Rabat
(arapski: ??????;
tamazight
:
ar-Rab??
ili
ar-Rib??je
, ?to zna?i "Utvrđena pala?a";
francuski
:
Ville de Rabat
;
?panjolski
:
Ciudad de Rabat
) je
glavni grad
, politi?ko i upravno sredi?te, te tre?i po veli?ini grad
Maroka
.
Rabat se nalazi na utoku rijeke
Bou Regreg
u
Atlantski ocean
, oko 92 km sjeveroisto?no od
Casablance
i 280 km jugozapadno od
Tangera
, i pripada pokrajini
Rabat-Sale-Zemmour-Zaer
. S druge strane rijeke nalazi se, uglavnom stambeni, satelitski grad
Sale
, a s njim i obli?njim gradom
Temara
Rabat tvori metropolijsko podru?je s oko 1,8 milijuna stanovnika.
Talo?enje rijeke je Rabatu poni?tilo ulogu luke, ali je jo? uvijek sredi?te tekstilne, prehrambene i građevinske industrije; poznata je obrtni?ka proizvodnja
ko?nih
ukrasnih predmeta, sagova i
keramike
. Nadalje, turizam i prisutnost mnogih stranih veleposlanstva ?ine Rabat jednim od najva?nijih gradova Maroka.
Satelitska fotografija Rabata
Na podru?ju stare gradske jezgre sa?uvan je niz kulturnopovijesnih spomenika: utvrda s vratima iz
12. stolje?a
, gradska vrata i
minaret
djelomi?no sa?uvane Hasanove d?amije. U novijem dijelu je sultanova pala?a i kraljevski dvor. Najnoviji dio Rabata ?ine moderne ?etvrti s upravnim i drugim zgradama okru?ene rasko?nim
parkovima
, sveu?ili?tem i nizom znanstvenih ustanova. Kako je Novi grad, zami?ljen i izgrađen tijekom francuskog protektorata (1912. ? 30.) uklju?uju?i kraljevsku pala?u i botani?ke vrtove, jedan od najve?ih i najambicioznijih modernih urbanih projekata 20. stolje?a u Africi, i vjerojatno najpotpuniji, upisan je na
UNESCO
-a
popis mjesta svjetske ba?tine u Africi
2012.
godine
[1]
?eljezni?kim prugama (ONCF) i cestama povezan je s obalnim podru?jem i zaleđem, a tu je i Međunarodna zra?na luka Rabat-Sale.
Kazba
Udaja
Gradska vrata
Bab al-Rouah
Rabat su nedaleko od ru?evina
rimskog
naselja
Sala Colonia
(koju su oko
250.
god. Rimljani napustili i prepustili lokalnim vladarima
[2]
) izgradili kao utvrdu
Almohadi
(12. stolje?e) u tijeku borbi sa
?panjolcima
. Tre?i
almohadski
sultan
,
Jakub al-Mansur
(oko
1160.
?
1199.
), preselio je tu svoju prijestolnicu i nazvao je
Ribat al-Fath
(
Pobjedni?ka utvrda
), iz tog naziva izvedeno je ime dana?njeg grada, Rabat. On je podignuo i veliki zid unutar kojeg se razvilo povijesno sredi?te grada,
Kazba Udaja
i
1196.
god. zapo?eo izgradnju munumentalne
d?amije
, koja je trebala biti najve?a na svijetu, ali je nije uspio dovr?iti jer je u međuvremenu umro,
[2]
od nje je do danas ostao
Hasnov toranj
, poludovr?eni
minaret
.
[3]
Od 13. stolje?a po?ela je stagnacija Rabata jer je prijestolnica postao grad
Fes
. Nakon
1609.
godine ujedinjeni gradovi Rabat i
Sale
, poznati kao
Sale Jadida
, postali su uto?i?te velikom broju protjeranih
andaluzijskih
Maura
iz ?panjolske. Oni su
1627.
god. osnovali zajedni?ku dr?avicu poznatu kao
Bou Regreg
, koja je postala jedno od najja?ih upori?ta sjevernoafri?kih
Berberskih pirata
koji su opasno ugrozili plovidbu uz afri?ku obalu, ali i po
Mediteranu
.
