od jeseni 1504. Rafael boravi i radi u Firenci na svojim prvim slikama. Tu se upoznaje s radovima onda?njih slikara, Leonarda da Vincija , Andree del Sarta , Michelangela i Fra Bartolomea . U Firencu je do?ao s namjerom da ostane nekoliko mjeseci i da prou?i radove tih slikara, međutim tu ostaje ?etiri godine i 21. travnja 1508. potpisuje pismo koje je poslao svom stricu s ?Rafaelo, slikar u Firenci”.

Firentinski utjecaj [ uredi | uredi kod ]

Rafael je vodio "nomadski" ?ivot, radio je u raznim centrima u sjevernoj Italiji, ali je proveo dobar dio vremena u Firenci, mo?da oko 1504. Međutim, iako je tradicionalno datiranje njegova "firentinskog razdoblja" oko 1504. ? 08., on vjerojatno nikada nije bio stalni stanovnik Firence. Mo?da je isprva posjetio grad kako bi osigurao materijaleza radionicu u Perugi, dobiv?i mogu?nost da asimilira utjecaj firentinske umjetnosti, grade?i svoj originalni stil. Freske u Perugi iz oko 1505. pokazuju novu monumentalnu kvalitetu u kompoziciji koje mogu predstavljati utjecaj Fra Bartolomea, za kojeg Vasari ka?e da je bio prijatelj Rafaela. No najupe?atljiviji utjecaj u radu tih godina je Leonardo da Vinci , koji se vratio u grad 1500. ? 1506. Rafael je po?eo koristiti dinami?ne i slo?ene kompozicije, a iako su njegove figure jo? uvijek uglavnom mirne, napravio je studije borbe golih mu?karaca, jedne od opsesija firentinskog razdoblja. Drugi crte? je portret mlade ?ene koja koristi tro?etvrtinski piramidalni sastav tek zavr?ene Mona Lise , ali jo? uvijek izgleda potpuno rafaelovski. Jo? jedna Leonardova kompozicija je piramidalna Sveta Obitelj koju Rafael ponavlja u nizu radova koji ostaju među njegovim najpoznatijim ?tafelajnim slikama. Tu je i rafaelov crte? Leonardovog izgubljenog djela Leda i labud , iz kojega je iskoristio kontrapost pozu na svojoj slici Sveta Katarina Aleksandrijska . Također je usavr?io i svoju verziju Leonardova sfumato modeliranja, ?ime daje suptilnost svojem slikanju, ali ?uva lagano jasno svjetlo Perugina. ^[4]

Leonardo je bio vi?e od trideset godina stariji od Rafaela, ali je Michelangelo , koji je bio u Rimu u tom razdoblju, bio stariji tek osam godina. Rafael bi bio svjestan njegovih djela u Firenci, ?to se mo?e vidjeti na njegovu Skidanju s Kri?a gdje npr. Wollflin prepoznaje utjecaj Gospe s Michelangelova Doni tondoa u kle?e?oj figuri na desnoj strani, ali ostatak slike je daleko od njegovog ili leonardovog stila i postaje rafaelov prepoznatljiv stil koji se temelji na plasti?nosti i monumentalnosti.

Rimsko doba [ uredi | uredi kod ]

Prvu naobrazbu iz arhitekture pru?io mu je slavni arhitekt Donato Bramante . Krajem 1508. upravo po preporuci Bramantea Rafael dobiva poziv od pape Julija II. da dođe u Rim da bi ukrasio privatne odaje s freskama u Vatikanu . Oslikao je tri odaje u Vatikanu freskama s povijesnim, mitolo?kim, alegorijskim i biblijskim temama ( Rafaelove sobe ). Devet godina je radio na te tri ?ekaonice ( Stanze ) u Vatikanu: od 1509. ? 1511. na prvoj sali Stanza della Segnatura , od 1511. ? 1514. Stanza d'Eliodoro , te od 1514. ? 1517. Stanza dell'Incendio di Borgo .

