Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju
Ujedinjenih naroda
o promjeni klime
dodatak je
međunarodnom sporazumu
o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije
uglji?nog dioksida
i drugih
stakleni?kih plinova
. Do sad ga je potpisalo 170 dr?ava i vladinih organizacija (stanje: prosinac
2006.
). Protokol je stupio na snagu
16. velja?e
2005.
, kada ga je ratificirala
Rusija
. Dr?ave koje su ga ratificirale ?ine 61% zagađiva?a.
Protokol je otvoren za potpisivanje u
japanskom
gradu
Kyotu
u organizaciji Konvencije
Ujedinjenih naroda
za klimatske promjene (UNFCCC),
11. prosinca
1997.
Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratificira najmanje 55 dr?ava i da dr?ave koje su ratificirale protokol ?ine najmanje 55% zagađiva?a. To se dogodilo
16. velja?e
2005.
, kada je Protokol ratificirala
Rusija
.
Protokolom se smanjuje ispu?tanje ?est stakleni?kih
plinova
:
uglji?nog dioksida
,
metana
,
du?ikovog oksida
, fluoriranih
ugljikovodika
, perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida. U posljednjih nekoliko desetlje?a, koncentracije stakleni?kih plinova u
atmosferi
pove?ale su se zbog izgaranja
fosilnih goriva
u industriji, prometu itd., ?to je pridonijelo
globalnom zatopljenju
i
klimatskim
promjenama.
Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
i neke manje dr?ave odbile su ratificirati protokol iz Kyota.
Greenpeace
smatra da je protokol postavio preskromne ciljeve kojima se ne?e posti?i ve?i pomaci.
Hrvatska ratifikacija
[
uredi
|
uredi kod
]
Hrvatski sabor
je
27. travnja
2007.
ratificirao protokol iz Kyota.
Hrvatska
je postala 170.
dr?ava
koja je prihvatila ovaj dokument. Usvajanjem je prihva?ena obaveza smanjenja emisije stakleni?kih plinova za 5% do
2012.
Hrvatska je godinama odlagala ratifikaciju sporazuma, jer se ?eljela izboriti za povoljniji polo?aj u odnosu na onaj koji bi imala, da bi se smanjenje ra?unalo prema
1990.
godini. Bazna pozicija je 34,62 milijuna
tona
uglji?nog dioksida
godi?nje.