Sultan
Ismail Ibn ?arif
poku?ao je
1672.
god. smanjiti njihovu dobit visokim porezima i tako ograni?iti njihovu aktivnost, ali je tek odlu?na akcija
europskih
pomorskih zemalja
1768.
god. urodila plodom, tako da je ona gotovo prestala pred kraj 18. stolje?a. Piratska dr?ava Bou Regreg se raspala
1818.
god., a Rabat je postao ponovno centar
piratstva
, zbog ?ega ga je
1829.
bombardirala
austrijska
mornarica.
[3]
Godine
1911.
okupirali su ga
Francuzi
pa je od
1912.
sjedi?te francuske kolonijalne uprave (
Francuski protektorat Maroko
). Po nalogu francuskog
guvernera
,
generala
Louisa Huberta Lyauteya, po?eo se graditi novi dio Rabata za administaciju,
Ville Nouvelle
, u stilu francuskih gradova, koji je i danas centar grada.
[3]
Tridesetih godina
20. stolje?a
?ari?te je otpora marokanskog naroda
kolonijalizmu
. Cilj je savezni?ke invazije u studenome
1942.
god. Nakon rata
ameri?ko ratno zrakoplovstvo
preuzelo je biv?u francusku zrakoplovnu bazu
Rabat - Sale
, koja je bila posebno va?na kao odsko?na daska strate?kih bombardera
Boeing B-47 Stratojet
.
Godine
1956.
postaje glavnim gradom neovisnog Maroka.
[3]
Nakon ?to je upotrijebljena za intervenciju u
Libanonu
1958.
god., Marokanci su zatra?ili da Amerikanci napuste bazu Rabat-Sale. Oni su je napustili
1960.
god. preseliv?i strate?ke bombardere u ?panjolsku.
Stari grad Rabat, opasan zidinama, le?i uz morsku obalu, a unutar njegovih zidina nalazi se
Medina
(povijesno
muslimansko
sredi?te grada) i
Millah
(
?idovski
kvart). Na sjevernoj litici iznad rijeke Bou Regreg nalazi se utvrda
Kazba Udaja
iz 17. st., s impresivnim
almohadskim
vratima iz 12. st. kroz koja su ulazi u andaluzijski vrt i susjednu
medresu
u kojoj je danas Muzej umjetnosti Maroka. Jugoisto?no od starog grada je velik broj va?nih povijesnih spomenika, među kojima je i Hasanov toranj s temeljima nedovr?ene d?amije, preko puta se nalazi
Mauzolej
prvog kralja neovisnog Maroka, Muhameda V.
[2]
Jugozapadno od starog grada nalaze se
Arheolo?ki muzej
i gradska vrata
Bab al-Rouah
iz almohadskih vremena. Moderni (francuski) dio Rabata,
Ville Nouvelle
, djelomi?no je izgrađen unutar gradskih zidina, uklju?uju?i Kraljevsku pala?u iz
1950.
god.,
Sveu?ili?te
Muhameda V.
(osnovano
1957.
),
Nacionalnu knji?nicu
i brojne upravne zgrade, nalazi se na ju?nom ulazu u grad.
[2]
Rabat je i grad brojnih
veleposlanstva
i međunarodnih organizacija, pro?aran rasko?nim parkovima.
-
Hasanov toranj i ostaci nedovr?ene d?amije
-
Avenija kralja Muhameda V.
-
Zgrade kraljevske pala?e i marokanskog parlamenta
- Michael Dumper i Bruce E. Stanley,
Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia
, Santa Barbara, 2007.
ISBN
1576079198