Godine 1511. Rafael upoznaje Michelangela koji je radio na osliku svoda poznate Sikstinske kapele . Michelangelo nije volio Leonarda, a kad je do?ao u Rim volio ga je jo? i manje pripisuju?i mu zavjere protiv njega. ^[5] Kroz poznanstvo sa Sebastijanom del Piombom , koji je također u to vrijeme radio u Rimu, Rafael se upoznaje s venecijanskim slikarstvom . Kod svih fresaka koje je Rafael izveo za Vatikan, pomagali su mu u?enici iz njegove radionice kao i ostali suradnici koje je zaposlio. Tako je kod programa za Sala di Costantino , za koju je Rafael napravio idejnu skicu, o?igledno kako je malo dijelovaon sam svojom rukom nacrtao, a dalje izvođenje preuzeli su njegovi u?enici od 1520. do 1524. , Giulio Romano , Sebastiano del Piombo i Giovanni Francesco Penni .

Tijekom radova na stanzama umire papa Julije II . 21. velja?e 1513. i papa postaje Giovanni de Medici pod imenom Lav X . 11. o?ujka . I novi papa je također bio privr?en Rafaelu i nakon smrti Bramantea 11. travnja 1514. progla?en je za nasljednika, i ve? 1. travnja te iste godine Rafael postaje arhitekt i izvođa? radova na bazilici Sv. Petra . Godine 1515. postaje konzervator anti?kih spomenika u Rimu, a pri tom ga podr?ava njegov prijatelj Baldasare Castiglione. U studenom te godine Rafael kupuje ku?u u Borgu .

Dana 20. travnja 1519. prvih sedam tapiserija Djela apostolska , ?to ih je Pieter van Aelst istkao u Bruxellesu (1516. ? 19.), su obje?eni na zidove u Sikstinskoj kapeli ; kartoni se ?uvaju u Londonu ( Victoria and Albert Museum ).

Na Veliki petak 6. travnja 1520. , u 37. godini ?ivota Rafael umire od neprekidne visoke temperature. Pokopan sljede?eg dana uz veliku po?ast, a sahranjen je u Panteonu u Rimu .

Djela [ uredi | uredi kod ]

Rafael je majstor sklada, a njegova umjetnost je lirska i dramska. On je bio najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoju umjetnost uklopio sve dotada?nje spoznaje i iskustvo umjetnosti ( kjaroskuro , sfumato i kompozicije od Leonarda , te karakternost i voluminoznost likova od Michelangela ).

U firentinskom razdoblju nastaju njegove velike oltarne slike ( Madona pod baldahinom; Polaganje u grob ), ve?i broj Gospi ( Madonna u zelenom ( 1505. , Sveta Obitelj ( 1507. ), Vjen?anje Djevice ( 1504. , Madonna del Granduca; Madona s ?e?ljugarom; Madonna Tempi; Madonna Colonna ; Lijepa vrtlarica , tzv. La Belle Jardiniere ), nekoliko prikaza sv. Obitelji i portreta ( Angiolo Doni ), te mnogobrojni crte?i i studije aktova. ^[1] Njegova rana slika Vjen?anje Djevice ( Brera ) pokazuje lirski ugođaj; hram je u pozadini, komplicirana izvedba perspektive … nagovje?tavaju Rafaelove kasnije radove kao arhitekta. Bio je i izvrstan portretist te je razvio svoj na?in slikanja Bogorodice kao ?istu i idealiziranu. Ona ?e postati modelom generacija slikara koji slijede.

Dok je Michelangelo radio na stropu Sikstinske kapele, Rafael je slikao freske u Vatikanskim polujavnim sobama ? stanze (oko 1510). Tri od ovih fresaka, Atenska ?kola , Sveti razgovori i Poetika , su slavna remekdjela koja predstavljaju vrhunske discipline koje su se ?tovale u renesansi: filozofiju, religiju i umjetnost. Predivno komponirane, jasne i mirne; one zra?e spokojno??u.

