Prvi lionski sabor
je trinaesti
ekumenski sabor
, kojeg priznaje
Katoli?ka Crkva
. Odr?ao se
1245.
godine.
Saborom je predsjedao
papa
Inocent IV.
Njemu je prijetio car Svetog Rimskog Carstva,
Fridrik II.
Papa je stigao u
Lyon
,
2. prosinca
1244.
, i po?etkom sljede?e godine pozvao
biskupe
, da dođu na Sabor. Odazvalo se oko 250 crkvenih velikodostojnika uklju?uju?i latinske
patrijarhe
Carigrada
,
Antiohije
i
Akvileje
(
Venecija
) i 140 biskupa. Sudjelovali su i neki svjetovni vladari.
Rim
je za to vrijeme bio pod opsadom cara Fridrika II. Papa ga je na Prvom lionskom saboru izop?io,
[1]
kao i
portugalskog
kralja
Sancha II.
Na saboru je dogovoren novi kri?arski rat (
sedmi kri?arski rat
), pod zapovjedni?tvom
Luja IX.
, da se oslobodi
Sveta Zemlja
.
Na otvorenju Sabora,
28. lipnja
, nakon pjevanja himna
Veni Creator Spiritus
, Inocent IV. propovijedao je na temu pet rana Crkve te ih usporedio sa svojih pet boli: neprimjereno pona?anje
klera
i
laika
, drskost
Saracena
koji su zauzeli Svetu Zemlju, raskol Istoka i Zapada, okrutnosti
Tatara
u
Mađarskoj
i progon Crkve od strane cara Fridrika II.
Na Saboru je među ostalim odlu?eno, da kardinali nose crvene kardinalske kape.
- ↑
Wetterau, Bruce. World history. New York: Henry Holt and company. 1994. Preuzeto 30. srpnja 2012.