Povremeno se ogledao i u scenografiji ( Ludovico Ariosto , Zamjena osoba , 1519.). Za boravka u Rimu izradio je vi?e portreta visoke umjetni?ke vrijednosti ( Baldassare Castiglione; Kardinal Tommaso Inghirami; ?ena s velom; Julije II.; Leon X. s kardinalom Giulijem de’ Medici i Luigijem de’ Rossi ) te nekoliko madona, u kojima je dosegnuo vrhunac svojega izraza ( Madonna di Foligno; Madonna della sedia; Sikstinska Madona i poznata okrugla slika, Madonna della seggiola ). Posljednje su mu velike kompozicije Sv. Cecilija sa svecima i Isusovo preobra?enje ?to su ih dovr?ili Giulio Romano i Giovan Francesco Penni. ^[1]

Kao graditelj sljedbenik je Bramanteova stila visoke renesanse i klasicizma Andrea Palladija . Projektirao je ve?i broj građevina: vilu Madama , pala?e della Valle i Vidoni-Caffarelli te grobnu kapelu Chigi u crkvi Sta Maria del Popolo u Rimu. ^[1]

Sveta Katarina Aleksandrijska , 1507. , Nacionalna galerija , London .
Skidanje s kri?a , 1507., ulje na dasci, 184 x 176 cm, Galleria Borghese , Rim
Galatea , freska iz vile Farnese, Rim (1511.).
Sikstinska Madonna , Dresden (1513.-14.).
Francesco Maria della Rovere (1514.), nestala 1945. iz Muzeja Czartoryski, Krakov .
Madonna della Seggiola , pala?a Pitti , Firenca (1514.).
Portret Baldassarea Castiglionea , Louvre , Pariz (1515.).
Kapela Chigi , Santa Maria del Popolo, Rim, 1516.
Papa Lav X. , Uffizi , Firenca (1518.-19.).
Alba Madonna , Washington, Nacionalna galerija umjetnosti (1510. ili 1511.)

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Rafael , on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krle?a; Pristupljeno 23. studenoga 2016.
↑ ^a ^b Raphael, and his paintings , raphaelpaintings.org ( engl. ) Pristupljeno 24. studenoga 2016.
↑ Raphael, Early life and work , weebly.com ( engl. ) Pristupljeno 24. studenoga 2016.
↑ Hugo Chapman, Tom Henry, Carol Plazzotta, Arnold Nesselrath i Nicholas Penny, Raphael: From Urbino to Rome ; National Gallery Publications Limited, 2004., str. 21.-45. ISBN 1-85709-999-0
↑ Giorgio Vasari , Le Vite de' piu eccellenti pittori, scultori, e architettori , Torentino, Firenca, 1550., str. 251.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Rafael , proleksis enciklopedija
Rafael ? rano preminuli talijanski renesansni slikar ? 1520. , povijest.hr

Ostali projekti [ uredi | uredi kod ]

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Raffaello Sanzio
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Raffaello Sanzio

[HE-1] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Rafael , on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krle?a; Pristupljeno 23. studenoga 2016.

[RP-2] Raphael, and his paintings , raphaelpaintings.org ( engl. ) Pristupljeno 24. studenoga 2016.

[WE-3] Raphael, Early life and work , weebly.com ( engl. ) Pristupljeno 24. studenoga 2016.

[4] Hugo Chapman, Tom Henry, Carol Plazzotta, Arnold Nesselrath i Nicholas Penny, Raphael: From Urbino to Rome ; National Gallery Publications Limited, 2004., str. 21.-45. ISBN 1-85709-999-0

[5] Giorgio Vasari , Le Vite de' piu eccellenti pittori, scultori, e architettori , Torentino, Firenca, 1550., str. 251.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]